Video
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, koji dodaje da smjena ministra neće riješiti problem ukoliko se nastavi sa istom praksom.
Stanje u zdravstvenom sistemu bi, kaže ocijenio prosječnom ocjenom između tri i četiri, jer ustanove rade, ali je dostupnost zdravstvenoj zaštiti sve lošija i lošija.
Navodi i da stanje u zdravstvenom sistemu prati stanje duže od 20 godina i kaže da stanje nikad nije bilo lošije.
“Toliko tragičnih ishoda, sa toliko lošom slikom zdravstvenog sistema u javnosti, pa svakako da ima razloga da se ministar pozove da da ostavku, jer su za manje propuste ministri podnosili ostavke, a ovo su sada već ozbiljne situacije, koje pale alarm ne samo u zdravstvenom sistemu, nego treba da upale alarm i u Vladi. Tu se nešto mora hitno preduzimati”, rekao je Čirgić.
Najviše ga zabrinjava, poricanje problema koji postoje u zdravstvenom sistemu, što je, kako kaže bilo vidljivo i tokom skupštinskog zasijedanja na kojem je ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovarao na pitanja poslanika.
“Ako poričete i kažete da nema problema u zdravstvenom sistemu koji je očigledan svima onda imate problem i da ga rješavate, zapravo ne vidite kako da ga riješiti. Da bi se situacija mijenjala mora se iz korijena, suštinski nešto mijenjati. Ni smjena ili ostavka ministra Šimuna neće riješiti ništa ako se nastavi sa istom praksom vođenja resora zdravstva”, poručio je Čirgić.
Komentarišući više tragedija sa smrtnim ishodom u crnogorskom bolnicama, djece, novorođenčadi i porodilja, kaže da se za takve propuste mora ispitati sistemska odgovornost. Zakoazao je, objašnjava, sistem nadzora i organizacije rada, a koji su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.
“Ne možemo to svesti na problem jedne jedinke u sistemu, tu se mora djelovati sistemski da bi se problemi rješavali, odnosno da bi se zdravstveni sistem postavio na zdrave osnove. Najveći problem je što se poriče postojanje tog problema, pokušava se prikazati zdravstveni sistem boljim nego što u suštini jeste. Ne sporim da u zdravstvenom sistemu ima jako dobrih ljekara i direktora u zdravstvenim ustanovama, ali u svakom slučaju vidimo da u samoj organizaciji nešto ne štima”, istakao je Čirgić.
Kaže da ne vjeruje ministrovim riječima da će pravda biti zadovoljena, jer i sam ministar odbacuje odgovornost, iako nikad nije bilo toliko tragičnih slučajeva u zdravstvenom sistemu.
“Izostale su interne i eksterne inspekcije, pretpostavljam da ima jako malo inspektora koji kontrolišu rad svih zdravstvenih ustanova, dakle nešto ne štima u samoj organizaciji i tu ako se utvrdi individualna odgovornost i ona treba da ide po vertikali”, naglasio je Čirgić.
Budžetom za 2026. godinu za zdravstvo je planirano 487 miliona. Taj budžet je već dugi niz godina potcjenjen, kaže Čirgić i podsjeća da je tako bilo i dok je on bio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje.
“Struktura budžeta je takva da se najviše sredstava, preko 90 posto odnosi na zarade zdravstvenih radnika, na ljekove i medicinska sredstva. Lako je pretpostaviti da za zarade ne smije faliti, ali će faliti za ljekove i medicinska sredstva i vidjeli smo do čega to dovodi u toku godine. Svjesno se planira nedostatak tih sredstava, čim se nije mogao koncipirati prijedlog budžeta za 2026.godinu, jer je neizvjesno hoćemo li imati onoliko prihoda koliko planiraju budžetom”, istakao je Čirgić.
Podsjeća i da je Ministarstvo finansija najavilo mogućnost zaduženja do tri milijarde, što nije do sada zabilježeno i vjeruje da je to zbog toga što je 2026.godina predizborna.
“Ne smiju se dozvoliti lomovi u zdravstvenom, niti bilo kojem drugom sistemu, pa će se ta mogućnost zaduženja koristiti da bi se sanirali ti problemi. Nije svejedno hoćete li realno planirati budžet na početku godine ili ćete obezbjeđivati nedostajuća sredstva na kraju godine, jer tokom cijele godine ta nedostajuća sredstva će praviti probleme upravo pacijentima”, podučio je Čirgić.
Predviđa da će najviše nedostajatii ljekova i medicinskih sredstava, ali i novca u organizacijama ostvarivanja prava osiguranika, poput refundacije troškova bolovanja, za liječenje van sistema, a svi ti troškovi, kako kaže, rastu iz godine u godinu.
Preporučeno
“Kod nas rastu troškovi jako brzo, taj rast je 10 odsto na godišnjem nivou, što je nezabilježeno u bilo kojoj ekonomiji na svijetu. To je ogroman problem za Ministarstvo finansija, jer ono mora nadomjestiti sredstva., Reforme i populizam ne idu zajedno”, zaključio je Čirgić.
