Vlada donijela novu Odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u luci Bar

Kako je objašenjeno, primjena ranije Odluke, koja je stupila na snagu 31. jula uticala je na smanjenje količina duvanskih proizvoda koje su uskladištene u Sobodnoj zoni „Luka Bar“. Međutim, konstatovano je da se i dalje vrši smještaj radi skladištenja duvanskih proizvoda, jer korisnici kojima ističu ugovori o obavljanju djelatnosti u Slobodnoj zoni „Luka Bar“ robu mogu prenijeti na druge korisnike kojima su ugovori na snazi.

Imajući u vidu operativna saznanja nadležnih organa i međunarodnih partnera koja ukazuju na ponavljajuće nestajanje robe iz Slobodne zone, kao i otežano sprovođenje mjera carinskog nadzora nad kretanjem duvanskih proizvoda u zoni, prijedlog Odluke je usmjeren ka zaustavljanju nelegalnih aktivnosti koje nanose štetu i Budžetu i međunarodnoj reputaciji Crne Gore – objašnjeno je u saopštenju Vlade.

Novom Odlukom se carinski organ obavezuje da donese rješenje u skladu sa članom 172 stav 3 Carinskog zakona, kojim je propisano da carinarnica može da uvede određene mjere zabrane ili ograničenja u vezi sa poslovima koji se obavljaju u slobodnoj zoni, imajući u vidu vrstu predmetne robe ili zahtijevane mjere carinskog nadzora.

Na osnovu Odluke Vlade i navedenog rješenja carinski organ će ukinuti ili izmijeniti pojedinačna odobrenja o vođenju evidencije za skladištenje duvanskih proizvoda i odrediti rok za stavljanje zaliha u drugo carinski dozvoljeno postupanje ili upotrebu u skladu sa zakonom.

Ovo su ostale odluke Vlade.

Na današnjoj sjednici utvrđen je Prijedlog carinskog zakona s Izvještajem sa javne rasprave.

Novi Zakon, kako navode, definiše pravni okvir za carinska pravila i postupke na carinskom području Crne Gore i prilagođen je uslovima moderne trgovine.

“Njegovom primjenom će se olakšati protok robe koja tranzitira i ulazi ili izlazi iz Crne Gore, što će poboljšati konkurentnost domaćih preduzeća, zaštititi finansijske interese Države i obezbijediti sigurnost potrošača. Usaglašavanjem Zakona sa evropskim zakonodavstvom stvaraju se pretpostavke za izgadnju i implementaciju IT sistema koji treba da olakšaju i ubrzaju prekograničnu trgovinu i smanje troškove učesnika u trgovini”, dodaje se u saopštenju.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu s Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi.

Ocijenjeno je da se ovim Zakonom se stvaraju, dodaju iz Vlade, preduslovi za “dalji razvoj platnog prometa u crnoj Gori u skladu sa savremenim standardima u EU i svijetu”.

“Predloženim izmjenama i dopunama se, pored ostalog, uvode dvije nove platne usluge koje se zasnivaju na internetskom i on-line rješenjima, omogućava licenciranje novih pružalaca usluga, skraćuje vrijeme obrade naloga za plaćanje, povećava izbor alata za plaćanje, uz niže troškove. Takođe, novim Zakonom će se uspostaviti dodatne mjere za smanjenje sigurnosnih rizika povezanih sa elektronskim plaćanjem i unaprijediti zaštita korisnika platnih usluga”, piše u saopštenju Vlade.

Na sjednici utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru.

Tim povodom ocijenjeno je da će se predloženim propisom stvoriti neophodni normativni okvir koji će, kako su naglasili,  “obezbijediti sveobuhvatno, ujednačeno, srazmjerno i efikasnije postupanje inspektora”, veći stepen profesionalizma i kvaliteta rada inspekcijskog organa, drugih organa, odnosno pravnih lica, a što je i od izuzetne važnosti za subjekte nadzora u smislu njihove pravne sigurnosti i predvidivosti.

