Video
Kako su kazali Danu iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, visina naknada se usklađuje sa kretanjem troškova života i prosječne zarade zaposlenih na osnovu statističkih podataka za prethodno polugodište, u procentu koji predstavlja zbir polovine procenta rasta, odnosno pada troškova života i polovine procenta rasta, odnosno pada zarada.
Izuzetno, ako bi procenat koji predstavlja zbir polovine procenta rasta, odnosno pada troškova života i polovine procenta rasta, odnosno pada zarada doveo do negativnog usklađivanja, materijalna davanja se ne usklađuju. Imajući u vidu da podaci MONSTAT-a ukazuju na procenat negativnog usklađivanja od minus 0,20 odsto, nema zakonskog osnova za donošenje nove odluke o usklađivanju visine osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje i visine materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite tvrde u ministarstvu.
Samohrana majka troje djece V.L. priča da su sve osnovne životne namirnice, osim hljeba, poskupjele, da je litar ulja bio 94 centa, a sada ga nema ispod 1,20, te da socijalni slučajevi ne žive već životare.
“Računi za struju uvećani su katastrofalno, voda takođe. S obzirom na to da smo svi primorani biti u kućama, očekivana je veća potrošnja, ali zašto nema subvencija za najugroženije. Do posla se ne može doći jer svi znamo kako se funkcioniše u ovom periodu. Visina materijalnih davanja je sramotno mizerna, a u ovoj situaciji sa koronom nedovoljna za bilo šta. Da li iko shvata da iz sata u sat ima sve više gladnih, bolesnih? Od čega kupiti kilogram voća ili litar soka djeci, neki vitamin da nam se djeca ne razbole dok sa njima boravimo u hladnim, vlažnim, memljivim stanovima? Molimo se da nas nerazumni stanodavci ne izbace na ulicu, molimo se da nam CEDIS ne spusti sklopku na satu i ostavi nas u mrklom mraku”, strahuje V.L.
Samohrana majka dvoje djece M.J. kaže da kako primi socijalu, tako odu svih 150 eura za kiriju, i ostaje nekih 65 eura za život i režije.
“Ovih 65 eura je tuđa njega, jer sam operisana pet puta do sada. Od toga mi je račun za struju oko 80 eura, duplirao se račun za smeće… I poslije tih računa i svega, ne ostane ništa. Šta mogu sa tim, računi rastu, ja se nerviram, presipam iz šupljeg u prazno istakla”, je M.J.
Samohrana majka troje male djece V. A. ističe da je teško živjeti od 190 eura socijalne pomoći.
“Kirija 120 eura, struja sa subvencijom 17 eura uz velike restrikcije. Štedimo na svemu, sijalica samo gdje boravimo, bojler kad se mora, kuvanje na drva, mašina za veš na jeftinu struju, grijemo se na drva koja nam kupuju drugi. Za vodu račun pet eura, smeće četiri. Internet plaćamo 15 eura zbog škole”, priča ova samohrana majka.
L.N., koji je samac, kaže da živi u bijedi, odnosno milosti i nemilosti dobrih i loših ljudi.
“Invalid sam i to mi još teže pada jer mislim da bih svojim umješnim zanatom mogao popraviti svoj budžet, a živim od 74 eura penzije i 34 eura materijalnog. Država bi morala da nam da neki program podrške, Meni da da neki manji kredit da kupim jednu mašinu i zaposlim i sebe i nekog mlađeg čovjeka. Ministar finansija i socijalnog staranja nema sluha za nas socijalno ugrožene. Stanje u Nikšiću je alarmantno. Sve je više gladnih i očajnih”, kazao je ovaj samac.
Borba za egzistenciju
Direktorica Banke hrane Marina Medojević istakla je da je pandemija donijela brojne probleme, a jedan od njih je i borba za egzistenciju.
“Ni prije korone ništa značajno nije urađeno za siromašne i ta nebriga se nastavila i tokom korona godine. Pomenuću da je svega sedam eura povećana socijalna pomoć za jedanaest godina, koliko aktivno pratim socijalnu politiku. Ljudi su se do pojave korone samoorganizovali i snalazili da prežive, a sada im te mogućnosti nisu dostupne. Tražili su posao, pozajmljivali novac za kiriju, kupovali na recku, odlagali plaćanje režija da bi došlo do opomena pred isključenje ili su se isključenja već desila”, navodi Medojevićeva.
Ističe da dosadašnji paket mjera koje je Vlada donijela nije omogućio mnogima koji su bez ikakvih prihoda ili imaju veoma niska primanja da ostvare pravo ni na tu jednokratnu pomoć.
Preporučeno
“Među onima koji su uskraćeni za pomoć države su oni koji su nezaposleni, a koji se ne javljaju na 333 jer im je ponuđena takva opcija od strane te ustanove. Prihvatili su je jer su izgubili povjerenje da će im biti pružena šansa za posao. Pomoć nisu dobili ni oni koji primaju samo 68 eura tuđe njege i pomoći mjesečno”, poručila je Medojevićeva.
