Video
Podsjeća i da je Svjetska banka nedavno objavila ,,Državni ekonomski memorandum za Crnu Goru: Ka strategiji održivog rasta“ pozivajući zemlju da usvoji strategiju održivog razvoja kako bi ubrzala približavanje životnim standardima EU.
– Predviđeno je da će nam, ako nastavimo ovim tempom, biti potrebno skoro 40 godina da dostignemo prosjeke EU ako se postojeće stope rasta nastave ovim trendovima. Prethodna strategija razvoja, fokusirana na privlačenje velikih investicija, nije pokazala rast produktivnosti i dugoročne koristi. Novi model održivog razvoja treba da daje prioritet uklanjanju regulatornih barijera, korišćenju trgovine i oslobađanju potencijala ljudskog kapitala. Ukidanje restriktivnih propisa u uslužnim sektorima moglo bi podstaći godišnji rast za 0,4 odsto i smanjiti vrijeme za dostizanje nivoa prihoda u EU za 13 godina – objašnjava Škatarić dodajući da rješavanje nejednakosti prihoda kroz jednak pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti može unaprijediti buduće vještine radne snage.
– Rješavanje izazova, jačanje veza, minimiziranje uticaja na životnu sredinu i izgradnja otpornosti na klimu su suštinska razmatranja. Politike koje podržavaju turizam usklađene su sa ukupnom produktivnošću, trgovinom i konkurencijom, ali je potrebna posebna pažnja zbog ranjivosti na degradaciju životne sredine i klimatske promjene. Integracija u domaća tržišta otključava neiskorišćeni razvoj. Sektor turizma je značajan, čini skoro trećinu privrede, sa visokim doprinosima zaposlenosti i izvozu. Međutim, postoji potreba za diverzifikacijom turističkog porijekla, smanjenjem sezonalnosti i poboljšanjem marketinga unutrašnjih atrakcija radi veće konkurentnosti – poručuje prof. Škatarić.
Goran Škatarić
Da bi se osigurala dugoročna održivost ove grane privrede, po njegovim riječima, potrebne su proaktivne mjere za promovisanje zelenih praksi i ublažavanje rizika od klimatskih promjena.
– Usvajanjem efikasnih mjera politike, Crna Gora se može pozicionirati kao vodeća destinacija održivog turizma. Važno je podsticati ekološki prihvatljive prakse, zbog povećanja otpornosti i zaštite prirodnih i kulturnih dobara. Zajednički napori i sveobuhvatan politički okvir su neophodni da bi se postigla zelenija i otpornija budućnost crnogorskog turističkog sektora – ističe Škatarić.
Napominje da ključni izazovi za razvoj turizma u Crnoj Gori uključuju degradaciju životne sredine, zagušenost obale, nerazvijene unutrašnje destinacije i slabo sprovođenje propisa.
– Degradacija životne sredine predstavlja rizik za održivost, jer negativno utiče na percepciju i zadovoljstvo turista. Obalne destinacije pate od infrastrukturnih zagušenja tokom špica ljetnjih mjeseci, što dovodi do smanjenog zadovoljstva i potrošnje turista. Razvoj održivog turizma u centralnim i sjevernim oblastima zahtijeva javno-privatnu koordinaciju kako bi se poboljšao prevoz, smještaj i marketing. Nedostatak kvalifikovane radne snage povećava troškove i ograničava efikasnost sektora. Slabo sprovođenje prostornih planova i ekoloških
propisa rezultira nekontrolisanim razvojem zemljišta i rastom neformalnog poslovanja. Rješavanje ovih izazova je ključno za rast i održivost crnogorskog turističkog sektora – tvrdi Škatarić dodajući da se suočavamo i sa značajnim izazovima u upravljanju otpadom, sa visokim procentom čvrstog komunalnog otpada koji ide na deponije, niskim stopama reciklaže i nedostatkom izdvajanja prikupljenog otpada.
