Video
Cilj te inicijative je, kako su kazali, da se institucionalno utiče na senzibilizaciju tužilaca u dijelu opasnosti koje nosi ovo krivično djelo, kao i da se uspostavi praksa efikasnog, ujednačenog i neselektivnog postupanja u odnosu na ovakve slučajeve.
“U prilog neobjašnjivo nejednakom postupanju, CGO je ukazao na skorašnji slučajeve Miloša Ostojića, sada već bivšeg predsjednika Revizorskog odbora Luke Bar, i Ognjena Femića, sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC). Naime, u slučaju Ostojića i njegovih objava na socijalnim mrežama reakcija tužilaštva bila JE brza i adekvatna, a sasvim suprotna u slučaju sveštenika Femića zbog teksta “Ujedinjenje ili ukrajinizacija” na IN4S portalu”, kazao je saradnik na programu CGO-a, Vasilije Radulović.
CGO je, dodaje Radulović, na stanovištu da jednak pristup i pravovremenost u postupanju u svim slučajevima mogu ograničiti i rastući govor mržnje u javnom prostoru.
“Na drugoj strani, različito postupanje tužilaštva ne doprinosi jačanju vladavine prava, a ni multikulturalnosti i građanskom konceptu države Crne Gore. Zajedničko za gore navedene slučajeve, ali i neke druge, jeste da su pokrenuti tek posle pritiska javnosti. Mediji i nevladine organizacije koje su budni na ove pojave ne smiju u tome biti usamljeni, a državne institucije, naročito tužilaštvo, ne smije reagovati tek nakon pritiska javnosti i to selektivno, već proaktivno i neselektivno, a što bi moglo imati i preventivni karakter umjesto sada podsticajne klime za razvoj nacionalne i vjerske mržnje”, ističe Radulović.
CGO podsjeća i na zabrinjavajući podatak, iz istraživanja o multikulturalizmu, koje je sprovedeno uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, da oko 60% ispitanika smatra da je većina incidenata, kojima javno svjedočimo u društvu posljednje dvije godine, dominantno motivisana vjerskom i etničkom netrpeljivošću.
Preporučeno
“CGO izražava uvjerenje da će v.d. VDT ovo pitanje prioritetno razmatrati i u okvirima svojih nadležnosti preduzeti mjere i radnje kako tužilaštvo selektivnim postupanjem ili profesionalnom nezainteresovanošću ne bi doprinosilo opasnoj klimi polarizacije u kojoj nesanksionisan govor mržnje postaje praktično svakodnevnica”, zaključio je Radulović.
