Video
Mala država Zapadnog Balkana nalazi se na putu da postane najnovija članica EU. U pripremi je nacrt pristupnog ugovora, a Crna Gora se nada da će do kraja 2026. godine zatvoriti sva preostala pregovaračka poglavlja.
U Kijevu, međutim, parlament i dalje blokira brojne reforme koje su neophodne kako bi Ukrajina napredovala u svom procesu pristupanja EU, što bi potencijalno moglo ugroziti milijarde eura finansijske pomoći Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
„Vjerujte mi, ovo uopšte nije lak proces“, kazala je Gorčević tokom doručka sa novinarima koji je organizovala centristička politička grupa Renew Europe u Evropskom parlamentu.
Odgovarajući na pitanje „Kyiv Independenta“, Gorčević je neke od tih reformi opisala kao „ne lake“, „nepopularne“ i „teške za razumijevanje“.
Ona je objasnila da se zakonodavstvo EU mora tretirati drugačije od drugih zakona. Izmjene uvijek zahtijevaju odobrenje EU, a uvjeriti poslanike da usvoje propise bez mogućnosti da ih mijenjaju, kako je kazala, nije bilo lako.
„Ali promjene koje sprovodimo u oblasti vladavine prava nijesu zbog Brisela… već zbog naših građana“, poručila je Gorčević.
Takav stav podudara se sa komentarima belgijskog ministra vanjskih poslova Maximea Prevota tokom njegove posjete Kijevu u avgustu.
Crna Gora, koja je sada u završnoj fazi procesa evropskih integracija, na putu je da postane prva država koja će pristupiti EU nakon Hrvatske 2013. godine.
Napredak u tom procesu omogućio je Crnoj Gori da razvije stručnost u oblasti vladavine prava u okviru pregovora o članstvu, a Gorčević je kazala da je spremna da to iskustvo podijeli sa drugim kandidatima.
Kao primjer, navela je poseban tim za vladavinu prava koji se sastaje dva puta sedmično sa zvaničnicima Evropske komisije kako bi detaljno prolazili kroz zahtjeve. Riječ je o praksi koja bi, kako je navedeno, trebalo da bude primijenjena i na druge države kandidate.
Gorčević je podsjetila i da je Crna Gora potpisala memorandume o saradnji sa Ukrajinom, Moldavijom i Albanijom, sa ciljem da im pomogne u napretku na putu ka EU.
Sporazum sa Ukrajinom, potpisan u martu, predviđa „pružanje stručne podrške od strane službenika javne uprave“ u oblastima vladavine prava, reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, reforme javne uprave i ekonomskih kriterijuma.
Predviđeni su i redovni sastanci pregovaračkih timova država sa EU, zajednička izrada studija i projekata, kao i organizovanje zajedničkih događaja u cilju unapređenja evropskih integracija.
Gorčević je, međutim, naglasila da razmjena iskustava ne mora biti jednosmjerna, navodeći da i Crna Gora „uči od drugih kandidata“.
Crna Gora je do sada zatvorila 18 od 33 pregovaračka poglavlja potrebna za članstvo u EU. Cilj je da još jedno poglavlje bude zatvoreno u septembru, a preostalih 14 do kraja decembra.
Preporučeno
Ukrajina je otvorila dva od šest klastera, koji obuhvataju sedam od ukupno 33 poglavlja. Očekuje se da će do kraja 2026. godine otvoriti svih 33 poglavlja.