Kapaciteti
– Zemlja ima ograničene kapacitete što se tiče sanitarnih deponija koje rade u skladu sa standardima EU i u nedostatku je objekata za recikliranje materijala. Unapređenje sprovođenja postojećeg zakonodavstva je od ključnog značaja za smanjenje uticaja turizma na životnu sredinu, jer ovaj sektor stvara značajnu količinu neprerađenog čvrstog otpada, posebno plastike, što dovodi do zagađenja plaža i mora. Turističke destinacije u Crnoj Gori proizvode tri puta više otpada po glavi stanovnika od nacionalnog prosjeka, sa značajnim dijelom otpada na plažama i zagađenja mora, koje je povezano sa turističkim i rekreativnim aktivnostima – naglašava Škatarić dodajući i da neadekvatno sakupljanje i tretman otpadnih voda u turističkim područjima predstavljaju izazove za kvalitet vode za piće i kupanje.
– Samo 61 odsto od ukupnog stanovništva u Crnoj Gori ima pristup uslugama prikupljanja otpadnih voda, a nekoliko turističkih destinacija, kao što su Bar, Kotor i Tivat, su ispod nacionalnog prosjeka. Nedovoljna infrastruktura i kapaciteti za tretman dovode do ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda, a mnoga turistička preduzeća izražavaju nezadovoljstvo opštinskim uslugama tretmana otpadnih voda i čvrstog otpada – kaže Škatarić.
Turizam u Crnoj Gori je, kako ističe, činio 30 odsto od emisija ugljenika u zemlji u 2018. godini, nadmašivši svjetski prosjek za više od tri puta, pri čemu je sektor smještaja doprinio preko polovine emisija u turizmu, prvenstveno zbog nedostatka mjera energetske efikasnosti i oslanjanja na fosilna goriva u proizvodnji električne energije, dok su emisije iz transporta uglavnom uzrokovane vazdušnim i pomorskim saobraćajem, što je pogoršano neadekvatnim uslugama javnog prevoza i voznim parkom sa visokim emisijama.
– Da bi se postigao snažan i održiv razvoj i rast u Crnoj Gori, a prema iskustvima najboljih, preporučljivo je fokusiranje na povećanje produktivnosti i korišćenje trgovine za održivi razvoj, obezbjeđivanje jednakih mogućnosti za inkluzivni rast i usvajanje strategije za zelenu tranziciju. Ovo uključuje mjere kao što su smanjenje prisustva državnih preduzeća, jačanje okvira konkurencije, poboljšanje predvidljivosti politike, privlačenje stranih direktnih investicija, smanjenje regulatornih zahtjeva za trgovinu uslugama, usvajanje strategije zelene tranzicije, poboljšanje olakšavanja trgovine – smatra Škatarić dodajući da treba uložiti napore da se poboljša kvalitet obrazovanja, poboljša zdravstveni
sistem, ojača socijalna zaštita i tržište rada i izjednači pristup uslugama, sa fokusom na smanjenje regionalnih dispariteta i rodne diskriminacije.
– Crnogorska turistička industrija može i treba identifikovati svoje snage i slabosti, iskoristiti prilike i odgovoriti na prijetnje. Ona treba da bude osnova za razvoj efikasnih politika i strategija za promovisanje zelenih i održivih praksi uz istovremeno rješavanje rizika od klimatskih promjena, osiguravajući dugoročnu otpornost i uspjeh crnogorskog turističkog sektora – zaključuje Škatarić.
Prijetnje
Škatarić tvrdi da rizici povezani sa klimatskim promjenama, kao što su porast nivoa mora, ekstremni vremenski događaji i degradacija ekosistema i zemljišta predstavljaju značajnu prijetnju turističkoj industriji Crne Gore i njenim prirodnim i kulturnim dobrima.
– Preferencije i ponašanja putnika se stalno razvijaju i postoji rizik da potražnja za održivim turizmom možda neće rasti kako se očekivalo, što utiče na tržišni potencijal Crne Gore – ističe Škatarić.
Preporučeno
