“O povećanju alimentacije da i ne govorim, to čak niko i ne pominje”, kazala je samohrana majka.

Ipak, neko i misli o povećanju alimentacija, a to je Udruženje Roditelji iz kojeg najavljuju da će u narednoj godini tražiti da se poveća minimalni iznos alimentacije koji je trenutno 73 eura. Kako kaže čelnica Udruženja Kristina Mihailović, minimalni iznos alimentacije je onaj koji se najčešće i dosuđuje, iako sudije nemaju gornji limit i krajnji iznos uvijek zavisi od visine primanja roditelja.

” Ipak, mi smo, nažalost, takvo društvo gdje se često dešava da neki građani nalaze način da kroz sivu ekonomiju i druge razne vidove malverzacija izbjegavaju i da plaćaju alimentaciju za svoje dijete. Stari je podatak da dvije trećine lica, najčešće očeva, neće da plaća alimentaciju jer oni to ne doživljavaju kao svoju obavezu da pomognu izdržavanje djeteta, što je jedno razmišljanje koje zaista ne mogu da shvatim”, kazala je Mihailović.

Ona ističe da visina alimentacije može biti i 1.000 eura, jer gornja granica ne postoji, ali da u praksi imamo situaciju da je ona fiksirana često na najniži iznos.

” Mi ćemo u narednoj gorini tražiti da se minimalni iznos alimentacije poveća jer sada ima prostora da te alimentacije budu veće. Problem koji sada postoji jeste to da one nijesu rasle sa rastom plata jer bi morala da se donese nova presuda. Ako je neki roditelj nezadovoljan, onda on treba da pokrene novi spor i da se donese nova presuda, jer je to jedini način. Bilo bi logično da se alimentacije povećaju jer roditelji nam ukazuju da je sve poskupjelo, a iznos za izdržavanje je ostao isti, što nije logično”, kaže Mihailović.

Podaci nevladinog sektora pokazuju da skoro 70 odsto očeva nakon razvoda ne uplaćuje alimentaciju. Alimentacija je, prema crnogorskom porodičnom zakonu, obavezna i za nezaposlene roditelje, a neuplaćivanje je krivično djelo za koje je propisana pored ostalih i zatvorska kazna. Ukoliko se radi o većem zaostatku u plaćanju moguća je i prinudna naplata od imovine.

Sud određuje visinu alimentacije u zavisnosti od imovnog stanja roditelja i visine njegove zarade. Ne može biti manja od 15 odsto zarade, ni veća od 50 odsto. Kada je posljednji put vršeno istraživanje o utvrđivanju broja samohranih roditelja, u Crnoj Gori ih je bilo oko 40.000.