“Pored ostalog, predloženim Zakonom se prvi put na cjelovit način uređuje preventivno djelovanje inspekcija, radi ostvarivanja cilja inspekcijskog nadzora (sprečavanje nastanka nezakonitosti i štete), tj. težište inspekcija se usmjerava na prevenciju, informisanje, pružanje stručne pomoći, praćenje i analizu stanja u oblastima, planiranje nadzora, kako bi se zaštitilo tržište i građani, i u krajnjem podstaklo zakonito poslovanje i brži privredni razvoj”, navodi se u saopštenju.

Vlada je utvrdila, dodaju, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

“U raspravi je naglašeno da će se donošenjem ovog Zakona, omogućiti efikasnije ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama uz smanjenje troškova za korisnike i stvoriti efikasan instrument za ostvarivanje prava građana na pristup informacijama u posjedu organa vlasti, uz odgovarajuće osiguravanje samog postupka po zahtjevima za pristup informacijama, zaštite javnog interesa, kao i zaštite odgovarajućih posebnih legitimnih interesa”, pojašnjava se u saopštenju.

Sa druge strane, napominju,  izmjene i dopune doprinijeće i transparentnijem radu organa vlasti, “podsticanju djelotvornnosti, odgovornosti i afirmaciji integriteta i legitimnosti organa vlasti”.

Na sjednici je donešen i niz novina kojima će se doprinijeti regulativnim i implementacijskim poboljšanjima u oblasti slobodnog pristupa informacijama, kako bi svi identifikovani problemi u praksi bili prevaziđeni.

“Pored ostalog, to su: podaci označeni stepenom tajnosti nijesu u potpunosti izuzeti od primjene zakona; proširuje se opseg informacija koje organi moraju proaktivno da objavljuju, a naročito onih koje se tiču finansija; predlažu se određene izmjene kada je riječ o ograničenju pristupa informacijama, a u skladu sa Ustavom i međunarodnim dokumentima, sa posebnim izuzecima koji se odnose na javne funkcionere i poresku tajnu; predviđene su izmjene u odnosu na sprovođenje testa štetnosti, kako bi se odredba učinila preciznijom i efikasnijom u primjeni; proširuju se razlozi za preovlađujući javni interes, sa ciljem da se osigura veća dostupnost informacija u slučajevima u kojima postoji poseban javni interes za pristup informaciji”, istaknuto je u saopštenju.

Kako su naveli, Vlada je usvojila Trideset prvi kvartalni izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju za period jul-septembar 2021 godine, koji će po ustaljenoj proceduri biti dostavljen na razmatranje Odboru za evropske integracije Skupštine Crne Gore.

“Donijete su mape puta ispunjenja završnih mjerila za privremeno zatvaranje pregovora u pregovaračkim poglavljima 6 – Privredno pravo, 10 – Informatičko društvo i mediji i 19 – Socijalna politika i zapošljavanje”, piše u saopštenju.

Vlada je donijela Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova.

Prema njihovim riječima, revizija Liste ljekova se vrši u skladu sa Uredbom o kriterijumima za stavljanje ,odnosno skidanje ljekova sa Liste ljekova kojom se uređuju kriterijumi, način i postupak stavljanja, odnosno skidanja lijeka sa osnovne i doplatne liste ljekova, nadležnosti komisije za ocjenu ispunjenosti kriterijuma za stavljanje, odnosno skidanje lijeka sa Liste ljekova, kao i način utvrđivanja cijene lijeka.

“Donošenjem ove Odluke riješiće se više problema, koji se prioritetno odnose na adekvatniji i savremeniji farmakoterapijski tretman bolesnih lica, ali i za zdravstveni sistem uopste. Kako bi se subjekti koji su uključeni u lanac snabdijevanja ljekovima upoznali što ranije sa izmjenama, predviđeno je stupanje na snagu ove odluke osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“, a primjena se odlaže do 1. februara 2022. godine”, poručuje se u saopštenju.

