Uzimajući u obzir da je prostorno planiranje jedan od ključnih instrumenata za uspostavljanje dugoročnog i održivog okvira za društveni, teritorijalni i ekonomski razvoj, Okrugli sto je bio prilika da se svim relevantnim subjektima na nivou donosilaca odluka, privrede i nauke predstave osnovne preporuke i sugestije koje su dobijene tokom tromjesečnog predstavljanja ovog, nakon Ustava, najbitnijeg dokumenta u državi.

Privredna komora je svjesna da je prostor jedan od najvažnijih resursa Crne Gore, dijelom zato što ga imamo malo i sve manje, a dijelom i zato što njegovo korišćenje nije uvijek bilo najracionalnije, kazala je u uvodnom obraćanju predsjednica ove asocijacije Nina Drakić.

Zbog toga je Komora aktivno učestvovala u kreiranju Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, a privrednici su veoma dobro prepoznali i značaj Prostornog plana Crne Gore.

“Riječ je o dokumentu koji će zasigurno da opredijeli razvoj crnogorske privrede u narednih 20 godina, i ovoj temi dala se puna pažnja u Privrednoj komori”, rekla je Drakić.

Dodala je da je u Komori, u saradnji sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, i timom za izradu Prostornog plana Crne Gore, održano šest javnih rasprava na odborima udruženja kojima je prisustvovalo više stotina privrednika.

Predsjednici i članovi odbora, svako iz ugla dijela privrede koju predstavljaju, dali su značajan broj sugestija za unapređenje ovog planskog dokumenta, a koje ćemo dostaviti Ministarstvu i obrađivaču.

“Privrednici su, ističući barijere u poslovanju zbog planske dokumentacije i izostanka urbanističko tehničkih uslova za proširenje njihovih kapaciteta, jasno poručili da Prostorni plan može doprinijeti reformi cijelog sistema u svim oblastima”, kazala je Drakić.

Sublimirajući poruke sa tematskih sjednica OU, predsjednica je između ostalog kazala da privrednici ohrabruju napore da se što prije krene u nastavak gradnje autoputeva i rješavanja saobraćajnih čvorišta, jer dostupnost privrednih kapaciteta Crne Gore u svim granama direktno utiče na ekonomski razvoj.

Smatraju da je potrebno integrisanje Luke Bar u jedinstveni sistem i panevropske koridore. Na nivou prostornih planova treba da postoji jasna pozicija za telekomunikacionu infrastrukturu i da se veže sa izgradnjom saobraćajnica.

Neophodno je i na pravi način planirati objekte za prenosnu energetsku infrastrukturu i sačuvati sve prostore gdje su detektovane mineralne sirovine kako bi ostala na raspolaganju budućim generacijama, kao i da fosilna goriva treba da imaju značajniju poziciju u Prostornom planu, kojim treba obuhvatiti i infrastrukturu za skladištenje goriva.

Privrednici pozdravljaju najavljeno donošenje novog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim će se ovaj vrijedni resurs zaštititi od pretvaranja u građevinsko. Takođe insistiraju da se u Prostornom planu daju smjernice da se planovima nižeg reda i jasno definišu industrijske zone u pojedinim opštinama, kao i više slobodnih bescarinskih zona.

“Poruka privrede je da definisanje integralnih sistema upravljanja otpadom mora biti strateški prioritet, te da je neophodno razvijanje politike reciklaže, jačanje ekološke svijesti kroz različite aktivnosti i edukaciju, te uvođenje jače kaznene politike”, kazala je Drakić.

Takođe je istaknut značaj Prostornog plana kao jednog od rješenja za pokretanje novog investicionog ciklusa u našoj zemlji i usmjeravanja razvoja ka visoko kvalitetnim smještajnim kapacitetima u turizmu, kao i zaštitu turističke zone od stambenih objekata.

