Video
Građani Crne Gore još čekaju povećanje zarada najavljeno kroz „Euro model“, ali su proizvođači i pružaoci usluga već počeli da računaju koliko će ih koštati veće plate zaposlenih. Neki su cijene već povećali, drugi pripremaju nove cjenovnike, a ima i onih koji poručuju da dodatne troškove neće prebacivati na potrošače.
Poskupljenja su za sada najvidljivija u prodavnicama, ali se očekivanja od povećanja zarada već osjećaju i na tržištu nekretnina. Pojedini investitori povećali su cijene stanova, dok drugi odlažu prodaju u očekivanju da će građani naredne godine imati više novca.
Ipak, nijesu sva poskupljenja posljedica najavljenog „Euro modela“. Proizvođači mliječnih proizvoda, na primjer, tvrde da su cijene povećali zbog inflacije i troškova koji su rasli prethodnih godina. Za građane je, međutim, računica jednostavna – dok čekaju veće plate, za dio proizvoda i usluga već moraju da izdvajaju više novca.
Jogurt skuplji do 40 centi, pekari najavljuju nove cijene
Od početka sedmice, građani u marketima plaćaju više za pojedine domaće mliječne proizvode. Iako su proizvođači najavili povećanje cijena od oko 8,5 odsto, pojedini proizvodi na rafovima poskupjeli su znatno više.
Tako se domaći jogurt u pakovanju od litar i po, koji je ranije koštao od 1,69 do 1,75 eura, sada prodaje po cijeni od 1,95 do 2,09 eura, zavisno od trgovine. Pavlaka od 500 grama, koja je koštala 1,39 eura, sada se prodaje za oko 1,65 do 1,69 eura, dok je čašica kisjelog mlijeka sa 29 poskupjela na 39 centi.
Iz Udruženja mljekara saopštili su da poskupljenje nije povezano sa „Euro modelom“, već sa inflacijom tokom prethodne četiri godine. Navode da su cijene fermentisanih proizvoda posljednji put korigovane 2022. godine, dok je kumulativna inflacija od tada do kraja septembra ove godine iznosila 18,42 odsto.
Novo poskupljenje moglo bi uskoro da zahvati i pekarske proizvode. Iz Udruženja pekara Crne Gore najavljeno je da će ove sedmice razmotriti kalkulacije i odlučiti o eventualnom povećanju cijena hljeba i peciva. Pekari se žale na visoke cijene energenata, nedostatak radne snage i sve veće troškove poslovanja. Tvrde da veliki broj pekara posluje na granici održivosti, zbog čega smatraju da je potrebno preispitati postojeće cijene.
Koliko bi hljeb mogao da poskupi, za sada nije poznato.
Veće cijene već su zabilježene i kod dijela mesnih prerađevina. Pojedini domaći proizvođači korigovali su cjenovnike, dok drugi najavljuju da će pokušati da zadrže postojeće cijene do januara. U mesnoj industriji očekuju da bi dodatni rast troškova rada mogao dovesti do novih poskupljenja krajem januara ili početkom februara 2027. godine.
Stanovi već skuplji do 200 eura po kvadratu, investitori čekaju nove plate
Dok proizvođači hrane poskupljenja uglavnom obrazlažu rastom troškova, na tržištu nekretnina cijene već rastu i zbog očekivanja da će građani naredne godine imati veća primanja. Predsjednik Udruženja agencija za promet nekretnina Stefan Mišković kazao je ranije za Bankar da su u pojedinim stambenim projektima oglašene cijene već povećane za 100 do 200 eura po kvadratnom metru.
To znači da bi stan od 60 kvadrata, prema tako korigovanim cjenovnicima, mogao koštati od 6.000 do 12.000 eura više nego ranije. Mišković naglašava da se radi o oglašenim cijenama, a ne nužno o iznosima po kojima su stanovi zaista prodati. Ipak, potvrđuje da je najavljeni „Euro model“ već uticao na ponašanje dijela investitora.
Neki su otišli i korak dalje, pa su privremeno povukli dio stanova iz prodaje ili odlučili da sačekaju početak naredne godine. Dok dio prodavaca čeka veće cijene, kupci pokušavaju da završe kupovinu prije novih poskupljenja. Agencije bilježe više upita, naročito za završene i useljive stanove. On upozorava da bi tokom 2027. moglo doći do dodatnog rasta cijena, naročito ako veće zarade podstaknu tražnju, a broj stanova u ponudi ostane ograničen.