Na sjednici je donijeta Odluka o iznosu dodatka na osnovnu zaradu za dežurstvo i pripravnost za zaposlene u sudu i državnom tužilaštvu.

Vlada je donijela, kako su saopštili, Odluku o proglašavanju zaštićenog područja Park prirode „Stari Ulcinj”.

“Donijela je Odluku o prestanku važenja Odluke o određivanju rukovodioca izrade Detaljnog urbanističkog plana “Lepetane”, opština Tivat i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu Detaljnog urbanističkog plana. Odluka je posljedica nemogućnosti nastavka izrade ovog DUP-a, o čemu je Vlada odlučila na sjednici od 26. novembra”, piše u saopštenju Vlade.

Na osnovu Uredbe o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola za emisiju gasova sa efektom staklene bašte Vlada je donijela Odluku o obrazovanju Komisije za sprovođenje javne aukcije za dodjelu emisionih kredita.

“Odlukom su definisani zadaci Komisije koji, između ostalog, podrazumijevaju: utvrđivanje liste operatera postrojenja prijavljnih u skladu sa javnim pozivom za dodjelu emisionih kredita; dodjela besplatnih emisionih kredita u skladu sa Uredbom; dodjela emisionih kredita iz stabilizacione reserve; sprovođenje javne ukcije i prodaja emisionih kredita postrojenjima na osnovu prijave operatera postrojenja; kao i priprema Predloga alokacije sredstava prikupljenih na osnovu kupovine emisionih kredita”, dodaje se u saopštenju.

Napominju, Komisijom predsjedava ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Vlada je donijela Strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma, pranja novca i finansiranja teorizma za period 2022-2025. godina, s Akcionim planom za 2022- 2023. godinu.

“Strategijom je na cjelovit način prikazana nacionalna politika u oblasti prevencije i suzbijanja terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma, definisan okvir djelovanja s ciljem unapređenja postojećih i razvoja novih mjera, mehanizama i instrumenata, a sve u funkciji stabilnosti i bezbjednosti Crne Gore. Izradom ovog dokumenta, Crna Gora želi ukazati da prevencija i suzbijanje terorizma, pranja novca i finansiranje terorizma ne predstavlja pitanje kojim se isključivo trebaju baviti vojne, policijske i obavještajne službe, već pitanje koje treba da osnaži kulturu vođenja mirnog dijaloga i međureligijske i međukulturalne tolerancije”, navedeno je u saopštenju.

Vizija novog strateškog dokumenta, prema njihovim riječima, se ogleda u potrebi da građani i vrijednosti Crne Gore budu zaštićeni od prijetnji terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma.

“Strateški cilj definisan ovim dokumentom podrazumijeva primjenu međunarodnih standarda, poštovanje ljudskih prava i unapređenje nacionalne i međunarodne saradnje kako bi Crna Gora izgradila koordiniran i efikasan sistem za prevenciju i suzbijanje terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma. Pratećim dvogodišnjim akcionim planom definisane su mjere i aktivnosti koje su neophodne za realizaciju strateškog cilja, kao i jasno dodijeljene nadležnosti za sve organe koji će implementirati planirane aktivnosti”, dodaje se u saopštenju.

Napominju, ukupan iznos planiranih novčanih sredstava za realizaciju predviđenih aktivnosti je 3.688.800,00 eura, od čega su sredstva iz budžeta u iznosu od 1.518.800,00 eura, a iz donacija 2.170.000,00 eura.

Donijeta je Strategija sajber bezbjednosti Crne Gore 2022-2026. godine sa Akcionim planom za period 2022-2023. godine.

