Portal RTCG imao je uvid u dokument MKI u kojem se ističe da će država zbog kašnjenja ovog infranstrukturnog projekta izvođaču morati da plati još najmanje 20 miliona za dodatne troškove.

Ugovor o izgradnji navedene dionice sa sarajevskom firmom Euro Asfalt DOO iz BiH potpisao je bivši ministar Nurković, dok je prvi Aneks ugovora, kojim je preciziran način obračuna takozvane “klizne skale” potpisao bivši direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača 24. jula 2019. godine.

Rekonstrukcija i izgradnja puta predviđala je i probijanje tunela Klisura, kroz planinu Bjelasicu. Radovi su počeli u maju 2017. godine, a Ugovorom je bilo predvideno da budu završeni u maju 2020. godine. Radovi su obustavljeni tokom 2018.godine zbog ogromnnih podzemnih voda nastalih prilikom probijanja tunela.

Prema informacija iz dokumenta, potpisivanjem prvog Aneksa završetak radova je pomjeren za novembar 2020. a izvođač je odmah tražio da se potpiše novi aneks. Drugi Aneks Ugovora sa Euro Asfaltom, ispred investitora, potpisao je Dušan Kokić, načelnik Odsjeka u Upravi za saobraćaj kojom je ugovorena cijena uvećana za 21,57 miliona eura.

“Osnovano sumnjamo da su pravna lica: ranije Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Vlade Crne Gore i bivša Direkcija, odnosno, Uprava za saobraćaj, kao i odgovorna lica u njima sa umišljajem i u produženom trajanju činili krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, a naročito krivično djelo zloupotreba službenog položaja i nesavjestan rad u službi, i vjerovatno druga krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, a koja će tužilaštvo nakon zakonitog postupanja precizirati”, piše u dokumentu koje je MKI predalo tužilaštvu.

Tadašnje MKI, kako su rekli, osnovano je sumnjalo da su Nurković i Parača u svojstvu ministra saobraćaja odnosno direktora Direkcije, Uprave za saobraćaj, koristili svoj položaj za zaključivanje i realizaciju posla složenog infrastrukturnog projekta.

“Od samog početka realizacije posla bilo je jasno da se isti neće i ne može uspješno realizovati u ugovorenim rokovima i za ugovoren iznos sredstava, čime su svjesno i namjerno omogućili nastupanje štetnih posljedica, samim tim ugrozili javni interes”, dodaje se.

Za sve vrijeme trajanja realizacije projekta, dodaje se, Nurković i Parača bili su odgovorni za teške profesionalne propuste, ozbiljno pogrešno (ne)prikazivanje činjenica, formalno i suštinski su prikrivali učinjeneproceduralne i sadržajne propuste…

“Takođe, osnovano sumnjamo da je Osman Nurković, u svojstvu bivšeg ministra saobraćaja, u vremenskom razdoblju od 2016. do 2020. godine, kao službeno lice svjesno propustio da prijavi krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, propisano KZ Crne Gore, a učinjeno od direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače, povodom projektovanja i realizacije izgradnje pojedinih dionica na planiranoj trasi puta Lubnice-Jezerine, odnosno izvršenih plaćanja s tim u vezi, a za koje je saznao u vršenju svoje dužnosti, odnosno za koje je morao znati kao vršilac dužnosti resonog ministra saobraćaja u Vladi Crne Gore (koji kao takav po Zakonu odgovara za zakonitost i cjelishodnost rada organa uprave), kao investitora projekta, pogotovo kada se ima u vidu da su ista saznanja od početka realizacije projekta sačinjavana za račun investitora, od strane međunarodnog konsultanta IRD Inžinjering, sa kojim je Ugovor o pružanju navedenih isluga zaključio upravo ministar Nurković”, piše u dokumentu.

Izvještaje IRD Inžinjeringa Odjeljenju za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija dostavilo je novo rukovodstvo Uprave za saobraćaj početkom 2022. godine. Isti je slučaj sa uslugama navodno na projektu “stalno prisutnog” konsultanta češko-slovačkog konzorcijuma AF CITY Plan-Aspiro, za kojeg gotovo da niko i nije čuo i ne zna koji su rezultati privilegovog rada na na projektu, piše u dokumentu MKI.

MKI je početkom marta 2020. tužilaštvu ukazao na mogući korupcionaški posao u kome će država Crna Gora biti oštećena za najmanje 20 miliona eura.

U odgovorima na pitanja Ministarstva kapitalnih investicija, Savo Parača 3. marta 2021. godine konstatuje da su svi do sada izvedeni radovi urađeni kvalitetno i uz poštovanje propisanih standarda.

Kako je došlo do ugovaranja “nerealno” visoke klizne skale?

U dopisu od 30. novembra 2020. godine upućenom tadašnjem ministru saobraćaja i pomorstva Nurkoviću, direktor Uprave za saobraćaj, Savo Parača, napominje da je na projektima koje prati Uprava za saobraćaj, prvi (i do sada jedini) put klizna skala primijenjena na ovom Ugovoru (kako za Izvođača, tako i za Nadzor), iako su Ministarstvo i Uprava sa EBRD-om i EIB-om potpisali više ugovora.

“Ono što Euro Asfalt nije naplatio na putu naplatio je na tunelu Klisura, odnosno da ono čega se svjesno i namjerno odrekao prilikom dostavljanja najpovoljnije, odnosno, najniže ponude malo kasnije je vješto naplatio kroz ugovaranje nerealno visoke klizne skale i po tom osnovu na ime troškova potražuje od početka realizacije više od 10 miliona eura, (nakon dogovora isti su smanjeni na iznos veći od pet miliona eura). Nije moguće objasniti, kako se od najpovoljnijeg ponuđača došlo do najskupljeg povjerioca koji samo po osnovu FIDIC 13.8 podklauzule, primjenom klizne skale za samo jednu stavku, dizel gorivo (koja pritom čini 50% koeficijenta klizne skale) potražuje prvobitno više od pet miliona eura, a nakon pregovora više od 2.5 miliona eura. Pitanje je kako neko može uopšte pregovarati na taj način, sa tim redom veličina, kako se može uopšte potraživati taj iznos novčanih sredstava ako je “nerealan’ po osnovu klizne skale, dakle neopravdan, odnosno, kako se od navedenog iznosa sredstava moglo odustati ako je isti opravdan”, piše u dokumentu.

Ističu da ugovaranje klizne skale sistemom ulazno-izlaznih faktura, predstavlja primjer moguće koruptivne šeme za izvlačenje finansijskih sredstava.

MKI je prije skoro dvije godine predložilo tužilaštvu da razmotri i pribavi dokaze, sprovede potrebna vještačenja, saslušanja prijavljene i svih drugih lica koja bi mogla pružiti informacije korisne za pokretanje krivičnog postupka.

Bivši predsjednik Vlade Dritan Abazović prilikom obilaska radova na tunelu u aprilu ove godine poručio je da, ukoliko put ne bude pušten u saobraćaj do zimske sezone svi moraju da podnesu odgovorost i plate penale.

“Nekoliko puta se prolongirao rok, ali ukoliko budemo spremni za zimsku sezonu to je optimistični scenario. Uložićemo napore da se to desi, a ukoliko se to ne desi svako treba da snosi odgovornost i plati penale”, kazao je tada Abazović.

Vlada je u oktobru 2021. godine ovlastila Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju zaštite javnog interesa u mjeri mogućeg, usljed narastujućih troškova ovog puta.