Video
Deficit kadrova sa odgovarajućim znanjima i vještinama prisutan je u skoro svim sektorima privrede, a najizraženiji je u turizmu, građevinarstvu, ICT, poljoprivredi, saobraćaju, kao i u pojedinim oblastima prerađivačke industrije.
“Turizam tradicionalno zapošljava znatan broj zaposlenih, ali se poslodavci konstantno susreću sa problemom kvalifikovane radne snage, naročito tokom ljeta. Potreba za radnom snagom u turizmu je sve veća, a svjedoci smo da kako naš turistički proizvod i ponuda sazrijevaju, rastu i kriterijumi za buduće radnike u ovoj oblasti. Ono što jednu destinaciju na svjetskoj turističkoj mapi čini posebnom – jeste usluga. Zato je neophodno sinhronizovano raditi na osposobljavanju što većeg broja domaće radne snage za poslove u turizmu.
Činjenica da, sa jedne strane, imamo skoro 40.000 nezaposlenih, a, sa druge strane, imamo nedostatak radne snage i “uvozimo” radnike, sugeriše da tržište rada zahtijeva znatnu reformu, poručuju iz Privredne komore.
“Potrebno je urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojima će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku”, poručuju iz Komore.
PKCG: Prostorni plan opredjeljuje razvoj crnogorske privrede u naredne dvije decenije
Privredna komora predlaže set predloga kojima bi se, smatraju u toj instituciji, ublažio taj sve izraženiji problem.
Potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja provremenih poslova i donijeti zakon o studentskim poslovima, čime bi se, smatraju u PK, omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije.
Registracija radnika suzbija sivu ekonomiju
Važno da se sprovede više mjera za pojednostavljenje registracije sezonskih radnika u Crnoj Gori, što bi uticalo na suzbijanje sive ekonomije.
Jedno od rješenja je i implementiranje projekata koje finansiraju međunarodni donatori, poput “Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika u Jugoistočnoj Evropi”, koji je Privredna komora ostvarila sa Ministarstvom turizma, ekologoje, održivog razvoja i razvoja sjevera, a koji je finansirao njemački GIZ.
“Neophodno je reformisati obrazovni sistem u skladu sa potrebama industrije 4.0 i pojačati podršku neformalnom obrazovanju. Jedna od mjera je i stipendiranje učenika i davanje subvencije privrednicima kroz uključivanje kompanija u proces dualnog obrazovanja”, navode iz Provredne komore.
Jedno od rješenja za manjak radne snage u turizmu je kategorija “stalni sezonski radnik”. To bi motivisalo nezaposlene da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje.
“Sistem osigurava finansijsku podršku radnicima – sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti, koji tokom godine imaju razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske vrste poslovanja. Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu, koja bi trajala minimun šest mjeseci”, predlažu iz PK.
Preporučeno
Ništa manje nije važno i pojednostavljenje procedura registracije stranih sezonskih radnika, a kada je u pitanju turizam, neophodno bi bilo pristupiti i izradi nove Strategije razvoja ljudskih resursa, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila.