“Podizanje nivoa sajber bezjbednosti na nacionalnom nivou predstavlja svojevrstan zalog za budućnost, jer bezbjedan sajber prostor ostaje važan preduslov stvaranja podsticajnog ambijenta za kontinurani ekonomski razvoj, digitalnu transformaciju i pružanje javnih usluga. Strategija sajber bezbjednosti Crne Gore 2022-2026. godine predstavlja interresorni dokument koji se odnosi na petogodišnji strateški period i usmjeren je na unapređenje ukupnih kapaciteta (zakonodavnih, operativnih, ljudskih, finansijskih i tehničkih) za adekvatan odgovor na izazove i prijetnje koje dolaze iz sajber prostora u/i izvan Crne Gore”, jedan je od zaključaka sa sjednice.

Sprovođenjem Strategije, kako su naglasili iz Vlade, želi se kreirati ambijent u kojem su građani, operatori kritičnih infrastruktura, privreda i javna uprava u Crnoj Gori zaštićeni u najvećoj mogućoj mjeri od negativnih aspekata sajber prijetnji i kriminala kroz kontinuiranu edukaciju o sigurnom korišćenju informaciono-komunikacionih tehnologija u svakodnevnom životu i poslovanju, „know-how“ razmjenu sa partnerima na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom planu i implementaciju mjera zaštite kritične informatičke infrastrukture.

“Takođe, Strategijom se želi postići da Crna Gora u oblasti sajber bezbjednosti posjeduje održiv sistem za efikasno otkrivanje i odbranu od kompleksnih vektora sajber napada i prijetnji. Predviđeno je i uspostavljanje novog tijela – Agencije za sajber bezbjednost kako bi se postigla centralizacija sajber ekspertize, smanjio odliv stručnog kadra, omogućio efiksaniji odgovor na sajber napade i zaštitila kritična infomatička infrastruktura”, naglašava se u saopštenju.

Vlada je donijela Nacionalnu strategiju zapošljavanja 2021-2025 sa Akcionim planom zapošljavanja za 2021. godinu i Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi i utvrdila Akcioni plan zapošljavanja za 2022. godinu.

Donijeta je Strategija razvoja nacionalnog brenda 2022 – 2026 sa Akcionim planom za 2022. godinu i Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi.

U diskusiji je naglašeno da nacionalni brend za Crnu Goru predstavlja sredstvo pomoću kojeg želi da poveća privlačnost Države kao mjesta za strane investicije, turizam, poslovanje i sl.

“Cilj izgradnje nacionalnog brenda je povećanje prepoznatljivosti Crne Gore, stvaranje njenog pozitivnog imidža koji podstiče konkurentnost i bolje pozicioniranje na inostranom tržištu. Pored kreiranja podsticaja za ulaganja u strateške grane privrede, građenje brenda podrazumijeva i pozicioniranje domaćih proizvoda na inostranom tržištu, čime se povećava izvoz i tražnja za proizvodima iz određene zemlje”, poručuje se u saopštenju.

Vlada je usvojila Informaciju o postupku izrade Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

U Informaciji se navodi da je, u sklopu pripreme predloga zakonskih rješenja o ispitivanju porijekla imovine kao obaveze utvrđene programskim dokumetima Vlade za 2021. godinu, urađena analiza koja ukazuje na potrebu daljeg razmišljanja u pravcu modifikacije postojećeg sistema oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i usvajanja sistema koji će omogućiti efikasnije i efektivnije oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi i istovremeno borbe protiv teških oblika kriminala ali i jačanje vladavine prava.

Napominju, utvrđeno je da se promjena koncepta sistema oduzimanja imovinske koristi kojom bi se za pokretanje trajnog oduzimanja isključio uslov pravosnažne osuđujuće presude, odnosno pored postojeće, kako su naveli,  “uveo novi model, može sprovesti kroz izmjene i dopune važećeg Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću”.

