Video
U dokumentu, čiji je izvjestilac europarlamentarac Tonino Picula, a koji će biti razmatran 26. i 27. juna, izraženo je žaljenje zbog činjenice da su visoke političke tenzije i polarizacija, neuspjeh u izgradnji konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa i nedostatak međupartijskog dijaloga usporili napredak u reformama vezanim za Evropsku uniju i gurnuli Crnu Goru u duboku političku i institucionalnu krizu. Pohvaljena je dugogodišnja posvećenost Crne Gore EU integracijama, ali je istaknuto žaljenje što nijedno poglavlje nije zatvoreno u prethodnih šest godina.
ANOMALIJE
Đukanović kaže da Nacrt izvještaja EP nije donio ništa novo, te da oslikava stvarno stanje stvari, baš onako kako su ga i organizacije civilnog društva pokušale objasniti građanima i stranim partnerima.
Ona kaže da je EP istakao ključne anomalije koje imamo u društvu, ali da se postavlja pitanje koliko se na to obaziru nosioci političkih procesa i vlasti.
Do sada nijesmo imali adekvatno sagledavanje svih poruka iz izvještaja, prije svega od strane političkih subjekata i partija. Vidjeli smo i vlade koje nijesu imale političku volju da razmotre kao ozbiljne poruke zapadnih partnera i da nešto učine, kako bi naredni izvještaji postali optimističniji. Crna Gora je u procesu formiranja nove vlasti i pitanje je koliko će strukture koje budu dio naredne vlade, kao jedna stabilna cjelina, imati mogućnost, kapacitete i političku volju da nešto unaprijede. U izvještaju je jasno podvučeno da se dugo vremena kaska u procesu integracija – šest godina Crna Gora nije zatvorila nijedno poglavlje i upravo se očekuje od struktura koje će biti dio parlamentarne većine da dođe do ključnih promjena u tom dijelu – rekla je Đukanović.
STRANI FAKTORI
Kočnicu na EU putu, za koje je EP izrazilo ozbiljnu zabrinutost, predstavljaju i maligno strano uplitanje, hibridne prijetnje i kampanja dezinformacija stranih aktera u Crnoj Gori. Politička situacija u Crnoj Gori, smatra Đukanović, stvara pogodno tlo za upliv stranih faktora i bez jakih, stabilnih institucija i funkcionalnog sistema nema rješenja za ove pojave.
– Činjenica je da je manjak prisustva Evropske unije na Zapadnom Balkanu uvijek stvarao veći prostor za uticaj trećih sila u državama na Balkanu. Međutim, moramo prvo da sredimo svoje dvorište, da država funkcioniše bez obzira na smjene vlasti kako strani uticaj ne bi davao rezultate. Učinili smo vlast smjenjivom, ali nikako nijesmo uspjeli da uspostavimo sistem koji će funkcionisati bez obzira na to ko je na vlasti. To je ono što se, pored ostalog, zove vladavina prava – da imamo institucije koje će se rukovoditi jasnim zakonskim i ustavnim regulama. Dok god nemamo jasnu većinu i jake institucije koje profilišu implementaciju spoljno-političke strategije Crne Gore, što su prioriteti obećani građanima, uvijek će postojati opasnost da strani uticaji imaju negativan efekat – ocijenila je Đukanović.
PRAZNA OBEĆANJA
I pored brojnih obećanja, naročito u predizbornom periodu, da Crna Gora može postati članica EU do 2025. godine, Đukanović sumnja da za to zaista ima spremnosti i političke volje.
– Te poruke nijesu ni ozbiljne, ni realne. Vlada u ovom trenutku nema resor ni ministre iz oblasti EU integracija i ništa nije urađeno da se proces integracija ubrza, odnosno pomakne sa mrtve tačke. Ako smo u posljednjih godinu i po dana imali simuliranje procesa evropskih integracija, kako je moguće da očekujemo da u narednih pet godina završimo nešto što nijesmo gotovo duže od decenije. Ta obećanja se daju olako samo da bi se došlo na vlast, a kad se zauzmu rukovodeće pozicije vlade i nosioci vlasti se, kao u prethodnih nekoliko godina, služe izgovorima da je stanje koje su oni zatekli kompleksno i da nijesu imali priliku da se integracije ubrzaju. Brzo će se vidjeti koliko su ta obećanja biti zaboravljena, odnosno koliko je izostanak njihove realizacije opravdan nekim drugim faktorima – naglasila je Đukanović.
