Vukotić naglašava da bi osnovni cilj svakog pojedinca trebao da bude zdrav život. Da bi se to postiglo, kaže, neophodna je kvalitetna hrana, san i hidratacija, dok je za rekreativce, za opšte zdravlje, minimum koji je potrebno ispuniti tri treninga na nedjeljnom nivou.
Benefiti koje trening i fizička aktivnost donose čovjeku su, pojašnjava, brojni.„Prije svega trening i fizička aktivnost pozitivno utiču na naše mentalno zdravlje. To je benefit koji uvijek prvo spomenem jer su direktno povezani. Drugi benefit je svakako zdravlje mišićnog tkiva. Pozitivan uticaj na naš centralni nervni sistem, endokrinološki sistem, naše raspoloženje, spavanje…“
Brojne su i posljedice ukoliko se trening i fizička aktivnost konstantno zapostavljaju.
„Nekada kažem da je dovoljno samo izaći iz kuće, prošetati i sve će vam biti jasno. Posljedice su u našem društvu zaista vidljive. Nažalost, u posljednje vrijeme naročito vidne kod mlađe populacije. U najkraćem, nedostatak treninga i fizičke aktivnosti utiče na pojavu povećanog krvnog pritiska, hormonalni disbalans, povećanu masnoću u krvi, insulinsku rezistenciju, gojaznost… Kao rezultat imamo i situacije kada, nažalost, sve više mladih doživi srčani ili moždani udar a u posljednje vrijeme imamo i „epidemiju“ problema sa štitnom žlijezdom“, pojašnjava Vukotić.
Stava je da ne postoji najbolji oblik fizičke aktivnosti. Stvar je, kaže, individualna.
„Svaki vid aktivnosti, ukoliko je optimalan, je dobar. Za onoga koji želi da skine kilograme trening i fizička aktivnost neće uraditi ništa značajno ukoliko se ne sredi ishrana“.
Trening za rekreativce, naglašava, treba da bude funkcionalan. Posmatra se iz više uglova.
„U suštini svaki trening je funkcionalan. Postoje svakako i njegove klasifikacije. Danas bi to bio trening koji uključuje osnovne kretnje i obrasce. To znači da bi u svakom treningu trebalo da uradite neki pokret guranja (push), vučenja (pull), neki pokret u kuku (mrtvo dizanje, swingovi…) te da se napravi neki pokret u koljenu (čučanj recimo). Ja bih tu dodao i neko nošenje koje za cilj ima jačanje našeg stiska (gripa). Međutim, za neku osobu koja je neaktivna sami odlazak u teretanu i makar to bio rad na kradio mašini je (za tu osobu) funkcionalan trening“, sumira Vukotić.
Kako bi se trening i fizička aktivnost prilagodili individualnim potrebama i ciljevima, iz ugla vježbača, potreban je „red, rad i disciplina“ (motivacija je nekada veća, nekada manja). Vukotić pojašnjava šta je potrebno kada vas kroz proces vodi profesionalni personalni trener.
„Prvenstveno, potrebno je napraviti temeljnu analizu stanja u kojem se klijent nalazi. Treba napraviti detaljnu analizu krvi i uradiiti bateriju testova na osnovu čega se mi treneri upoznajemo sa stanjem pojedinca. Na osnovu toga se dalje kreira trening. Najbitnija stvar je svakako vrijeme. Kroz protok vremena tijelo doživljava neku fazu adaptacije i tada možemo konstatovati da je došlo do prilagođavanja na fizičku aktivnost i trening. Ne manje bitno- obaviti razgovor i sa pojedincem“.
Pojavom interneta količina informacija koja je ljudima postala dostupna se rapidno povećala. Isto važi i za informacije koje nam mogu pomoći oko treninga i fizičke aktivnosti. Ipak, „ne piše sve na internetu“. Kako je riječ o našem zdravlju, eksperimentisanje sa informacijama koje smo sakupili na World Wide Web-u često treba filtrirati i adekvatno iskoristiti. To može biti dugotrajan i nimalo jednostavan proces. Tu nastupa personalni trener.
„Uloga trenera je (ili bi makar trebalo da bude) da da dobar primjer klijentu. Trener bi svakako trebalo da bude dobar vježbač i neko ko ima puno, kako teorijskog znanja, tako i praktičnog iskustva u vježbanju. Danas nemamo dovoljno trenera koji imaju upravo to iskustvo- a to je problem. Posvećenost poslu mora da postoji. Sve što piše na internetu nije uvijek dobra opcija. Mislim da svako ko prvi put ulazi u teretanu treba da investira u znanje (mislim na znanje vježbanja). To može da im pruži dobar trener. Investicija u zdravlje i znanje je uvijek najbolja investicija!“, ukazuje Vukotić.
Ubrzan način života ali i vrsta poslova mogu otežati pronalazak slobodnog vremena koje ćemo posvetiti treningu i fizičkoj aktivnosti. Vrijeme je danas, potencira Vukotić, „zlata vrijedno“ i saglasan je da ga je danas teže pronaći te da je njegov nedostatak otežavajuća okolnost.
„Ali suštinski kada neko nešto želi onda će naći vrijeme za sebe i trening bez obzira na sve, pogotovo ako pričamo o tri treninga sedmično. Ko hoće nađe način, ko neće naći će izgovor“, jasan je Vukotić.
Djeca su na udaru prerađene hrane i novih tehnologija što, smatra, stvara brojne i psihičke i motoričke posljedice. Na pitanje kako se takvo stanje može popraviti i ko bi trebalo da bude inicijator promjena Vukotić daje sljedeći odgovor:
„Suštinski društvo kao takvo ali i svaki pojedinac mora da napravi iskorak i da uloži trud. Prvo, da svoju djecu „gurne“ u zonu fizičke aktivnosti ali i izvršne vlasti koje moraju raditi na tome da se fizička aktivnost značajno poboljša. Definitivno je Balkan područje koje ima malu stopu fizičke aktivnosti i bilo bi poželjno kada bi se to u bliskoj budućnosti promijenilo nabolje“, precizira naš personalni, kondicioni trener i nutricionista.
Vukotić zaključuje da smo stvoreni da jedemo zdravu hranu i da budemo fizički aktivni, te su zato i trening i ishrana jednako bitni ako želimo postići cilj- zdrav stil života.
Preporučeno
Aleksandar Bulatović
Video