Kako su saopštili iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) moderator Radovan Nikčević smatra da je kriza podstakla da ubrzanje proces sveobuhvatne tranzicije sa ciljem postizanja ekološke neutralnosti.

“Naglasio je da države moraju sukcesivno usklađivati ekološke i pravne okvire sa Zelenim planom. Osvrnuo se na prije dva mjeseca donijet akcioni plan podržan od lidera Zapadnog Balkana i članica EU koji predstavlja složen multidimenzionalni dokument i obuhvata mjere i obaveze za sve zemlje regiona”, navedeno je u saopštenju.

U fokusu plana je klimatska politika, kako je naveo Nikčević, odnosno preduzimanje mjera na sprečavanju klimatskih promjena a, kao i cirkularna ekonomija, održiva energetika, pametna i održiva mobilnost, borba protiv zagađenja, održiva poljoprivreda, snabdijevanje kvalitetnim namirnicama, zaštita prirode i biodiverziteta.

“Ovo će trasirati put razvoja regiona u narednih deset godina, ali i donijeti brojne obaveze. Pred nama su veliki izazovi i nove razvojne šanse”, kazao je on.

Olivera Vukajlović je kazala da je u složenoj kriznoj situaciji Vlada reagovala promptno, paketima mjera koje su doprinijele da se sačuvaju radna mjesta i održi privredna aktivnosti.

“Poseban izazov bio je napraviti balans između zdravlja i pospješenja privredne aktivnosti. Napravljena je dobra i pravovremena priprema, pa se turistička aktivnost nesmetano odvijala uz poštovanje mjera, što je rezultiralo prihodima od 700 miliona eura”, dodaje se u saopštenju.

Time je premašen plan koji je Vlada utvrdila, a to je, prema njenim riječima stvorilo preduslove za kontinuirano ostvarenje suficita u budžetu.

“Moramo se kretati u pravcu digitalizacije i zelenog načina poslovanja, jer se to pokazalo adekvatnim u ovim uslovima. Imperativ je da promijenimo linearni model poslovanja i neiscrpno korišćenje prirodnih resursa, jer to dugoročno nije održivo, Postulati zelene i cirkularne ekonomije omogućavaju održivost poslovanja. Treba da naučimo kompanije da, umjesto proizvoda, nude rješenja, jer je to odgovor na ovakve ciklične situacije. Fokus treba da bude na izgradnji otpornosti privrede na sve buduće izazove poput ovih, a to se može samo kroz implementaciju postulata zelene ekonomije i digitalizacije”, rekla je Vukajlović.

Prema njenim riječima, budući ekonomski razvoj mora biti inkluzivan, jer se samo tako može postići njegov puni cilj. Istakla je značaj formiranja Eko fonda i Fonda za inovacije, kako bi preduzeća sa komponentom održivog razvoja mogla lakše doći do sredstava.

Vlada trenutno radi na uspostavljanju kreditno garantnog fonda koji bi targetirao ovu sferu, te planira da kreira strateški okvir za cirkularnu ekonomiju koji bi služio za dalje usmjeravanje aktivnosti i mapirao osnovne potencijale.

“To bi bila sveobuhvatna strategija do 2030. godine”, kazala je Vukajlović.

Kako su naveli, Košir je govorila o kreiranju Mape puta cirkularne ekonomije za Crnu Goru, ali se najprije osvrnula na značaj konferencije o ekonomiji koju organizuje Privredna komora.

“Ovo je jako bitan jubilarni događaj i treba da budete ponosni na ono što radite i na sadržaj koji ste kreirali sa dobrim porukama koje se ovdje mogu čuti”, rekla je Košir.

Prema njenim riječima, Mapa puta je jedan od procesa koji Crna Gora treba da iskoristi na pravi način. Ona je kazala da treba istaći zasluge Privredne komore i UNDP-a jer su ovaj proces započeli u pravo vrijeme.

“Bez cirkularne ekonomije i akcionog plana ovakva tranzicija nije moguća. Međutim, riječ je o procesu koji je sličan maratonu i treba ga izdržati. Potrebno je imati jasnu viziju sa akcionim planom kako bismo mogli imati uvid u to što smo uradili”, rekla je Košir.

Napominje da Crna Gora je na sredini kreiranja Mape puta. Ona ističe da su u procesu imali dobru uključenost stajkholdera, što je veoma značajno jer se, naglašava ona, Mapa ne stvara iz kancelarije, već sa ljudima na teerenu.

“Radimo na prioritetnim područjima gdje postoji najviše potencijala za početak cirkularne tranzicije. Nije lako, jer je potrebno promijeniti biznis modele. Crna Gora može biti svetionik cirkulane ekonomije za cio region”, zaključila je ona.

Ona je naglasila da je evropska platforma za cirkularnu ekonomiju otvorena za sve, ne samo za EU države, i pozvala je privrednike da iskoriste njene benefite, jer tu mogu, između ostalog, razmijeniti dobru praksu, potražiti partnere za projekte, te pronaći mape puta drugih država.