Da su nekretnine već znatno skuplje nego prošle godine, pokazuju i podaci Monstata. Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u drugom kvartalu 2026. iznosila je 2.557 eura, dok je godinu ranije bila 2.201 euro. To je povećanje od 356 eura, odnosno oko 16 odsto. Prema toj računici, za stan od 60 kvadrata potrebno je izdvojiti više od 153.000 eura, odnosno preko 21.000 eura više nego godinu ranije. Riječ je o prosječnim cijenama stanova koji su prvi put prodati, a ne o cijenama svih nekretnina na tržištu.
Taksisti najavljuju poskupljenje, ali neće svi mijenjati cijene
Skuplje bi naredne godine mogle biti i taksi vožnje. Iz Strukovnog sindikata taksista Crne Gore već su za Bankar najavili da bi primjena „Euro modela“, uz visoke cijene goriva i ostale troškove, mogla dovesti do drastičnog poskupljenja taksi usluga.
Taksisti tvrde da cijene nijesu mijenjane posljednjih sedam godina, dok su im troškovi poslovanja u međuvremenu porasli više od 50 odsto. Upozoravaju da bi veći troškovi poslovanja mogli dovesti i do smanjenja broja korisnika taksi usluga, ali i dodatnog širenja sive ekonomije.
U Podgorici se već govori o promjenama tarifnog sistema od januara, pa bi početna cijena vožnje, kao i cijena po pređenom kilometru, mogle biti povećane. Ipak, ne planiraju svi taksi prevoznici poskupljenje. Pojedina preduzeća najavljuju da će pokušati da zadrže postojeće cijene, uprkos rastu troškova.
Za sada nema jedinstvenog, konačno utvrđenog novog cjenovnika, pa će stvarni iznos eventualnog poskupljenja zavisiti od odluka prevoznika i propisanih uslova.
Voda u Podgorici mogla bi poskupjeti 50 odsto
A stanovnici Podgorice mogli bi naredne godine dobiti veće račune za vodu, iako je ranije usvojen cjenovnik koji predviđa njeno pojeftinjenje.
Direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić kazao je u intervjuu za Bankar da bi primjena „Euro modela“ mogla povećati godišnje troškove zarada tog preduzeća za više od četiri miliona eura. Ukoliko dodatni troškovi ne budu pokriveni iz drugih izvora, cijena vode mogla bi porasti oko 50 odsto. To bi, prema njegovoj procjeni, značilo da prosječna četvoročlana porodica mjesečno plaća pet do šest eura više nego sada.
Za 2027. godinu već je usvojen cjenovnik prema kojem cijena vode treba da bude smanjena sa 46 na 40 centi po kubnom metru. Međutim, taj obračun nije obuhvatio naknadno najavljeni rast troškova zarada, zbog čega ostaje otvoreno pitanje kako će Vodovod finansirati dodatne rashode.
Nišavić je objasnio da bi za naknadnu korekciju cijena bilo potrebno izmijeniti odgovarajuće propise i sprovesti novu proceduru obračuna. Ukoliko se ne pronađe drugačije rješenje i ne dođe do zakonskih izmjena, primjenjivaće se ranije usvojeni cjenovnik koji predviđa pojeftinjenje vode.
Autobuske karte u Podgorici neće poskupjeti
Za razliku od taksi prevoznika, iz Glavnog grada poručuju da cijene autobuskih karata neće biti povećavane zbog „Euro modela“. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da će građani i naredne godine gradski prevoz koristiti po postojećim cijenama. Pojedinačna karta i dalje će koštati 90 centi i važiće 90 minuta, dok će cijena dnevne karte ostati tri eura. Neće biti ukinute ni postojeće povlastice.
Učenici, studenti, penzioneri, osobe sa invaliditetom, korisnici socijalne pomoći, onkološki pacijenti i druge kategorije koje već imaju pravo na besplatan prevoz nastaviće da koriste tu mogućnost. Iz gradskog preduzeća „Putevi“ takođe su poručili da nema najava promjene cijena karata.
Ni Željeznički prevoz neće povećavati cijene
Povećanje cijena nije planirano ni u željezničkom putničkom saobraćaju. Izvršna direktorica Željezničkog prevoza Crne Gore Dragana Lukšić kazala je da je da cijene karata u lokalnom i međunarodnom saobraćaju neće biti povećane nakon početka primjene „Euro modela“.
