Video
To je već drugi put Vladi i ministru Vladimiru Jokoviću da otvoreno krše Zakon o šumama. Prvi put se to desilo u novembru 2024. godine, kada je 14. novembra te godine istekao prvi rok za osnivanje državnog preduzeća za gazdovanje šumama, jer je Zakon izričito propisao da će se preduzeće osnovati u roku od 90 dana od dana stupanja istog na snagu.
U međuvremenu je, prema navodima velikog broja malih drvoprerađivača, uslijedio štetan javni poziv Uprave za šume koji je ugrozio poslovanje velikog broja pilana na sjeveru Crne Gore koje su ostale bez sirovine. Čitav taj postupak je od strane više aktera iz ovih djelatnosti ocijenjen kao koruptivan jer je kreiran za velike koncesionare koji su dobili sirovinu po početnim cijenama.
Danas je istekao i drugi rok za osnivanje državnog preduzeća za gazdovanje šumama. I nikom ništa.
Poslanici Pokreta Evropa sad su prilikom odlaganja primjene zakona u Skupštini Crne Gore u julu ove godine otvoreno tražili odgovornost za počinioce prvog kršenja zakona, pitajući se šta će se to desiti u septembru pa će Vlada formirati preduzeće a da se nije desilo već godinu. I bili su u pravu.
Ni preduzeća, ni tendera za koncesije
I kakva je situacija na današnji dan. Niti ima preduzeća, niti ima tendera za jednogodišnje koncesije. A u javnosti posljednja dva mjeseca nema žalbe nijedne pilane da nema sirovinu, sem jednog izuzetka u Beranama koji je čak uvozio trupce iz Bosne da ne bi bankrotirao. Žrtva neprimjenjivanja zakona, moderno rečeno žrtva tranzicije.
Ostali se odnekle snalaze čim imaju. Ta činjenica je gotovo nevjerovatna obzirom na to da direktor Uprave za šume Miloš Rajković izričito tvrdi da je iskorijenio bespravne sječe i tako postigao istorijske rezultate u radu te uprave.
Samo što tu halucinaciju razbija DRI sa evropskim svemirskim satelitima koji vide da se na prostoru Crne Gore posiječe prosječno četiri i po puta više nego što zabilježi Uprava za šume.
Ministar Vladimir Joković je na više javnih nastupa poručivao da će novo preduzeće „uskoro“ biti formirano; u avgustu je potvrdio da još nije formirano, uz tvrdnju da će biti „vrlo brzo“. Ranije je Ministarstvo saopštavalo i nakon sastanaka sa Svjetskom bankom komuniciralo reformske obaveze u šumarstvu — kontekst u kom je i odobren kredit za reformu sektora. Na pitanja Standarda upućena Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Ministarstvu finansija o tome kada će preduzeće biti osnovano i zašto rok iz zakona nije ispoštovan, do zaključenja teksta nijesmo dobili odgovor. Zvaničan stav institucija, dakle, nemamo.
Posljedica je jasna — kompanija koja treba da preuzme upravljanje šumskim fondom ne postoji, pa se improvizuje sa nadležnostima i privremenim rješenjima. Pouzdani izvori Standarda kažu da u budžetu za 2025. nijesu predviđena sredstva, te da se nadležnosti „vraćaju“ Upravi ili šetaju između organa, što blokira legalan promet i sječu u privatnim šumama.
U međuvremenu, Vlada usvaja godišnje programe gazdovanja i planove, kao da ključni nosilac posla već postoji. To dodatno naglašava raskorak između „papira“ i realnosti. Standard je tokom godine objavio više tekstova sa istim pitanjem — ko gazduje i ko odgovara?
Partijsko kadriranje najveća prepreka
Najčešće objašnjenje koje se čuje iza kulisa je da formiranje tako važnog preduzeća zapravo koči partijsko kadrovsko nadmetanje — ko će ga kontrolisati, ko će imenovati upravu i rasporediti resurse. To preduzeće neće biti simbolična služba već samostalna kompanija sa velikim resursima i uticajem u lancu vrijednosti drveta, od doznaka do izvoza i sertifikacije. Kad je politički „plijen“ predmet spora, normativne obaveze padaju u drugi plan — što potvrđuje i istorija ovog resora.
Preporučeno
Dakle, rok iz zakona je apsolutno jasan. Neosnivanje preduzeća do 30. septembra 2025. znači da je Vlada prekršila obavezu iz akta koji je sama predložila i kroz većinu izglasala. Pravna i politička odgovornost su sada pitanje za Skupštinu, nadzorne odbore i, potencijalno, za tužilaštvo — posebno ako je zbog zastoja nastupila imovinska šteta ili pogodovanje trećim licima.