“Ocijenjeno je da reforma sistema oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću kojom bi se uveo model oduzimanja bez prethodne krivične presude ne samo da je potrebna, već predstavljala sastavni dio novog koncepta na nivou EU. U tom kontekstu zaduženo je Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava da u što kraćem roku dostavi tekst Nacrta u skladu sa Poslovnikom Vlade Crne Gore nadležnim organima na mišljenje”, piše u saopštenju.

Usvojena je Informacija o statusu aktivnosti na izradi Prostornog plana Crne Gore.

Na sjednici, Vlada je usvojila Informaciju za projekat izgradnje HE Buk Bijela, Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina sa aspekta zaštite životne sredine shodno UNECE Konvenciji o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu – Espoo.

U Informaciji se navodi da je povodom ovog projekta, a u vezi sa poštovanjem odredbi Konvencije, na zahtjev resornog ministarstva, kako navode,  “pokrenut postupak pred Implementacionim komitetom za sprovođenje Espoo konvencije koji je u toku”.

“Takođe, inicirane su bilateralne konsultacije sa nadležnim organom Republike Srpske, BiH radi definisanje aktivnosti za rješavanje otvorenih pitanja. U cilju efikasnijeg rješavanja pitanja dogovoreno je formiranje ekspertskog tima, čije će zaduženje biti da pregleda raspoloživu projektnu dokumentaciju, strukturu i planirani režim rada hidroelektrane „Buk Bijela“, te da usaglasi nadmorsku visinu tačke preliva, odnosno maksimalnu gornju kotu do koje buduće vještačko jezero može da raste”, jedan je od zaključaka sa današnje sjednice.

Vlada je usvojila Informaciju o statusu planske dokumentacije potrebne za realizaciju projekata izgradnje solarne elektrane na lokalitetu Briska Gora i vjetroelektrana na lokalitetu Brajići.

Tim povodom, dodaju, zaduženo je resorno ministarstvo da intenzivira aktivnosti na izradi planske dokumentacije,” kako bi se stvorile planske pretpostavke za realizaciju navedenih projekata”.

“Vlada je usvojila Informaciju o aktuelnim problemima u JU Domu starih „Grabovac” u Risnu , sa predlozima rješenja za prevazilaženje postojećih problema u ostvarivanju zdravstvene zaštite korisnika , u cilju integrisanja ove ustanove u javni zdravstveni sistem što će omogućiti pisanje elektronskih uputa, elektronskih recepata, nabavku terapije i medicinskih sredstava neophodnih za kvalitetno liječenje i pružanje kontuinirane zdravstvene zaštite, sa prijedlozima mjera”, dodaje se u saopštenju.

S tim u vezi, napominju iz Vlade, zadužene su nadležne institucije da obezbijede normativne i finansijske uslove za kadrovsko jačanje i kompletno i nesmetano funkcionisanje Doma starih u Risnu.

Usvojena je Informacija u vezi obezbjeđivanja finansijskih sredstava iz tekuće budžetske rezerve prevoznicima javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju.

“Imajući u vidu da je sektor javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju jedan od najpogođenijih sektora, usljed pandemije virusa COVID -19, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da izvrši plaćanje u iznosu od 330.000,00 eura u cilju pomoći i podrške prevoznicima, po specifikaciji dostavljenoj od Ministarstva kapitalnih investicija”, konstatovano je na današnjoj sjednici.

Vlada je usvojila Informaciju o zaključivanju Aneksa 2 Ugovora o koncesiji za privredno korišćenje brodogradilišne luke na području K.O. Bijela i prihvatila Aneks 2 Ugovora.

Kako su saopštili, usvojena je Informacija o saradnji sa susjednim zemljama.

U Infomaciji se navodi da se Crna Gora vodi principom „nultog problema“ u odnosima sa susjedima i time daje svoj doprinos otvaranju novog poglavlja u odnosima u regionu.

