Mišljenja je da je navedeno, ipak, nedostižno, ne samo sa insitucijama koje imamo nego, kako dodaje, sa partijama koje onemogućavaju ulazak u EU. 

“I partije i građani znaju šta treba da se uradi, ali to nije urađeno ovoliko godina jer partije nemaju interes da sprovedu pomenute reforme. Niko ništa nije uradio od 2016, čak ni ranije kada je EK jasno davala inpute da je reforma izbornog zakonodavstva veoma važna i početna reforma za svaku drugu oblast”, navodi Đukanović. 

Partije će se saglasiti sa platformom 

Platforma Milatovića je, kako dodaje, još jedna prazna i uopštena priča, nalik principima PES-a sa početka pregovora o formiranju Vlade. 

“O konkretnim smjernicama može se pričati tek kada se ta vlast formira. Međutim, ovdje nije isključivo odgovorna buduća Vlada, nego i sve partije koje je podržavaju, ali i one koje je ne podržavaju, jer proces EU integracija jednako nose mnogi akteri, a ne samo vladajuće grupacije, iako su one direktno odgovorne za iniciranje i implementaciju politika”, ističe Đukanović. 

Sagovornica Analitike smatra da će se partije saglasiti sa platformom. 

“Sve one kažu deklarativno da su za EU, da je Crnoj Gori potrebna stabilna Vlada sa takvom agendom, da će uraditi sve, te da nije “do njih, nego do onih drugih”, ali de facto ne postoji ništa što se u većoj mjeri može unaprijediti. Očekujem isto djelovanje partija, bez razlike u odnosu na sve što smo do sad vidjeli, ali da će se retorički saglasiti da je takvo nešto potrebno Crnoj Gori”, kaže Đukanović.

Milatović izašao iz okvira nadležnosti

Smatra da je Milatović, uvažavajući komplikovanu situaciju u kojoj se Crna Gora nalazi, posebno u odnosu na činjenicu da je, kako napominje, naša država nikad dalja od EU, iskoristio to kao povod i mimo svih nadležnosti i ovlašćenja prozvao političke partije kao ključne, odgovorne aktere u Crnoj Gori za takvo stanje. 

“Čini mi se da tu nalazi prostor zašto misli da je pozvan kao predsjednik svih građana da utiče na političke partije da riješe ključna otvorena pitanja kada je riječ o pokretanju procesa integracija sa mrtve tačke. Ali, kada bismo vjerovali da on to kao građanin i predsjednik govori sa aspekta boljitka Crne Gore i eventualnog pozivanja partija da učine nešto u tom smislu, možemo da kažemo da možda taj legitimitet vuče iz tog ugla”, navodi Đukanović. 

Podsjetila je i da je predsjednik više puta govorio o tome i kakav sastav vlade i principi treba da budu. Međutim, kako ističe, pitanje je zbog čega sad insistira na Platformi. 

“Nadam se da je nakon posjete SAD-u i on kao jedan od lidera ključne partije koja sada pregovora oko formiranja Vlada shvatio šta je Crna Gora do sada uradila, odnosno šta nije uradila u procesu integracija i koliko je taj proces nepotrebno iskomplikovan neznanjem, nedostatkom političke volje i kapaciteta ljudi koji su taj proces vodili i koliko je zapravo potrebno taj proces staviti na noge i tu dobiti neophodne preduslove da se on nastavi”, ukazuje Đukanović. 

Principi najdalji bivšem DF-u

Upitana je li Platforma predstavljena da bi eventualno omogućila koaliciji ZBCG da bude dio Vlade, Đukanović navodi da to možda može da bude motiv i razlog djelovanja Milatovića koji, kako podvlači, radi nešto što nije razumljivo u odnosu na funkciju koju pokriva. 

“Ovi principi najdalji su bivšem DF-u. Ne bi me začudilo da je to bila motivacija, s obzirom na to koliko mu je bilo važno da ta koalicija nađe mjesto u resorima i Vladi, ali da li bi nešto konkretno mogao da uradi sa tim, apsolutno da ne”, izričita je Đukanović. 

Sagovornica Analitike ističe kako ne vidi poentu platforme sve i da na nju pristanu svi, te da je ona mrtvo slovo na papiru.

“Svi su se saglasili sa principima PES-a na početku pregovora, ali to vrlo brzo bude samo papir koji nema nikakvu težinu. Imali smo ih više u prethodnom periodu. Važnije je šta će da budu principi djelovanja vlade i predsjednika po pitanju EU integracija – da ga ne komplikuju i ne dovode u pitanje, nego što će inicirati listu želja i ciljeva koji nisu realni. Obećavaju što je lijepo čuti, a je li izvodljivo, važno, relevantno – izgleda da je potpuno nebitno, samo ako ste nekog ubijedili da glasa za vas”, naglašava Đukanović. 

Spajić nedosljedno vodi proces formiranja Vlade

Sagovornica Analitike komentarisala je i pregovore o formiranju Vlade, koje i dalje prate različite poruke potencijalnih partnera. 

Đukanović kaže da, iako je proces komplikovan, iako je teško bilo šta što bi bilo u interesu građana ispregovarati sa našim političkim partijama, a uprkos činjenici da ima puno struktura i pojedinaca koji koriste svoju funkciju da na taj proces utiču, čini se da je glavni krivac ovakvog stanja u procesu formiranja Vlade sam mandatar Spajić. 

“Vrlo netransparentno, zaboravljajući sopstvene principe sa početka pregovora i obećanja oko stajanja na kraj podjeli pozicija članovima partija umjesto kvalitetnim pojedincima, i vrlo nedosljedno vođenje ovog procesa rezultiralo je da podršku izgubi čak i od ljudi sa sopstvene izborne liste. A potom smo došli u situaciju da je neizvjesno da li ima većinu i koliko ona iznosi”, ukazuje Đukanović. 