Privrednici sa sjevera države ukazali su na izazove prilikom realizacije investicionih projekata u okviru treće zone nacionalnih parkova i ocijenili da treba valorizovati potencijale ekonomskog razvoja ruralnih sredina, prenijela je predsjednica Privredne komore.

Prema riječima Majde Adžović, državne sekretarke Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Prostorni plan je kamen temeljac daljeg razvoja Crne Gore, pružajući jasan putokaz za njenu organizaciju i uređenje.

“Prostorni plan je posvećenost našim budućim generacijama, napravljen uz pažljivo razmatranje ekonomskih, društvenih ekonomskih i kulturnih faktora. On postavlja ambiciozne ali ostvarljive ciljeve za prostorni razvoj Crne Gore do 2040. godine. Pružajući sveobuhvatan okvir za održivi rast, osigurava da se naša dobra koriste uravnoteženo i na odgovoran način”, rekla je Adžović.

Ona je istakla da javne rasprave po ovom pitanju traje do 29. aprila, te da je u do sada realizovanim pristiglo oko 260 sugestija na ovaj važni dokument.

“Prostorni plan nije samo crtanje linija na karti, već suočavanje sa stvarnim izazovima koji utiče na svakodnevni život građana, od poboljšanja saobraćajne povezanosti, do promovisanja održive poljoprivrede, od borbe protiv nelegalne gradnje do poboljšanja javnih prostora. Donošenje prostornog plana nije samo zakonska obaveza već postaje moralni imperativ”, kazala je ona.

Dejan Đurović, predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore kazao je da je ovaj odbor dao svoj maksimum kada je u pitanju izrada plana.

“Insistirali smo na uključenju svih aktera koji treba da implementiraju sve pristigle predloge i sugestije u plan, koji je od samog početka bio transparentan i predstavlja najvažniji dokument nakon Ustava”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, ovaj plan će odrediti strategiju razvoja Crne Gore u narednih 20 godina, a privrednici i svi relevantni dionici razvoja Crne Gore trebaju da budu uključeni kako bi doprinijeli njegovoj punoj implementaciji.

“Razvoj Crne Gore do sada je bio podijeljen na tri dijela: jug, sjever i srednji dio. Sada želim vjerovati u ravnomjerni razvoj u svim djelovima, ali prije nego što se ovaj plan usvoji, potrebno je usvojiti zakon o planiranju prostora, zakon o izgradnji objekata i zakon o legalizaciji”, istakao je on.

Đurović smatra da je saobraćajna infrastruktura nešto što treba da bude ključna tačka ovog plana, te da je u što skorijem roku neophodno završiti drugi dio autoputa, ali i iskoristiti potencijale Luke Bar koja predstavlja središnji čvor Crne Gore, kada je u pitanju pomorski saobraćaj.

“Molim za podršku svih vas u radu na prostornom planu naše države. Očekujem da se ostala ministarstva uključe kada je u pitanju ovaj plan, posebno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, što je obavezujuće u ovom periodu pred nama”, kazao je on.

Kako navodi, neophodno je usvojiti i Nacionalni energetski i klimatski plan, koji će definisati dalju poziciju Rudnika uglja i termoelektrana u ovim planovima.

“Imamo istorijsku priliku da sagradimo bolju budućnost za svoje građane, zato svi zajedno moramo dati puni doprinos finalizaciji ovog prostornog plana”, poručio je Đurović.

Dušan Raičević, predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština i predsjednik Opštine Bar, ističe da je i ovaj skup relizacije potpisanog memoranduma o saradnji njegove asocijacije i Privredne komore.

“U poziciji smo da stavimo tačku na stihijski razvoj Crne Gore i stvorimo pretpostavke za toliko potrebno strateško planiranje prostora. Prostorni plan je najvažniji dokument nakon Ustava”, istakao je Raičević.

Prema njegovim riječima, neophodno je Planom jasno definisati granice posebnih područja – granica između zona posebnih namjena, nacionalnih parkova i bafer zona.