Prema njenim riječima, kompanija će zadržati i sve postojeće povlastice za putnike, uprkos rastu troškova poslovanja i održavanja.
Iz Željezničkog prevoza poručuju da će povećanje zarada zaposlenih sprovesti bez dodatnog finansijskog opterećenja građana kroz skuplje vozne karte.
EPCG više ne isključuje poskupljenje struje
Dok su iz Elektroprivrede Crne Gore ranije poručivali da nema najava povećanja cijene električne energije, posljednje izjave rukovodstva kompanije ostavljaju mogućnost korekcije cijena tokom naredne godine.
Izvršni direktor EPCG Nikola Madžgalj kazao je početkom ove sedmice da mogućnost poskupljenja struje postoji, ali da eventualna odluka neće biti donesena bez prethodnih analiza. On je potvrdio da će primjena „Euro modela“ uticati na finansijsku situaciju kompanije, ali je naglasio da građani neće preko noći biti suočeni sa promjenom cijene.
„Kad pričamo o najavljenom Euro modelu od prvog januara, reflektovaće se, naravno, i uticaće na finansijsku situaciju Elektroprivrede, ali radiće se analize“, rekao je Madžgalj.
Za sada, dakle, odluka o poskupljenju nije donesena, ali ni mogućnost povećanja cijene električne energije više nije isključena.
Gorivo pojeftinilo, ali je i dalje znatno skuplje nego prošle godine
Za razliku od hrane, gorivo je od 10. novembra pojeftinilo. Cijene obje vrste benzina smanjene su za 12 centi po litru, dok je eurodizel jeftiniji dva centa. Litar eurosupera 95 sada košta 1,69 eura, eurosupera 98 iznosi 1,73 eura, a eurodizela 1,95 eura. Pojeftinjenje je uslijedilo nakon novog obračuna cijena naftnih derivata i odluke Vlade da akcizu na eurodizel smanji za deset odsto. Ipak, i nakon ovog pojeftinjenja gorivo je znatno skuplje nego prošle godine. Prema podacima Monstata, goriva i maziva za motorna vozila u septembru su bila 32,8 odsto skuplja nego u istom mjesecu 2025. godine. Visoki troškovi goriva opterećuju i prevoznike i proizvođače, pa se posredno mogu odraziti na cijene drugih proizvoda i usluga.
Vlada najavljuje ograničavanje trgovačkih marži
Zbog sve brojnijih najava poskupljenja, Ministarstvo ekonomskog razvoja najavilo je ograničavanje trgovačkih marži na osnovne proizvode od 1. januara naredne godine. Cilj takve mjere bio bi da se ublaži rast cijena i zaštiti kupovna moć građana nakon očekivanog povećanja zarada. Istovremeno, dio domaćih proizvođača upozorava na pritisak velikih trgovačkih lanaca. Proizvođači upozoravaju da će teško moći da posluju ukoliko im troškovi budu rasli, a ne budu imali mogućnost da koriguju cijene. Zbog toga ostaje pitanje koliko će planirano ograničavanje marži moći da zaustavi poskupljenja i ko će na kraju snositi najveći dio dodatnih troškova – proizvođači, trgovci ili građani.
Koliko će od većih plata zaista ostati građanima?
Prema posljednjim objavljenim podacima Monstata, godišnja inflacija u septembru iznosila je 5,2 odsto. Međutim, pojedini proizvodi i usluge poskupjeli su znatno više od tog prosjeka.
Dok se najavljuju veće zarade, građani već plaćaju skuplje mliječne proizvode i stanove, a očekuju ih i moguća povećanja cijena hljeba, taksija i komunalnih usluga. Posebno je zanimljivo da se na tržištu nekretnina cijene već mijenjaju zbog očekivanja veće kupovne moći, iako povećane zarade još nijesu počele da se isplaćuju.
S druge strane, gradski prevoz u Podgorici i Željeznički prevoz Crne Gore najavili su da neće povećavati cijene karata, dok će eventualna promjena cijene struje zavisiti od budućih analiza Elektroprivrede.
Za građane će zato biti važnije koliko će od povećanih plata moći da kupe nego koliko će im novca više biti uplaćeno na račun.
Preporučeno
Jer, ukoliko cijene nastave da rastu, dio povećanja zarada mogao bi da ode na pokrivanje svakodnevnih troškova, umjesto na poboljšanje životnog standarda.
