Video
Tvrde da su ovo Abazović kao predsjednik Vlade dogovorio sa ministarkom Novaković Đurović i predsjednikom odbora direktora Milutinom Đukanovićem sproveli preko pridruženog člana kriminalne grupe direktora Eko fonda Boljevića.
“Boljević je ovu količinu upisao u Registar Eko fonda i ako su svi znali da je upisana količina veća od ona koja im pripada za 2022. godinu, pa su postupajući sa direktnim umišljajem svjesni svojih nedozvoljenih radnji omogućili sticanje nezakonite dobiti Elektroprivredi Crne Gore. U svojim radnjama ostvarili sva bitna obilježja bića krivičnih djela kriminalno udruživanje iz člana 401 sta 2 i krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja iz člana 416 stav 3 u vezi stave 1 KZ CG”, navode iz Uniproma.
Iz kompanije predlažu SDT-u da se pozovu i ispitaju prijavljeni na navode ove krivične prijave.
“Da se izvrši uvid u Registar Fonda za zaštitu životne sredie – Eko fond, iz kojeg utvrditi kako je nastao dogovor u aktivnostima ove kriminalne družine, ko je predložio a onda podijelio uloge u realizaciji tih kriminalnih aktivnosti. Pozvati predstavnika Elektroprivrede Crne Gore AD NIkšić i saslušati ga na okolnosti kako je tekla komunikacija između EPCG i Vlade, od same inicijative za dobijanje nezakonite i protivpravne pomoći do njene realizacije. Pribaviti izvod iz kaznene evidencije za okrivljene”, ističe se u saopštenju Uniproma.
Navode da su Abazović, Novakvoić Đurović, Draško Boljević, Milutin Đukanović u toku 2022. godine postali članovi kriminalne družine sa ciljem vršenja krivičnih djela radi sticanja dobiti i moći u dužem vremenskom trajanju a najkraće za onoliko za koliko se budu nalazili na javnim funkcijama na kojima su sada.
“Zakonom o zaštiti negativnih uticaja od klimatskih promjena (Sluzbeni list CG:br.73/19) i uredbom o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola sa egektom staklene bašte( Službeni list CG:br.08/20) privredni subjektima u Crnoj Gori dodijeljen je status operatera stacionarnog postrojenja i po tom osnovu ostvaruju parvo na dodjelu besplatnih emisionih kredita kao srazmjera u ostvarenoj emisiji-ekvivalentu ostvarene proizvodnje (dati u azuriranom izvjestaju o klimatskim promjenama – izradjen od strane UNDP-a). Broj emisionih kredita koji pripadaju operaterima izdaje se u skladu sa referentnim periodom, posmatranja i mjerenja a to je period 2005-2008. godina definisan regulativom evropskog parlamenta 2003/87/EZ”, kažu u Unipromu.
Prepoznati operateri u Crnoj Gori kojima pripada parvo dodjele besplatnih emisionih kredita jesu: Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Toscellik Alloyed Engineering Steel D.o.o Nikšić i Uniprom Doo Nikšić.
“U pravnom saobraćaju u Crnoj Gori ova pitanja su uređena: (i) Zakon o ratifikaciji sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evopske zajednice i njihovih država članica, s jedne strane i Republike Crne Gore, s druge strane; (ii) Direktiva 2003/87/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća; (iii) Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena (“Sl. list CG” broj 73/19); (iv) Uredba o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola za emisiju gasova sa efektom staklene bašte („Sl.list CG“ broj 08/20).
Zakonom i Uredbom kao nadležni organ za postupak alokacije, dodjelu, sprovođenja postupka aukcije i sl. prepoznata je Vlada Crne Gore, dok je nadležnost za prenos i korišćenje emisionih kredita tj. vođenje Registra pripala Fondu za zaštitu životne sredine – EKO FOND.”, ističu u Unipromu.
Naime, dodaju, da odredabama Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena (“Sl. list CG” broj 73/19) i Uredbe o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola za emisiju gasova sa efektom staklene bašte („Sl.list CG“ broj 08/20) definisane su obaveze kako Države tako i operatera stacionalnih postrojenja, koja emistuju gasove sa efektom staklene bašte.
