Video
Polaganjem kamena temeljca premijeri Srbije i Republike Srpske Ana Brnabić i Radovan Višković u ponedjeljak su ozvaničili početak gradnje hidroelektrane Buk – Bijela u gornjem toku Drine, projekta čija je realizacija u suprotnosti sa Deklaracijom o zaštiti međunarodne rijeke Tare usvojenom 2004. u Skupštini Crne Gore kojom se zabranjuju svi radovi u kanjonu pod zaštitom Uneska.
” Nijedan projekat ove vrste ne smije biti unutardržavno pitanje za bilo koga, pa ni za BiH i njen entitet RS. Nikakva formalna odluka ili dogovor o početku gradnje ove HE ne postoji između suverenih država Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a kako i konvencija UN-a o procjeni uticaja na životnu sredinu uključuje i prekogranični uticaj, našu, ali i susjednu zemlju obavezuje Deklaracija o zaštiti rijeke Tare usvojena većinom glasova u Skupštini Crne Gore”, rekao je Pobjedi Mirko Stanić (SDP).
Izgradnju hidroelektrane zajedno će finansirati elektroprivrede Srbije i Republike Srpske sa 220 miliona eura, a Srbija će, kako je kazala Brnabić, nastupati kao strani investitor. Samovoljnoj gradnji usprotivile su se centralne vlasti BiH, čija je ministarka vanjskih poslova Bisera Turković javno saopštila da nijesu saglasni sa radovima u Foči.
Iako postoji opasnost da akumulaciono jezero nastalo podizanjem ove HE uđe u teritoriju Crne Gore, Vlada se nije oglasila ovim povodom. Pobjeda je pitala Ministarstvo kapitalnih investicija da li su uključeni u projekat izgradnje ove najveće HE na Drini i još dvije planirane manje elektrane, s obzirom na uticaj na rijeku Taru.
” Crna Gora je, kako ne bi ugrozila rijeku Taru, ranije odustala od učešća u zajedničkom projektu Buk – Bijela. Republika Srpska i Srbija zajednički grade hidroelektranu manjeg kapaciteta u odnosu na prvobitni projekat. Dakle, kada je u pitanju energetika, odnosno ono što spada u resor Ministarstva kapitalnih investicija, Crna Gora nije ni na koji način uključena u izgradnju ove hidroelektrane”, saopšteno je listu iz resora ministra Mladena Bojanića.
Iz Skupštine juče nije odgovoreno na pitanja Pobjede o njihovom stavu povodom početka gradnje hidroelektrane Buk – Bijela.
Deklaracija
U NVO MANS, koja je bila jedan od pokretača usvajanja Deklaracije o zaštiti Tare, kazali su da još nemaju dovoljno informacija o tome do koje mjere će gradnja ove hidroelektrane uticati na Taru.
” Nije, makar zvanično, ni poznato da li je država Crna Gora bila na bilo kakav način uključena u ovaj projekat. Ono što jeste poznato je da je resor prostornog planiranja i zaštite životne sredine kojim je u prethodnoj Vladi, nakon ostavke ministra Pavla Radulovića, upravljao bivši premijer Duško Marković, bio više nego pasivan u odnosu na zahtjeve ekoloških organizacija da Crna Gora u postupku izdavanja ekoloških dozvola za Buk – Bijelu, na adekvatan način legitimiše svoj javni interes”, tvrde u MANS-u.
Naglašavaju da Ministarstvo ekologije, urbanizma i prostornog planiranja mora građane Crne Gore bez odlaganja upoznati sa svim aspektima najavljene izgradnje hidroelektrane Buk – Bijela, naročito u dijelu koji se odnosi na potencijalni uticaj na stanje životne sredine u našoj državi.
” Već jednom smo bili svjedoci namjere prethodnih vlada da ovakvu vrstu informacija sakriju od građana, pa bi bilo dobro da resorno ministarstvo jednom za svagda napusti takvu praksu u informisanju javnosti o pitanjima od javnog interesa”, poručili su u MANS-u.
Da Crna Gora mora pokrenuti sve mehanizme da zaštiti prirodno bogatstvo, biodiverzitet i turističke potencijale koji će doći u opasnost izgradnjom hidroelektrane i kreiranjem akumulacionog jezera, smatra i Stanić.
” Na ovaj način se od Tare, jedne od najljepših i najčistijih rijeka u Evropi, u gornjem toku pravi jezero, a takođe bi se potopio i nepotopljeni dio rijeke Pive, kao i kanjon Sutjeske”, upozorio je Stanić.
Vlasti Republike Srpske proglasile su se nadležnim nad teritorijom na kojoj se gradi hidroelektrana, a koncesiju za to su dali Srbiji. Oni tvrde da tu nije granica BiH, Srbije i Crne Gore, te da imaju pravo da sami odlučuju o ovom pitanju. Kamen temeljac postavljen je prije odluke Ustavnog suda BiH da li je taj projekat zakonit.
Vlada ignorisala proces u Ženevi
Iz NVO Grin hom su ranije saopštili da je u maju prošle godine usvojena žalba NVO iz Crne Gore i BiH i započet proces u Ženevi ispred implementacionog odbora ESPOO konvencije.
Prema odredbama ove konvencije, samo vlade država članica mogu da učestvuju u tim postupcima, pa su se obratili resornom ministarstvu kako bi se osigurala pravilna procjena i ublažila mogućnost prekogranične štete.
Preporučeno
” Iako je Crna Gora izrazila namjeru da učestvuje u novoj prekograničnoj proceduri kao potencijalno ugrožena strana, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je nastavilo postupak izdavanja nove ekološke dozvole bez sprovođenja novog postupka procjene uticaja na životnu sredinu”, saopštili su iz Grin homa i podsjetili da je ta studija donesena prije osam godina i nije validna, posebno jer je u međuvremenu došlo do bitnih promjena u pravnoj regulativi kojom je ova materija regulisana.
