Čim su poskupjela dva infrastrukturna proizvoda električna energija i gorivo, kao proizvodi koji ulaze u proizvodnju svih drugih, to će neminovno uticati na talas poskupljenja. Postoje neke računice da će to biti oko jedan odsto, ali mislim da sve to skupa može da vodi inflatornom talasu. Vlada, Centralna banka i drugi državni organi moraju voditi računa da se inflacija drži pod kontrolom, rekao je u intervjuu za “Vijesti” dr Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorci i predsjednik Komisije za doktorske studije i ovogodišnji dobitnik nagrade Oktoih.

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Vozilo CEDIS-a završilo u svoj kanal

JANOVIĆ ZA STANDARD: Dajem podršku dijalogu, političare na razgovor ne bi smjeli da podsjećaju međunarodni faktori

Za bazene crvenog mulja vlasnik od Vlade traži 10 miliona

Velika akcija policije u Kotoru i Tivtu: Na udaru članovi kriminalnih grupa i osobe sa potjernica

Mihailović je upozorio na stopu inflacije, koja je prema posljednjim podacima, zavisno od metologije računanja, između 2,3 i 2,9 odsto.

“Poslije oktobarske deflacije u iznosu 0,1 odsto, došlo je do povećanja inflacije u novembru i decembru. To je opasnost koja mora da se prati i država blagovremeno da reaguje”, istakao je Mihailović.

On ističe da će u ovoj godini biti više ekonomskih izazova.

“To su problem nezaposlenosti, privredne strukture, javnog duga, deficita platnog bilansa i sive ekonomije. Nezaposlenost je centralni problem i dugoročni. Činjenica da imamo 52.000 nezaposlenih, među kojima najveći broj mladi ljudi, od kojih je visokoškolaca oko 10.000. Nezaposlenost nije samo kvantitativna, nego i kvalitativna, tako što postoji raskorak između ponude i traznje na tržištu. Dosta je tih „papirnatih” zanimanja, a malo zanatskih i to je posljedica dugoročne orijentacije slobode izbora, gdje se država nije miješala u određivanje kvo ta. Da bi se taj problem pored Vlade moraju se uključiti i druge institucije koje mogu uticati na kreiranje radnih mjesta. To su finansijske institucije, razne obrazovne institucije u cilju dokvalidfikacije ili prekvalifikacije radne snage i da se proglasi koncept cjeloživotnog učenja. Nezaposleni moraju shvatiti da od države ne mogu čekati posao, nego da sami učestvuju njegovom kreiranju”, rekao je Mihailović.

On napominje da je zvanično stopa nezaposlensti  prema posljednjim podacima 21,6 odsto.

“Privredna struktura stvara bruto društveni proizvod u Crnoj Gori, a BDP je jedna veoma konglomeratska kategorija u kojoj ima svašta. Tu kategoriju priznaje EU, a i administracija učestvuje u njegovom stvaranju. Ja sam više za proizvodni princip i taj pristup. To je nešto na što se ne skreće pažnja. Mislim da nije prirodno i logično da crnogorska trgovina znatno više učestvuje u stvaranju BDP-a nego poljoprivreda ili industrija itd. Moramo, dakle, da mijenjamo privrednu strukturu i usmjeravamo je prema realnom sektoru. Znam da su prošla vremena velikih sistema, ali ipak mislim da Crna Gora mora mnogo više da forsira proizvodni (realni) sektor i da se vratimo na onu Marksovu maksimu da „bez proizvodnje nema potrošnje”. Treba forsirati zanatstvo, sitnu industriju, poljoprivredu, dakle sve ono što predstavlja materijalni proizvod, a ne nematerijalni proizvod i uslugu”, rekao je Mihailović.

On navodi da smo veoma zaduženi i da se morao se tražiti neki “ventil” da se ne ide u dalje zaduživanje za javnu potrošnju.

“Mislim da je veoma dobro što su u 2017. operativni budžetski rashodi pokriveni operativnim budžetskm prihodima, i da su budžetski prihodi premašili plan. Konkretni podaci su da je i dalje u budžetu za prošlu godinu deficit od oko 120 miliona eura, ali i 170 miliona je uloženo u kapitalne izdatke. Ono što je moja poruka, je da se tekući izdaci mogu kretati do nivoa ili ispod nivoa tekućih prihoda… Mislim da je dobro što je stopa PDV-a ostala ista za životne namjernice da je bolje rješenje ovo kojem se Vlada sad okrenula nego da je išla na novo zaduživanje reda veličina oko 100 miliona eura”, rekao je Mihailović.

Vlada mora, kako ističe, da odgovorno gleda u budućnost, a dugovi koji su sad značajni nastali su ranije.

“Od oko 2,5 milijardi dugova, milijardu su obveznice i one su najveći problem u strukturi dugova sa stanovništva vrijednosti i kamatnih stopa. Unutrašnji dug je 450 miliona eura. Veoma je dobro što se Vlada nije naročito zadužila prošle godine. Naredne dvije godine mora da se vrati više od 700 miliona eura. To Crna Gora ne može vrati iz svog društvenog proizvoda. Važno je da se dug ne povećava i da se obavi pametno restrukturiranje duga. Nova zaduživanja, ako je moguće, treba da budu povoljnija. Dug je danas opšte svjetska pojava i SAD su danas jedna od najzaduženijih zemalja svijeta”, poručio je Mihailović.