“Mislim da je potrebno da napravimo cirkularnu ekonomiju Zapadnog Balkana i budemo glasni u tom smislu”, rekla je  Košir.

Stalna predstavnica UNDP-a Danijela Gašparikova smatra da uvođenje cirkularne ekonomije nosi veliki izazov, transformaciju starog modela poslovanja koji karakteriše narušavanje životne sredine.

“Svi stejkholderi moraju biti odgovorni i doprinijeti ostvarenju vizije transformacije ekonomije u cirkularnu. Ukoliko samo jedan partner ili grupa budu isključeni iz tog procesa to vodi ka njegovom neuspjehu”, ističe ona.

Prema njenim riječima, rad kompanija će se morati promijeniti.

“Željeli bismo da povećamo proizvodne kapacitete i produktivnost, ali najprije je neophodno apostrofirati pitanja smanjenja otpada u lancu hrane”, rekla je ona, ističući da sistem hrane širom svijeta pokreće 70 odsto biodegradacije. UNDP je procijenio da se svake godine baca 395 kg hrane po osobi.

Istakla je  da je neophodna dekarbonizacija i posvećenost primjeni standarda vezanih za emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

Gašparikova je tokom izlaganja istakla da je crnogorska Vlada uspostavila regulatorni okvir za povećanje inovacija, što vodi vodi unapređenju inovativnosti i otkrivanju novih poslovnih prilika i šansi.

“Uloga privatnog i javnog sektora je da osluškuju potrebe i očekivanja mladih generacija”, zaključila je ona.

Draško Boljević iz  Eko-fond, zahvalio Privrednoj komori na prilici da predstavi aktuelne projekte koje realizuju, sa fokusom na teme ekologije i zaštite životne sredine. Među njima se posebno izdvajaju projekti koji se odnose na subvencionisanje ugradnje fotonaponskih panela za poljoprivredna gazdinstva i nabavku hibridnih vozila, odnosno održivu mobilnost.

“Crna Gora je bogata potencijalima sunčeve energije i to je pravac koji treba razvijati”, ocjenjuje on.

Objašnjava da će višak sredstava koje Eko fond naplaćuje zbog emisije CO2 vratiti građanima i privredi kroz subvencije.

Posebno je istakao važnost projekta Solari 3000+ i 500+ koji realizuju u saradnji sa EPCG i IRF-om.

“Ovo je pravi primjer dobre saradnje institucija koje pokazuju želju i volju da djeluju za dobrobit građana i privrede”, kazao je Boljević.

Takođe, napominju, ukazao je da je goruće pitanje tretiranja otpada u Crnoj Gori na koje se mora pažljivo odgovoriti kako bi se zatvorilo poglavlje 27 u pregovorima za učlanjenje u EU.

“Vlada i sva resorna ministarstva su prepoznali značaj ovog problema i zajednički smo krenuli da ih rješavamo”, dodao je on.

Radoslav Ralević iz  EBRD-a, govorio o njihovim programima finansiranja, kojim podržavaju tranziciju ka zelenoj ekonomiji i čistim izvorima.

“Posebno je istakao da su odoborili regionalni program za pospješenje cirkularne ekonomije koji se odnosi na Zapadni Balkan i Tursku, a vrijedan je 155 miliona dolara. Od toga 140 miliona je kredit EBRD, 14 miliona su od Globalnog fonda za zaštitu sredine, a 1,5 miliona je grant za tehničku podršku. Za pomenutih 14 miliona uslovi bi bili isti kao kod Evropske banke. Riječ je o desetogodišnjem kreditu koji bi se isplaćivao na samom kraju projekta i koji bi mogao da se diskontuje 75 odsto. Milion i po dolara bi se mogli otpisati ako se postignu određeni pokazatelji iz oblasti cirkularne ekonomije”, dodaje se u saopštenju.

Takođe je govorio o Regionalnom programu za energetsku efikasnost koji se odnosi na solarne panele, energetsku efikasnost zgrada, osvetljenje i drugo. Taj program može biti subvencionisan sa 20 odsto granta u maksimalnom iznosu do dva miliona eura.

“Nadamo se da ćemo naći partnere u Crnoj Gori koji će biti zainteresovani za ovaj program”, naveo je Ralević.

Ralević je kazao da EBRD u saradnji sa Vladom nastoji da stvori ambijent i pripremi aukcije za porizvodnju električne energije iz solarnih panela i vjetroparkova.

“Da bismo u Crnoj Gori to uspjeli moramo riješiti određene probleme poput lokalnog oporezivanja objekata za proizvodnju električne energije. To je značajan rashod i odbijajući faktor za investitore”, smatra on.

Tokom ovog panela, primjer dobre prakse – kompaniju H2POWER predstavio je predsjednik Hrvatskog udruženja za razvoj i primjenu vodonikovih gorivnih članaka Ivica Jakić.