Video
To se navodi u dokumentu Program za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori 2024-2026, koji je Vlada objavila.
“Za period 2024-2026. godina se projektuje da će kombinovani rast zarada i zaposlenosti ipak biti niži od rasta prihoda od doprinosa na PIO i nezaposlenost koje je procijenilo Ministarstvo finansija. To ukazuje na dalje pozitivne efekte poreskih reformi i smanjenja neformalnosti na tržištu rada. Kada se uzmu u obzir ukupno analizirani efekti uticaja poreske reforme na prihode od poreza na dobit, kroz povećano prijavljivanje dobiti, kao i na prihode od doprinosa na PIO usljed povećanja prijavljenih zarada, procjena prema simulacionom modelu je da je ukupno učešće sive ekonomije u oblasti dobiti i zarada u Crnoj Gori smanjeno na nivo između 15,7% i 18,2% procijenjenog BDP-a u 2023”, navodi se u dokumentu.
Prema projekcijama za period 2023-2025, produktivnost će rasi po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,5%, usljed većeg rasta zaposlenos od rasta BDP-a.
“Ipak, rizik značajnog povećanja minimalne zarade u 2022. godini, koje prevazilazi rast produktvnosi, prema ekonomskoj teoriji može dovesi do povećanih makroekonomskih neravnoteža i pitanja održanja visokog potencijala rasta. Ovo je bez pratećeg snaženja konkurentnost i mjera strukturnih reformi koje bi omogućile porast produktivnosti u privatnom sektoru i veću dodatu vrijednost u ekonomiji”, piše u Programu.
Podsjećaju da je minimalna zarada u 2022. godini povećana je na 66% prosječne zarade u Crnoj Gori, što je najviše u regionu Jugoistočne Evrope i predstavlja prilično odstupanje od prosjeka.
“Toliko povećana minimalna zarada, međum, nije rezultat povećane dodate vrijednosti po zaposlenom. Drugim riječima, visina minimalne zarade je slična onoj u Hrvatskoj, ali je prosječna dodata vrijednost po zaposlenom oko 25% niža u Crnoj Gori”, navodi se u dokumentu.
MF projektovalo rast prihoda od poreza na dobit od 22% u 2024.
Projekcije Ministarstva finansija za period do 2026. pokazuju da je u 2023. godini došlo do većeg prijavljivanja dobiti, što je između ostalog, efekat poreske reforme i ekonomskog rasta.
“Konkretnije, prihod od poreza na dobit u 2023. godini (naplaćen za prijavljenu dobit za 2022.) je povećan za 44,5 miliona eura ili 49,3% u odnosu na prihod ostvaren u 2022. godini (naplaćen za prijavljenu dobit iz 2021). Pri tome je izmjena zakonske regulative, odnosno uvođenje progresivne stope poreza na dobit, prema simulacionom modelu, uticala na povećanje prihoda od poreza na dobit za 16,3 miliona eura u 2023. godini”, navodi se u dokumentu koji je Vlada objavila.
Drugim riječima, prihod od poreza na dobit bi bio niži za ovaj iznos, da se nije desila reforma poreza na dobit.
Iznos prihoda od dobiti naplaćene za 2022. godinu, prema podacima Ministarstva finansija iznosio je 134,7 miliona eura u 2023. godini.
“Efekat povećanja prijavljivanja neprijavljene dobiti je očigledno najveći u 2022. i 2023. godini, budući da je Ministarstvo finansija projektovalo rast prihoda od poreza na dobit od 22% u 2024. godini. Nakon toga je projektovan umjereniji rast u skladu s rastom ekonomske aktivnosti”, stoji u dokumentu.
Ukupna vrijednost sive ekonomije u Crnoj Gori u 2022. godini prema istraživanju IPSOS, (2022), procijenjena je na 20,6% BDP-a, ili 1,19 milijardi eura, od čega se na neprijavljenu dobit odnosi 521,8 miliona eura ili 43,7%.
“Polazeći od navedenog istraživanja, i zvaničnih podataka o prijavljenoj dobiti za 2022. godinu, ukupna vrijednost dobiti za 2022. godinu procijenjena za potrebe ovog programa, iznosila je oko 1,9 mlrd. eura. Od toga je dobit prijavljena u 2023. godini za 2022. godinu činila 71,4% ili oko 1,315 milijardi eura, a neprijavljena (siva ekonomija) ili ostatak je bio 28,6%”, stoji u dokumentu.
Upoređivanjem podataka o nezaposlenosti iz administrativnih i anketnih izvora na kraju drugog kvartala 2023. godine, broj nezaposlenih prema anketi je bio 41.600, dok je broj nezaposlenih prema administrativinim podacima bio 40.304.
Preporučeno
“Približno isti broj nezaposlenih iz oba izvora ukazuje na značajno smanjenje neformalne ekonomije na tržištu rada u odnosu na prethodne godine. Ovo iz razloga što je, prethodnih godina broj nezaposlenih na evidenciji ZZCG bio mnogo veći od onog prema anketi, a razlika u broj zaposlenih je ukazivala na postojanje neformalne zaposlenosti, budući da anketa većinu oblika radnog angažmana tretira kao zaposlenost, bez obzira da li je formalizovana ili ne”, navodi se u Programu za suzbijanje neformalne ekonomije.
