” Učesnici današnje debate „Za mržnju nemamo kad – kako unaprijediti regulativu i samoregulaciju u Crnoj Gori kako bi se spriječilo širenje govora mržnje i dezinformacija'“ ukazali su danas na ogromnu društvenu štetu koju uzrokuje poplava govora mržnje u javnom prostoru i založili se za strožije kažajavanje ovog nezakonitog vida komunikacije”, kazali su iz IMCG.
Na debati učesnici/ce su pozvali na proaktivniji djelovanje svih u lancu odgovornosti, kako bi se spriječile teže društvene posljedice.
Posebno je ukazano na odgovornost političara koji „zapaljivom“ retorikom doprinose porastu uvredljivog i govora mržnje u javnom prostoru.
Učesnici, pravni stručnjaci, predstavnici regulatora, kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, novinari saglasili su se da su tradicionalni i etablirani mediji u Crnoj Gori „otporniji“ na govor mržnje, u odnosu na onlajn portale i onlajn medije.
Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić ocijenila da i pored „adekvatnog“ regulatornog okvira, u Crnoj Gori nema sistemskog odgovota na potrebu suzbijanja govora mržnje, da on nije uvezan, te da i pored upozorenja Savjeta Evrope nema sistematičnog praćenja šta na tom polju rade Ministarstvo ptravde, policija i sudovi.
” Krivična djela izazivanja govora mržnje se najčešće ne procesuiraju, a veliki broj krivičnih prijava završi pred prekršajnim sudovima“, kazala je ona. Navela je da je od 275 prijava tokom 2019. i 2020. godine, 1/3 odbačena, da su svega dvije bile osuđujuće sa kaznom od četiri mjeseca i uslovnom, dok su ostale bile novčane, sa najvisočijom kaznom od 600 eura.
To bi u narednom periodu trebalo biti promijenjeno i kaznenu politiku kreirati u pravcu osvješćivanja i istinske svrhe kaznene politike u Crnoj Gori – poručila je ona.
Pomoćnica direktora Agencije za elektronske medije Sunčica Bakić založila se da se mjere na suzbijanju govora mržnje moraju „više usmjeriti na odgovornost onih koji su ga izrekli, a ne isljučivo na ograničenje kanala komunikacije kojima se ona širi“ i konstatovala „poražavajući porast govora mržnje i netolerancije u crnogorskom društvu“.
” To nije borba jedne institucije, već čitavog društva i ako želimo efikasnost moramo se bolje uveziti i ići na srž problema-na protagoniste govora mržnje koji su često zaštićeni poslaničkim i drugim iminuitetima i ostaju izvan ove priče”, navela je Bakić.
Na odgovornost političara u širenju zapaljivog govora ukazala je i zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobradžić, institucije koja se u poslednje vrijme suočava sa rastom broja žalbi na govor mržnje. Ona je apelovala na jačanje kulture dijaloga, podizanje svijesti, a posebno na edukaciju mladih.
Stručnjak za medijsko pravo Peter Noorlander, iz organizacije Global Rights Hub ukazao je da praksa zemalja u EU pokazuje na sve više pritužbi da zemlje članice pojedinačno ne čine dovoljno na suzbijanju govora mržnje, te da se u ovom trenutku i na nivou EU i na nivou pojedinačnih zemalja kreiraju politike koje predviđaju strožiji pristup ovoj problematici. Norlender je skrenuo pažnju i na potrebu kontinuirane edukacije građana kroz medijsku pismenost.
Preporučeno
Glavni urednik RTV Cetinja, Mladen Zadrima založio se za jaču samoregulaciju i suzbijanje govora mržnje posebno u onlajn komentarima i na profilima društvenih mreža medija. Naveo je primjere iz prakse RTV Cetinja uklanjana i moderiranja spornih kometara tokom nedavnih loklanih izbora na Cetinju.
Video