“Jačanje saradnje sa susjednim zemljama jedan je od ključnih uslova za ostvarivanje dugotrajne stabilnosti i evropske perspektive, čime se otvaraju nove mogućnosti za prosperitet svih država Zapadnog Balkana. Svoj doprinos regionalnoj saradnji Crna Gora pruža i kroz učešće u radu u više od 30 regionalnih inicijativa. Informacija o saradnji sa susjednim zemljama sadrži presjek bilateralnih odnosa sa svakom od država susjeda posebno, kao i vanjskopolitičke aktivnosti ključnih sprovodilaca vanjske politike na državnom nivou – predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine, predsjednika Vlade, potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, koje su realizovane tokom 2021. godine”, stoji u saopštenju sa današnje sjednice.

Vlada je usvojila Informaciju o funkcionisanju Portala „Glas građana – e-Peticije“.

Kako su pojasnili, radi se o portalu koji omogućava javnosti da utiče na proces kreiranja javnih politika, putem podnošenja elektronskih peticija Vladi.

“U Informaciji se navodi da je u periodu od decembra 2020. do decembra 2021. godine podnijeto 58 peticija, od kojih najveći dio nije raspravljan u okviru ministarstava, odnosno građani nisu dobili informacije o peticijama koje su podnijeli (29 peticija). Od devet peticija koje su stavljene na glasanje tri su izglasane, sa preko 3000 glasova građana, dok je 20 peticija odbijeno. Tim povodom, Vlada je zadužila sva ministarstva da najkasnije u roku od 10 dana postupe po trenutno dospjelim peticijama i da otvore za glasanje svaku peticiju koja je podnijeta u skladu s pravilima portala”, pojašnjava se u saopštenju.

Napominju, Komisiji za postupanje sa peticijama naloženo je da razmotri pravila portala kako bi eventualno revidirali rokove, a u cilju bržeg i efikasnijeg odgovora institucija na zahtjeve građana.

Donijet je Nacionalni program zaštite potrošača 2022-2024, sa Akcionim planom za 2022. godinu i usvojila Završni izvještaj o realizaciji Nacionalnog programa zaštite potrošača 2019-2021.

U diskusiji je naglašeno da je cilj usvajanja ovog programa jačanje sistema zaštite potrošača na svim nivoima i njegovo dalje unapređivanje, u skladu sa standardima i dobrom praksom EU, i nastavak ispunjavanja postavljenih ciljeva kada je u pitanju politika zaštite potrošača u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača i relevantnim zakonima i strateškim dokumentima.

“Nacionalnim programom predviđeni su sljedeći operativni ciljevi: obezbijediti veći stepen zaštite potrošačkih prava i interesa kroz dalje unapređenje zakonodavnog okvira i bolju primjenu važećih instituta njihove zaštite, unaprijediti znanje i informisanost potrošača i trgovaca o njihovim pravima i obavezama i uspostaviti efikasan sistem saradnje i koordinacije sa različitim stejkholderima značajnim za implementaciju politike zaštite potrošača”, stoji u saopštenju.

Vlada je usvojila Smjernice za revitalizaciju i razvoj prerađivačke industrije u Crnoj Gori.

“Ocijenjeno je da je, u uslovima veće izloženosti privrede negativnom uticaju epidemije na ekonomsku aktivnost, imajući u vidu veličinu i strukturu crnogorskih preduzeća, kao i stagniranje stanja u industriji u zadnjoj deceniji, veoma važna podrška privredi u uvođenju novih tehnologija i ulaganja u povećanje kapaciteta proizvodnje i prerade i zadovoljavanje standarda i sertifikata, u cilju stabilnog kvaliteta proizvodnje na dugi rok i većeg učešća na domaćem i stranom tržištu. Utvrđeno je da uz postojeću strukturu i vrstu opreme u preduzećima nije moguće obezbijediti dugoročan rast proizvodnje”, pojašnjeno je u saopštenju.