“Ovim prostornim planom treba utvrditi jasnu definiciju razvoja saobraćajne infrastrukture, te definisati trasu autoputa da ide do Luke Bar kako ona ne bi bila izostavljena”, rekao je Raičević.

Predstavnik Zajednice opština smatra da je nakon usvajanja Prostornog plana potrebno revidirati sve planove nižeg reda, te između ostalog donijeti plan posebne namjene za Skadarsko jezero.

“Potrebno je stvoriti jasne pretpostavke za izradu novih razvojnih strategija. To je potreba svih opština, privrede i budućih generacija”, zaključio je Raičević.

Svetlana Jovanović, rukovoditeljka Radnog tima za izradu Prostornog plana Crne Gore zahvalila je svima na velikoj podršci, koja je bila ključna za dalja strateška opredjeljenja u planu i njegovo usvajanje, koje se očekuje do kraja godine.

Prema njenim riječima, jedan od najvažnijih ciljeva Prostornog plana je uravnotežen regionalni razvoj, jače povezivanje Sjevernog regiona sa Centralnim i Primorskim, održivo korišćenje prirodnih resursa, razvoj infrastrukture, posebno saobraćaja kao preduslova za brži razvoj privrednih djelatnosti i valorizacija potencijala u Sjevernom regionu.

Istakla je potrebu unapređenja poljoprivrede i očuvanje, zaštitu i održivo gazdovanje šumama, povezivanje sektora poljoprivrede sa turizmom, očuvanje sela i plansko zaustavljanje veoma izraženih negativnih demografskih trendova u Sjevernom regionu države.

“Želimo da promijenimo sistem planiranja i zaista se okrenemo održivom razvoju u budućnosti, ravnomjeran razvoj cijelog regiona, kao i bolji razvoj u socio-ekonomskom smislu”, istakla je Jovanović, dodajući d aje obaveza svih nas da zaštitimo prostor.

Kako je navela, nije bilo lako u komplikovanoj morfološkoj sredini sa zaštićenim područjima, isplanirati infrastrukturu na valjan način, te da je to stvorilo puno problema, posebno kada je u pitanju primorski region i saobraćajna infratsruktura.

Istakla je da je održivi i ekološki razvoj bio ključan u izradi Prostornog plana.

“Vizija koju smo imali pri izradi ovog plana jeste održivi i ekološki razvoj, jer se samo uz poštovanje aspekata zaštite prostora i životne sredine, obezbjeđuje se razvoj zelene ekonomije, integrišu se ekonomski, društvene i ekološki ciljeve u pravcu ostvarivanja održivog rasta, sa diverzifikovanom privredom, sposobnom da se prilagodi izazovima koje nameće globalna ekonomija”, kazala je ona.

Jovanović je posebno istakla neophodnost usaglašavana strategija razvoja u svim oblastima, sa strateškim ciljevima i oprdjeljenjima PPCG.

“Zakonsko obezbjeđenje uslova za realizaciju plana, prije svega Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, ali i svih zakona koji se odnose na druge oblasti koje imaju uticaja na prostor je izuzetno važno, kao i usaglašavanje sektorskih strategija razvoja i stvaranje jedinstvenog i harmoničnog razvojnog okvira kroz sistem institucija i zakonske regulative”, apostrofirala je Jovanović.

Ona je navela da ostvarenje planskih ciljeva zahtijeva unapređenje sistema planiranja, organizacije i korišćenja prostora i održivo korišćenje raspoloživih potencijala razvoja u državi. Sve sektorske politike u pojedinačnim razvojnim ciljevima moraju slijediti zahtjeve održivog razvoja koji se daju u ovom planu.