“Zakonom o zaštiti od negativnih uticaja od klimatskih promjena kao I uredbom o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene baste za koje se izdaje dozvola za emisiju gasova staklene bašte (SL.CG 08/20) utvrđen je precizan broj emisionih kredita koji se besplatno dodjeljuju operaterima za svaku godinu, time sto se za narednu broj kredita umanjuje za 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Mimo ovako utvrđenih količina ne postoji mogućnost dodjele većeg broja emisionih kredita. Nedostajući se od strane operatera mogu sticati samo kupovinom”. kažu u Unipromu.
Ukupan iznos emisionih kredita sa planiranim smanjenjem predstavlja Prilog 2 Uredbe, dok je Prilogom 4 definisana početna količina besplatno dodijeljenih emisionih kredita, operaterima stacionarnih postrojenja, za 2020. godinu kao i način obračuna kroz umanjenje od 15 odsto na godišnjem niovu, za svaku narednu u odnosu na prethodnu godinu. operaterima stacionarnih postrojenja;
Članom 3, stav 6 propisano je da „Javna aukcija sprovodi se na osnovu poziva za dodjelu emisionih kredita, koji raspisuje organ uprave nadležan za zaštitu živote sredite“ i stav 7 „Javni poziv sadrži broj emisionih kredita za dodjelu i rok za prijavu operaterima postrojenja“ i stav 11 „Postupak aukcije sprovodi komisija koju obrazuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada)“
Članom 4 definisano je „Radi sprečavanja izmiještanja energetski intezivnih grana industrije van granica Crne Gore, za postojanja u kojima se obavljaju aktivnosti iz Priloga 1 mogu se dodijeliti besplatni emisioni krediti, ukoliko je njihova proizvodna aktivnost u trenutku dodjele kredita najmanje na nivou 10% vrijednosti iz člana 6 stav 1 ove uredbe“ a članom 6 „Besplatnim emisioni krediti mogu se dodijeliti postojećim postrojenjima koja su obavljala aktivnosti dkoje emituju gasove sa efektom staklene bašte u periodu od 1. januara 2005. godine do 31. decembra 2008. godine ili u periodu od 1. jaunara 2009. do 31. decembra 2010. godine i ako su utvrđeni veći nivoi emisija u skladu sa Drugim dvogodišnjim ažuriranim izvještajem o klimatskim promjenama, …“
Članom 9, stav 1 propisano je „Emisioni krediti njihov prenos i korišćenje upisuje se u registar emisionih kredita….“ dok je stavom 3 pripisano da se „Registar ažurira: – u dijelu besplatno dodijeljenih ekisionih kredita u skladu sa Prilogom 4, na početku svake godine; – u dijelu fizičkog iskorišćivanja emisionih kredita, na osnovu inventara o emisijama gasova sa efektom staklene bašte“.
Preporučeno
“Iz ovih detaljno navedenih propisa procedure i nadleznosti nesporan je fakticitet po kom osnovu privredni subjekti koji imaju svojstvo operatera dobijaju besplatne emisione kredite za svaku godinu. Nesporno je da Elektroprivrdi precizno utvrđenom metodologijom za 2022god pripadao broj od 921.308 emisiona kredita, a takođe je nesporno da su dana 27.02.2023. godine navodno na javnoj aukciji kupili 385.567.33 kredita i ako javnog poziva nije bilo u sredstvima javnog informisanja gdje se mogu prijaviti svi privredi subjekti koji žele da trguju sa ovim gasovima. Da bi, izvjesno naknadno im dodijelili još 222.515.35 tona emisionih kredita besplatno dana 27.02.2023. god.i bez procedure koja ih je obavezivala da naknadne količine iznesu na tržište a svi zainteresovani na taj način budu u mogućnosti sticanja, tj.da ih plate. Sa ovakom besplatnom dodjelom Elektroprivredi je omogućena protiv pravna korist u izosu 222.515.35 tona emisionih kredita x 24€ = 5.340.368€. A u radnnjama okrivljenih stekla se sva bitna obilježija bića krivičnih djela koja im se stavljaju na teret. I na kraju cemo ponoviti prema pozitivnim propisima u Crnoj Gori zakona i uredbe koja uredjuje ovu oblast a uskladjena je sa zakonodavstvom Evropske unije, besplatni emisioni krediti ne mogu se dodjeljivati niti sticati osim kupovinom. Nacin na koji je to u konretnom slucaju uradjeno ne samo da su dodijeljeni besplatni emisioni krediti nego je i povecana kvota opredijeljena operateru ovim propisima”, zaključuju u Unipromu.