Povećanje investicija u osnovna sredstva i nove tehnologije, kako su naglasili, od ključnog je značaja za pokretanje strukturnih promjena, rast produktivnosti i konkurentnosti prerađivačke industrije.

“Zaključeno je da pored modela direktnih(green field) investicija, razvojnu politiku i pravce razvoja treba usmjeriti i na bolje korišćenje i tržišnu valorizaciju neaktiviranih potencijala i raspoloživih prostornih kapaciteta, naročito u segmentu prerađivačke industrije, putem brown field investicija na kupljenom zemljištu sa pratećom infrastrukturom (npr. napuštena vojna postrojenja, kasarne, prazne hale, skladišta), koje investitor ulaganjem može da stavi u funkciju. Takođe, konstatovano je da bi pristupačniji uslovi u javnim nabavkama umnogome podstakli domaće proizvođače da konkurišu u javnim nabavkama, kao i to da je potrebno uspostaviti adekvatnu vezu na relaciji nauka – privreda u pogledu primjene i komercijalizacije inovacija”, dodaje se u saopštenju.

Usvojen je Operativni program za implementaciju Strategije pametne specijalizacije 2021-2024 s Akcionim planom 2021-2022.

“Program utvrđuje veći broj jasno artikulisanih operativnih ciljeva, koji na adekvatniji način doprinose realizaciji strateških ciljeva Strategije pametne specijalizacije 2019-2024. Akcionim planom za period 2021-2022 planirano je 12 operativnih ciljeva i 65 aktivnosti. Za realizaciju Plana je izdvojeno 73.510.932,74 eura, koji su planirani na realnim osnovama i iako bilježe manja ulaganja privatnog sektora, na čemu će se posvećeno raditi u narednom periodu, ukazuju na punu posvećenost države da kroz ulaganja iz budžeta ciljano stimuliše ulaganje privatnog sektora”, stoji u saopštenju.

Dodaju, Vlada je usvojila Program za prevenciju štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori za period 2022-2024. godine sa Akcionim planom za 2022-2023. godinu.

“Prihvaćen je Predlog za produženje roka važenja državne garancije po kreditnom aranžmanu između Prve banke Crne Gore a.d. Podgorica – osnovana 1901. godine i Stambene zadruge radnika prosvjete Crne Gore „SOLIDARNO“ Podgorica i prihvatila Aneks I Ugovora o kreditu”, navedeno je u saopštenju.

Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima na realizaciji regionalnog projekta za uspostavljanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (SEEIIST) – „Hadronska kancer terapija i istraživanje u oblasti biomedicine pomoću protona i težih jona”.

Donijeta je Odluka o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda na teritoriji Slobodne zone “Luka Bar”.

Primjena ranije Odluke, kako su naveli,  koja je stupila na snagu 31.07.2021. godine uticala je na smanjenje količina duvanskih proizvoda koje su uskladištene u Sobodnoj zoni „Luka Bar“, međutim konstatovano je da se i dalje vrši smještaj radi skladištenja duvanskih proizvoda, jer korisnici kojima ističu ugovori o obavljanju djelatnosti u Slobodnoj zoni „Luka Bar“ mogu robu – duvanske proizvode prenijeti na druge korisnike Slobodne zone kojima su ugovori na snazi.

!Imajući u vidu operativna saznanja nadležnih organa i međunarodnih partnera koja ukazuju na ponavljajuće nestajanje robe iz Slobodne zone, kao i otežano sprovođenje mjera carinskog nadzora nad kretanjem duvanskih proizvoda u zoni, predlog Odluke je usmjeren ka zaustavljanju nelegalnih aktivnosti koje nanose štetu i Budžetu i međunarodnoj reputaciji Crne Gore. Novom Odlukom se carinski organ obavezuje da donese rješenje u skladu sa članom 172 stav 3 Carinskog zakona, kojim je propisano da carinarnica može da uvede određene mjere zabrane ili ograničenja u vezi sa poslovima koji se obavljaju u slobodnoj zoni, imajući u vidu vrstu predmetne robe ili zahtijevane mjere carinskog nadzora”, piše u saopštenju.