Dodaje da, ipak, nije nemoguće da Spajić formira vladu koja će biti sastavljena od konstituenata na koje je inicijalno računao, budući da mu ta kombinatorika potencijalno daje više prostora da incira reforme i ispuni obećanja s početka procesa. 

“Pitanje će biti koliko bi i to rješenje trajalo, i šta bi bila prva tačka sporenja nove Vlade da se saradnja uruši”, napominje Đukanović. 

Poručuje i da ne treba zaboraviti da su očekivanja građana od Spajića velika. 

“Posebno u odnosu na predizborna obećanja, i neformiranje ove vlade bi previše koštalo i Spajića i PES pa vjerujem da će učiniti napore da do toga dođe, i Spajić i predsjednik Milatović”, navodi Đukanović.

Proces EU integracija kod nas gotovo da ne postoji

Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta krajem septembra usvojio je izvještaj izvjestioca Tonina Picule o napretku Crne Gore u kojem je konstatovano da je ovo bila još jedna godina stagnacije na evropskom putu.

Đukanović podsjeća da je Crna Gora najviše odmakla u procesu evropskih integracija u odnosu na ostale države kandidate, i to jeste činjenica već niz godina. Međutim, kako pojašnjava, to što smo bolji od drugih država koje se suočavaju sa ozbiljnim urušavanjem demokratije, ali i opterećujućim i teško rješivim problemima, ne znači da je stanje evropskih integracija Crne Gore ikada bilo na zadovoljavajućem nivou. 

“Nažalost, do 2019. godine je i sama EU koristila tu floskulu o Crnoj Gori kao lideru evropskih integracija, što su tadašnje vlasti koristile da dobro zakamufliraju manjak ključnih i suštinskih reformi. Danas, stagnira i nazaduje i Crna Gora, ali i druge države regiona, pa se na papiru može konstatovati da je Crna Gora i dalje bolje od drugih, odnosno “vodeća”, kaže Đukaović. 

Realno stanje je, podvlači, baš onakvo kako i piše u svim posljednjim zvaničnim i nezvaničnim izvještajima o Crnoj Gori, u kojima proces evropskih integracija naše države, kako dodaje, više liči na proces koji gotovo da ne postoji, a uspjeh u reformama od koga zavisi taj proces gotovo da je nedostižan sa našim političkim elitama. 

“Mislim da su, od svih kriterijuma koje treba da dostignemo, najsporniji i najalarmantniji administrativni kapaciteti, jer država ne radi ništa da ulaže u kadrove, već omladinu isključivo movitiviše da umjesto kroz struku, šansu za napredovanje nalaze isključivo kroz partiju. Posljedice takvih trendova su dalekosežne po naše društvo”, napominje Đukanović.

U Izvještaju je notirana i zabrinutost EU zbog uplitanja stranih sila, posebno Rusije, u unutrašnja pitanja Crne Gore i Temeljnog ugovora sa SPC. Sa druge strane, odlazeći premijer Abazović saopštio je daje pomenuti ugovor “eliminisao tenzije”, te da “uticaji Rusije i SPC nijesu značajni”. 

Sagovornica Analitike kaže da je način kako je potpisan Temeljni ugovor, koliko je odlazećoj većini bilo važno da konsultuje stručnu javnost, da transparentno vodi procesi i da građane ne dovodi u zabladu, jednak zabludi sa kojom se danas karakterišu posljedice potpisivanja Ugovora. 

“Moguće da je taj akt eliminisao tenzije koje je imao do njegovog potpisivanja premijer i njegova “većina”, ali se naše društvo, nažalost, i dalje suočava sa dubokom polarizacijom i prestrojavanjem po nacionalnoj liniji, što uspješno potpiruju političke partije koje su se, samo nekoliko nedjelja nakon izbora, sa socijalnih i ekonomskih, vratile identitetskim temama”, kaže Đukanović. 

Da li je bilo mjesta da se odlazećoj većini vjeruje u reformska i proevropska obećanja, sigurna je, kaže, da jeste, ali na samom početku mandata. 

“Međutim, taj entizijazam kod građana je pao vrlo brzo nakon donošenja prvih odluka odlazeće Vlade, što su odmah pokazala istraživanja o procentima podrške partijama, kao i ovogodišnji junski izbori, ali i tadašnja izlaznost građana na izbore”, navodi Đukanović. 

Od nove Vlade teško možemo očekivati zaokret

Upitana hoće li naredna Vlada pomjeriti pregovore sa EU s mrtve tačke ili možemo da očekujemo da se trend neposvećenosti integracijama nastavi, Đukanović ističe da kako sada izgledaju odnosi između partija koje (pokušavaju da) pregovaraju teško da možemo očekivati veliki zaokret. 

“Ne treba zaboraviti da svi imaju gotovo sličnu retoriku i slična obećanja i namjere, pa se zbog toga uvjeravanje da će Crna Gora ubrzano nastaviti proces pregovaranja nalazi u obećanjima i obraćanjima svih političkih aktera, i onih koji vode pregovore, i onih koji učestvuju u procesu pregovaranja, ali i onih koji iz opozicionih klupa ćute. Svi se, posredstvom tog cilja, trude da dobiju što više pozicija u vlasti, kako bi zadovoljili svoje i partijske interese, i kako bi spremnije dočekali naredne izbore. Da li od takvih aktera iko može očekivati veliki zaokret i prekid sa lošim nedemokratskim praksama, otpočinjanje suštinskih neformi, neselektivnu borbu protiv korupcije i vladavinu prava? To je gotovo nemoguće”, zaključuje Đukanović.