“Nadam se da ćemo na temelju ovog imati bolju i razvijeniju Crnu Goru, ekonomski prosperitetnu, i doprinijeti razvoju svake lokalne zajednice u našoj državi”, poručila je Jovanović, dodajući da će, nakon donošenja plana, institucionalno pratiti implementaciju svih usvojenih planskih ciljeva i u skladu sa zakonskim rješenjima obezbjediti realizaciju plana.

Ona je na kraju istakla da je neophodno da do kraja juna sva ministarstva daju svoje sugestije i predloge, dajući svoj makismalan doprinos, kako bi na taj način ostalo što manje otvorenih pitanja.

Nakon izlaganja uvodničara uslijedile su diskusije privrednika.

Tomo Čelebić, „Čelebić grupa“, saglasan je sa ocjenama da Prostorni plan opredjeljuje budućnost razvoja naše zemlje. On smatra da je potrebno precizno definisati ulazne i izlazne tačke Jadransko-jonskog autoputa i predvidjeti da ova saobraćajnica ide preko Vilusa i Božaja, jer „nema razvoja visokog turizma na Primorju ukoliko tuda prolaze tranzitne saobraćajnice“. Takođe, on se zalaže za jačanje željezničkog saobraćaja kako bi se valorizovali potencijali barske luke, te za formiranje poljoprivrednih kompleksa koji bi bili besplatno ustupljeni poljoprivrednicima i bolje iskorišćavanje hidropotencijala u energetici.

Prof. dr Zarija Pejović, Univerzitet Mediteran, istakao je neophodnost suzbijanja divlje gradnje i reindustrijalizacije gradova posebno na sjeveru države. U odgovoru na njegovu diskusiju predstavnici donosilaca odluka su istakli da su nedostatak planske dokumentacije i nedovoljan broj inspektora ključni izazovi u rješavanju ovog pitanja.

Šemso Kalač, Univerzitet Dona Gorica, smatra da su neophodne bolje saobraćajne konekcije Rožaja sa okruženjem, povezivanje na autoput i izgradnja željezničke infrastrukture.

Aleksandar Stijović, savjetnik predsjednika Crne Gore za regionalni razvoj, vidi veliki razvojni potencijal u željezničkom saobraćaju, te da je potrebno ovom infrastrukturom povezati i Luku Bar i aerodrome. Smatra da bi u saobraćajnom smislu za Crnogorsko primorje bilo dobro rješenje izgraditi tunel kroz Lovćen, dug sedam kilometara koji bi povezao Cetinje sa morem.

Dragan Marković, član Radnog tima za izradu Prostornog plana ocjenjuje da je u Crnoj Gori opasnija planska a neracionalna gradnja, od neplanske. Smatra da novim sistemom planiranja prostora treba ograničiti izgradnju stanova za tržište jer je to „raubovanje potencijala poljoprivrednog zemljišta, i donosi rast bez razvoja“.

Članovi Radnog tima za izradu Prostornog plana, Siniša Topalović i Matko Marohnić istakli su da je diversifikacija turističke infrastrukture ključna za razvoj Sjevera. Oni su naveli da se ovaj region mora posmatrati kao cjelogodišnja turistička destinacija, sa novim sadržajima i inovativnim vidovima smještaja karakterističnim za ruralna i manje razvijena područja, a sve kako bi se povećala konkurentnost crnogorskog turizma.

Prema njihovim riječima, prostorni plan je dio rješenja za pokretanje novog investicionog ciklusa u Crnoj Gori, a cjelokupno treba naći kroz nacionalnu strategiju razvoja turizma i operativne planove koji će otvoriti prostor za dalje ulaganje.

Poslata je poruka donosiocima odluka da se nastavi sa ubrzanim radom na utvrđivanju i donošenju predloga Prostornog plana kako bi se moglo nastaviti sa izradom narednog po rangu planskog dokumenta i stvaranju formalno-pravnih uslova za izdavanje urabnističko tehničkih uslova i time stavaranja osnova za investiranje i razvoj ekonomije Crne Gore.