Na osnovu Odluke Vlade i navedenog rješenja carinski organ, kako su saopštili, “će ukinuti ili izmijeniti pojedinačna odobrenja o vođenju evidencije za skladištenje duvanskih proizvoda i odrediti rok za stavljanje zaliha u drugo carinski dozvoljeno postupanje ili upotrebu u skladu sa zakonom”.

Vlada je utvrdila Granski kolektivni ugovor o izmjeni Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost.

“Povećanje zarada u zdavstvu koje je inicirala vlada uslovilo je izmjenu Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, na način što su povećani koeficijenti i zarada medicinskom kadru će se uvećati 30-40 odsto”, naglašeno je u saopštenju.

U diskusiji je istaknuto da je povećanje zarada u zdravstvenom sistemu samo vraćanje dijela duga države onima koji spašavaju živote ljudi.

Usvojena je Informacija o programu “Selo sad” – posebna komponenta Agrobudžeta Crne Gore za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

U informaciji se navodi da je stanje u poljoprivrednoj proizvodnji za koju je vezano oko 150000 stanovnika Crne Gore otežano zbog pandemija virusa Covid-19 kao uzroka niza faktora koji su se negativno odrazili na sektor poljoprivrede.

“Crna Gora je u velikom stepenu uvozno zavisna, tako da su cijene inputa u poljoprivrednoj proizvodnji povećane u prosjeku oko 40 odsto, čime je dohodak poljoprivrednih proizvođača ugrožen. Ovakva situacija obavezuje da se u narednoj godini Vlada fokusira i izdvoji izdašniji budžet za narednu 2022. godunu, pa je Programom predviđeno: Povečanje davanja-direktna plaćanja – 1.500.000 eura; Vodna infrastuktura – 400.000 eura; Putna infrastruktur – 500.000 eura; Nabavka stoke i jačanje stočnog fonda – 600.000 eura; Kooperativa i prerada na gazdinstvima -100.000 eura; Stimulacija plasteničke proizvodnje-200.000 eura; Nabavka sadnog materijala – 100.000 eura; Porivljavanje rijeka i jezera – 100.000 eura; Nabavka adekvatnog sadnog materijala i pošumljavanje opožarenih površina i goleti – 200.000 eura”, pojašnjeno je u saopštenju.

Vlada je usvojila ažuriranu Jedinstvenu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata koja ukupno sadrži 152 projekta procijenjene vrijednosti 6,3 milijarde eura.

Vlada je usvojila Informaciju o formiranju cijene osnovne namirnice hljeba, dodaje se u sapštenju,  koja sadrži siže aktivnosti koje će Vlada preduzeti u “pravcu praćenja trenda cijena i mjera koje će preduzeti ukoliko dođe do njihovog naglog rasta”.

U Informaciji se navodi da su nadležna ministarstva u intenzivnoj komunikaciji o ovom pitanju sa velikim trgovačkim lancima i velikim pekarskim proizvođačima.

“Budući da od 1 januara 2022. godine prestaje da važi Odluka o utvrđivanju maksimalne maloprodajne cijene vekne pšeničnog bijelog hljeba, te da će se cijene slobodno formirati, nadležna ministarstva će nastaviti razgovore sa zainteresovanim stranama u pravcu utvrđivanja trgovačke marže na nižem nivou, kako bi se spriječio rast cijena. U raspravi je iskazano očekivanje da će sve strane prilikom formiranja cijena hljeba i utvrđivanja trgovačkih marži pokazati visok nivo društvene odgovornosti, imajući u vidu značaj koji ova namirnica ima u dnevnoj potrošnji domaćinstava”, jedan je od zaključaka današnje sjednice.

Pored ostalog, napominju,  Vlada je donijela i Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Herceg Novi.