Smatra i da je novi predsjednik države Jakov Milatović morao biti obazriviji prilikom iznošenja stava u izbornoj noći da Crna Gora u naredne dvije godine može postati dio evropske porodice naroda, napominjući da realizacija tog cilja ne zavisi isključivo od njega.
– Mislim da će Crna Gora izgubiti puno vremena. Postoji problem struktura koje imaju komplikovano usmjerenje po pitanju unutrašnje i spoljno-političke stabilnosti Crne Gore. Situacija je sve pesimističnija jer se obećanja lako daju, a malo ko je usmjeren na njihova ispunjavanja – zaključila je Đukanović.
Upitne tvrdnje Abazovića o slabljenju uticaja Rusije i podršci OB
Komentarišući izjavu odlazećeg premijera Dritana Abazovića da uticaj Rusije na Crnu Goru nikad nije bio manji nego u prethodnoj godini, Đukanović kaže da nosioci vlasti iznose podatke koji njima i njihovoj političkoj partiji idu u prilog, ne temeljeći ih na provjerljivim informacijama.
– To što nemamo stabilne institucije, govori o tome da nemamo ni adekvatne informacije kojima možemo raspolagati. Osjećaj je mnogih da je uticaj Rusije manji nego što je bio 2020. godine. Ali, te zaključke ne možete donositi na osnovu osjećaja. Ja kao građanka nemam te informacije, ali sigurna sam da premijer mora da ima podatke na osnovu kojih iznosi takve stavove – kazala je naša sagovornica.
Podsjetila je i na izjavu Milatovića da 60 odsto građana želi da Crna Gora uđe u „Otvoreni Balkan“, napominjući da nije jasno na koje istraživanje se predsjednik države poziva, ko ga je sproveo i kojom metodologijom.
– Čini se da se građanima samo plasiraju informacije koje odgovaraju određenim političkim subjektima, a da nijesu provjerene i na adekvatan način iskomunicirane građanima – ocijenila je Đukanović.
Picula: Crna Gora je mogla mnogo više da uradi
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula kazao je da je Nacrt izvještaja Evropskog parlamenta za Crnu Goru očekivano mozaičnog karaktera i da u njemu ima puno stvari o kojima će, kako kaže, biti više riječi u kasnijoj fazi rada na ovom dokumentu.
Ukupan utisak, kako kaže, jeste da je Crna Gora mogla mnogo više da uradi u proteklih godinu dana.
– Činjenica je da tokom ,,prevratničke“ 2020. godine, u kojoj se zbog uticaja Putinove agresije na Ukrajinu ponovo vratio apetit za proširenjem EU, Crna Gora nije zabilježila napredak, što daje određenu notu ovom izvještaju i to je poziv na aktivnost – kazao je Picula za Gradsku TV.
Dodaje da je jako bitno formirati stabilnu vlast jer Crna Gora mora da nastavi da igra predvodničku ulogu u pregovaračkom procesu, te da je ovo zanimljiv trenutak kada su u pitanju šanse za tako nešto.
Preporučeno
– Crna Gora već godinama nije zatvorila nijedno poglavlje i njen pregovarački ritam ovisi o formiranju nove vlade i njenom političkom kapacitetu da sprovede reforme. Čekaonica ispred vrata EU se nakon prošle godine naglo napunila i mislim da je ovo šansa za Crnu Goru da nama, koji zagovaramo proširenje pokaže argumente, dok smo još u mandatu, a to je iduće godine, da je spremna nastaviti putem strukture koja je iznijela ove pregovore i da je spremna da poštuje 80 odsto očekivanja građana Crne Gore da će njihova država biti članica EU. To političari ne smiju zaboraviti – poručuje Picula.
