Osnovno javno tužilaštvo na Cetinju formiralo je predmet po krivičnoj prijavi muzejskog tehničara Aleksandra Berkuljana, u kojoj se tvrdi da je iz Narodnog muzeja Crne Gore nestalo više od 2.900 predmeta, među kojima 15 skulptura, dvije slike, sedam komada oružja, više slika i grafika i više od 20 komada originalnog Njegoševog namještaja iz Biljarde, piše Pobjeda.

Berkuljan, koji u Narodnom muzeju radi skoro 35 godina, kazao je juče za Pobjedu da je krivična prijava proizašla iz zvanične dokumentacije Uprave za zaštitu kulturnih dobara i organa zaduženih za zaštitu baštine.

Berkuljan je novinaru Pobjede pokazao obimnu dokumentaciju, između ostalog i dokument Uprave kojim ova institucija 2016. godine obavještava Narodni muzej da je tokom procesa Revalorizacije kulturnih dobara 2013. evidentiran manjak više od 2.900 predmeta.

Revalorizacija je napravljena na osnovu revizije muzejskih zbirki iz 1962. godine. Dakle, manjak je konstatovan na osnovu broja predmeta koji je utvrđen do 1962, dok će posljednjih pet i po decenija, prema riječima Berkuljana, tek biti u fokusu novih revizija. Shodno tome, u većini slučajeva niko pouzdano ni u potpunosti ne zna šta se dešavalo za posljednjih 55 godina, tj. u kojoj mjeri su uvećavani fondovi, šta je u njih ušlo, šta je izašlo, šta je pozajmljeno, vraćeno, oštećeno, uništeno ili pokradeno.

Razlog za to naizgled je jednostavan brojne uprave i zaposleni u Narodnom muzeju decenijama su izbjegavali da izrade i ažuriraju inventarne knjige, redovno kontrolišu stanje u fondovima, prijavljuju nestanak predmeta i povodom toga pokreću istražne radnje. Izostalo je i pokretanje odgovornosti zbog neregularnosti u radu službi i pojedinaca zaduženih za čuvanje i dokumentovanje muzealija.

Bez odgovornosti

U krivičnoj prijavi, u koju je Pobjeda imala uvid, Berkuljan je naveo da je Uprava za kulturna dobra 2016. godine tražila izjašnjenje Narodnog muzeja o ovom pitanju. Dostavljeni su odgovori koji najvećim dijelom potvrđuju nalaz komisija Uprave. U izjašnjenjima odgovornih konstatuje se, takođe, odsustvo bilo kakve dokumentacije o sudbini nedostajućih predmeta.

“Već najmanje tri decenije, muzejskom rukovodstvu i službama Ministarstva kulture, zaduženim za nadzor, poznate su nezakonitosti u muzejskoj dokumentaciji koja, u stanju u kojem jeste, nekompletna, nesavjesno vođena, konfuzna i dobrim dijelom nedostajuća, ne zadovoljava ni osnovne kriterijume pravnotehničke zaštite muzejskih zbirki. To predstavlja odustvo jedne od ključnih muzejskih djelatnosti radi kojih je institucija osnovana”, naveo je Berkuljan u krivičnoj prijavi.

To je i glavni razlog, kako kaže, nezaštićenosti velikog broja predmeta ili nemogućnosti dokazivanja neregularnosti u fondovima, uz činjenicu da nikada nijesu vršene primopredaje dužnosti među rukovodiocima, niti redovne kontrole i revizije zbirki.

“Tek sada su neke od revizija u toku ili na početku“, istakao je Berkuljan.

O stanju u dokumentaciji, prema njegovim riječima, stav je izrekla i Inspekcija za kulturnu baštinu tokom posljednje četiri godine. Takođe, nagomilanih problema bilo je svjesno i Ministarstvo kulture koje je još 2004. godine dopisom tadašnjem direktoru Narodnog muzeja Petru Ćukoviću ukazalo na brojne neregularnosti i postavilo rokove za njihovo otklanjanje.

“Međutim, to se do danas nije desilo, što zbog nedostatka volje u Muzeju da se obaveza realizuje, što zbog odsustva sankcija i personalne odgovornosti, koju Ministarstvo nikada nije utvrdilo ili tražilo”, naveo je Berkuljan u krivičnoj prijavi.

 Odgovorne službe i pojedinci, tvrdi Berkuljan, nakon saznanja o nestanku predmeta nijesu pokrenuli niti jednu službenu radnju na koju ih Zakon obavezuje, niti su podnosili prijave radi iniciranja istrage, makar se to ticalo samo predmeta čiji je nestanak konstatovan silom prilika prošle ili pretprošle godine. Izuzetak je, recimo, krađa iz 1997. godine kada su ukradene dvije slike Vlaha Bukovca, potom prokrijumčarene u Hrvatsku i do danas nijesu vraćene u fond Narodnog muzeja.

Reakcija iz Ministarstva kulture ili muzejske uprave nije bilo ni na prijave i upozorenja, koje sam podnio u avgustu i septembru ove godine. Da su ranije konstatovani manjkovi i anomalije u inventaru, a nijesu prijavljivani, takođe postoji dokumentacija dodao je Berkuljan.

Narodni muzej, podsjeća Berkuljan,bio je decenijamameta pohara i za to postoje pisani tragovi, kao što je obraćanje Rista Dragićevića (1901-1980) crnogorskoj Vladi, gdje se postavlja pitanje otuđenja više od 900 predmeta.