Video
Oni su podvukli da nije tajna da je potrebno da država vraća stare dugove, te da se o tome donose odluke, prema zakonu koji je usvojila Skupština Crne Gore.
“Ministarstvo finansija konstantno prati dešavanja na međunarodnom tržištu, da bi se utvrdio najpovoljniji trenutak za ulazak na tržište za potencijalnu emisiju obveznica. Ukazujemo da smo saopštili da razmatramo mogućnost emisije obveznica i zaključenja aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama i komercijalnim bankama da bismo, zavisno od kretanja na tržištu, donijeli adekvatnu odluku kada i u kom obimu će se realizovati aranžmani za potrebe finansiranja budžeta”, istakli su u saopštenju.
Kažu da sa ciljem odgovornog upravljanja javnim finansijama, Ministarstvo finansija u kontinuitetu održava kontakt sa investitorima na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala kao i analizira kretanja na globalnim tržištima, kako bi postigli najpovoljnije uslove u okviru upravljanja javnim dugom Crne Gore.
“Posebno ukazujemo da pripremanje zaduženja u svakoj uređenoj državi zahtijeva visok stepen povjerljivosti podataka kako se država ne bi dovela u rizik narušavanja cijena postojećih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala i samim tim ugrozila početnu cijenu potencijalnog zaduživanja. O odlukama koje se sprovode/sprovedu, shodno zakonu, obavještavamo i obavijestićemo javnost, dok medijske špekulacije mogu samo da naruše poziciju države na tržištu, a to ne bi trebalo da je namjera nijednog društvenog aktera”, naveli su u Ministarstvu finansija.
Naglašavaju da će se sredstva obezbijeđena kroz zaduženje, u skladu sa Zakonom o budžetu za ovu godinu, koristiti isključivo za finansiranje otplate postojećeg duga, kao i za finansiranje kapitalnog budžeta i stvaranje fiskalne rezerve za narednu godinu.
“Konkretno, Zakonom o budžetu predviđena je mogućnost zaduživanja do iznosa od 650 miliona eura za obezbjeđivanje nedostajućih sredstava u 2024. godini, među kojima su dominantno obaveze iz prethodnog perioda. Otplata starog duga u ovoj godini iznosi 518,72 miliona eura glavnice i oko 138 miliona eura kamate. Već u aprilu stiže na naplatu dio obaveza iz prethodnog perioda. Shodno zakonu o budžetu, moguće je i zaduživanje u iznosu do 500 miliona eura, isključivo za potrebe eventualnog povoljnog refinansiranja duga i stvaranje fiskalne rezerve za 2025. godinu”, naveli su oni.
Preporučeno
Napominju da nijedan novi budžetski trošak neće biti finansiran iz zaduženja, osim kapitalnog budžeta, čime se, kako su kazali, ispunjava zlatno pravilo budžeta da sve tekuće obaveze budu finansirane iz tekućih prihoda.
