Video
Ovim riječima je Raonić zapravo potvrdio pisanje Antene M, koja je u petak objavila da je urednik Prvog programa Radija Crne Gore Milutin Tomašević zabranio dugogodišnjem novinaru tog medija da koristi jotovanu varijantu crnogorskog jezika u informativnim emisijama, te da to može činiti u Redakciji na jezicima manje brojnih naroda.
Demantovao je i izjavu koju je dao Pobjedi u petak, tvrdeći da to nije istina i da to nikome ne pada na pamet.
Raonić je zakazivanjem sastanka i izjavom da niko ne može da zabrani upotrebu te varijante jezika opovrgnuo i svoju objavu na društvenim mrežama.
Nakon odluke novinara RTCG da angažuje advokata i zahtjeva koji je predao arhivi da mu se odluka o zabrani dostavi napismeno, Raonić se oglasio na Fejsbuku.
Napisao je da ima potrebu da prijateljima pojasni aferu ,,jotovanje“ te da je tek stigao u Crnu Goru. U svom statusu na toj društvenoj mreži, Raonić je saopštio da je u petak ujutro pozvao troje novinara od, kako navodi, njih oko 250 koji u RTCG koriste jotovanu verziju crnogorskog jezika i zamolio ih da mu saopšte da li neko na njih vrši pritisak u tom smislu, te da mogu računati na njegovu punu podršku ukoliko se to zaista dešava.
Raonić u obraćanju svojim „prijateljima“ nije objasnio kako to da uopšte zna koja tri od 250 novinara pričaju jotovanom verzijom crnogorskog jezika.
On je u svojoj objavi napisao i da mu je jedna osoba ,,kazala da joj je saopšteno da će morati da radi samo posao za koji ima rješenje, a ne sve kao do sada“.
O tome ću sa njegovim šefom, koliko danas – poručio je Raonić na Fejsbuku.
Novinar kojem je zabranjeno da govori jotovanom verzijom jezika pripada Redakciji na jezicima manje brojnih naroda, ali je vodio i informativni program.
Na ovaj način je Tomašević, zahtjevom da radi samo posao za koji ima rješenje, novinara sklonio iz informative.
Smještanje onih koji govore jotovanom verzijom crnogorskog jezika u emisije namijenjene manje brojnim narodima u Crnoj Gori je protivustavno.
Ustavom je definisano da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, izrađen je Pravopis crnogorskoga jezika, koji je objavljen u ,,Službenom listu Crne Gore“ i koji je izdalo tadašnje Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore. Obje varijante crnogorskog jezika, jotovana i nejotovana su ravnopravne.
Sagovornici Pobjede su kazali da je Tomašević prenio novinaru da je menadžment RTCG-a odlučio da mu zabrani rad u informativnoj redakciji, ali i da su drugi zaposleni koji je koriste upozoreni da to više ne čine.
Stav o tome da li se na Javnom servisu smije kršiti zakonom zagarantovano pravo da se novinar služi bilo kojom varijantom crnogorskog jezika, Pobjeda je tražila od Ministarstva kulture i medija, odnosno od direktora Direktorata za medije Neđeljka Rudovića, ali odgovor nijesmo dobili ni u petak, a ni do danas.
Slučaj pred ombudsmanom
– Mislim da je formiran predmet pred institucijom zaštitnika vezano za slučaj jotovanja, pa ne bih smjela da povrijedim tajnost postupka – kazala je juče Snežana Armenko, zamjenica zaštitnika ljudskih prava i manjina.
Ona je kao kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda pred Ustavnim odborom u parlamentu tako odgovorila na pitanje poslanice Jovanke Laličić da li je prekršen Ustav time što je zabranjeno korišćenje jotovane verzije crnogorskog jezika u RTCG, ističući da se jotovana verzija može upotrebljavati u programu manjinskih naroda.
– Kroz progon jotovane verzije crnogorskog jezika, vrši se progon crnogorskog jezika. Pokušavaju se asimilirati crnogorski jezik i Crnogorci – kazala je Laličić.
Preporučeno
Armenko je kazala da, s obzirom na poziciju kandidata, ne bi smjela da komentariše slučajeve koji se tiču procjene ustavnosti.
