Prvi indikator vođenja politike razvoja jedne države trebao bi da bude ulaganje u kapitalne izdatke iz budžeta. Na taj način država pokazuje intencije da želi da kroz kapitalne projekte ulaže u budući razvoj, u razvoj ekonomije a samim tim ulaganje u bolji životni standard. U Crnoj Gori, ukupna ulaganja za kapitalne izdatke u januaru 2023.godine iznosili su svega 400.000 eura.

Vlada je od ukupno planiranih 20.4 miliona eura, realizovala svega 0.4 miliona eura, Realizacija kapitalnog budžeta za prvi mjesec 2023.godine je iznosio svega 1.96% od planiranog. Sa druge strane ako bi pogledali strukturu javnih rashoda, da 0.34% od ukupnih rashoda čine kapitalni izdaci, i ovo nam šalje ne lijepu sliku o tome šta možemo očekivati, i kolikom rastu se možemo nadati.

Podsjećanja radi, u januaru 2022 godine, kapitalni izdaci su realizovani u iznosu od 16 miliona a 2021. godine 11.6 miliona.

Tako da ove godine imamo paradoks, prema najavama donosioca odluka, najveći budžet u istoriji, najveće prihode, najbolje sezone i najmanje realizovane kapitalne izdatke. Ovo je veoma problematično iz ugla rasta i razvoja, jer nam ovaj podatak govori da politike nisu razvojne, i da se ne razmišlja o dugoročnom razvoju, već suprotno.

Sa druge strane, ono što je zabilježilo veće ostvarenje u odnosu na plan, su bruto zarada i doprinosi na teret poslodavca. Za razliku od kapitalnog budžeta, koji nije realizovan 98% , troškovi za zarade su u odnosu na plan zabilježile veće ostvarenje, u iznosu od skoro 12%. I ono što je dodatno opterećujuće je, da će troškovi za zarade i dalje da rastu, jer zakonska rješenja usvojena koja se odnose na povećanje zarada kreću sa primjenom od februara 2023.godine, a dodatno imamo najave za nastavak povećanja ovih zarada.

Ovakvo stanje nam daje jasnu sliku da prema ovim podacima ili kapitalni izdaci nisu dobro planirani, ili se vodi politika koja na uštrb razvoja države povećava tekuću javnu potrošnju. U posljednje vrijeme, a shodno zakonskim rješenjima koji su usvojeni, stiče se utisak da upravo kapitalna ulaganja nisu na prvom mjestu i da smo se mnogo više posvetili onome što je mnogo popularnije u narod, a to je povećanje zarada, povećanje tekuće potrošnje. Tako imamo činjenicu da planiramo kapitalni budžet, pa kao prethodnih godina, 70% planiranih kapitalnih projekata ostane neotpočeto, tj ne uradi se niti jedna aktivnost po pitanju tih projekata. Ove godine, imamo čak i situaciju, da imamo rekordno najmanju realizaciju kapitalnog budžeta, što će zasigurno ostaviti veliki trag na našu ekonomiju i dugoročni rast.

Ovo ne bi bilo ni toliko čudno, da imamo paralelni razvoj privrede. Al ono što jeste slika naših javnih politika je da se promoviše zapošljavanje u javnom sektoru i da se još više udaljavamo od onog što nam je neophodno, preduzetništvo i preduzetnički duh. Ipak, u jednom trenutku i ovome će morati da dođe kraj, jer upravo privreda, koja se dodatno opterećuje sve ovo finansira. Nadam se da ćemo brzo početi i da razmišljamo u tom pravcu, pravcu razvoja.

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

ĐEKA ZA STANDARD: Ujedinjenje svih Albanaca bilo bi dobra stvar, ali su trenutno male šanse za to

TIVAT PRED NAJVEĆIM BEZBJEDNOSNIM TESTOM: Samit EU – Zapadni Balkan ne smije imati nijednu grešku

Nadam se da su ovo samo trenutni indikatori i da ćemo tokom godine imati drugačije trendove potrošnje. Međutim, ono što čujemo i vidimo ne daje nam veliki optimizam. Sa jedne strane nameti privredi, sa druge strane povećanje javne potrošnje. Kao građanin, rekao bih svaka čast Vladi što povećava zarade, kao ekonomista postaviću jedno pitanje, koliko će sve ovo moći da traje?