Video
Međunarodni dan djece obilježava se 1. juna, datum koji je proglašen na Prvoj svjetskoj konferenciji o dobrobiti djece održanoj 1925. godine u Ženevi, a međunarodno je prihvaćen 1950. godine.
Predsjednica Banke hrane Crne Gore Marina Medojević podsjetila je da je ovaj dan prilika da se javnost i institucije podsjete da svako dijete mora imati pravo na dostojanstven život, sigurnost, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i uslove za zdrav razvoj.
Prema podacima MONSTAT-a za 2025. godinu, u Crnoj Gori živi 135.187 djece uzrasta od nula do 17 godina, dok je čak 25,6 odsto njih izloženo riziku od siromaštva.
„To znači da oko 30.000 djece odrasta u uslovima koji ozbiljno ugrožavaju njihov razvoj, obrazovanje i budućnost. Položaj ove djece mogao bi biti značajno bolji kada bi institucije omogućile sistemsku podršku i obezbijedile im makar približno jednake mogućnosti koje imaju njihovi vršnjaci“, navela je Medojević.
Ona smatra da aktuelni model dječjeg dodatka ne doprinosi suštinskom smanjenju dječjeg siromaštva.
„Najveći broj djece u Crnoj Gori prima dječiji dodatak od oko 30 eura, bez obzira na prihode porodice u kojoj žive. Takav model ne pravi razliku između porodica koje se suočavaju sa ozbiljnim materijalnim teškoćama i onih koje nijesu socijalno ugrožene, pa samim tim ne ostvaruje značajniji efekat u borbi protiv dječjeg siromaštva“, istakla je Medojević.
Posebno su, kako navodi, pogođena djeca iz siromašnih porodica, djeca sa smetnjama u razvoju, kao i pripadnici romske i egipćanske zajednice, koji najčešće imaju najmanji pristup osnovnim uslugama i mogućnostima.
Ukazujući na širi društveni kontekst, Medojević podsjeća da gotovo polovina građana Crne Gore, odnosno 47,9 odsto, ne može da podnese iznenadne finansijske troškove, dok 22,3 odsto redovno ne uspijeva da izmiri stanarinu ili rate kredita.
„Većina zaposlenih nema prosječnu zaradu, a za pokrivanje minimalne potrošačke korpe potrebne su najmanje dvije prosječne plate. U takvim okolnostima pomoć porodicama sa djecom mora biti sistemska, kontinuirana i usmjerena prema stvarnim potrebama. Dječiji dodatak mora biti u korelaciji sa prihodima porodice kako bi imao stvarni efekat na smanjenje siromaštva među djecom“, poručila je ona.
Dodaje da jednokratna novčana pomoć, kao gotovo jedina mjera podrške, nije dovoljna za rješavanje svakodnevnih potreba djece.
„Ograničena je na svega dva puta godišnje, a njena visina zavisi od procjene socijalnog radnika i raspoloživih sredstava. Svakodnevne i svakomjesečne potrebe djece ne mogu se rješavati povremenim i nedovoljnim nadoknadama“, upozorila je Medojević.
Banka hrane smatra da je neophodno uspostaviti trajne modele podrške, među kojima su subvencije za kiriju u skladu sa stepenom ugroženosti porodice, redovna pomoć u hrani i higijenskim sredstvima, zdrav i besplatan školski obrok, besplatni udžbenici do završetka školovanja, kao i dostupnije osnovne usluge i aktivnosti za djecu iz socijalno ugroženih porodica.
„Sve navedeno mora postati standard socijalne zaštite, a ne povremena pomoć. Istovremeno, budžetska izdvajanja za materijalno obezbjeđenje su smanjena, dok ne postoji zvanično definisan minimalni paket usluga koji bi garantovao da svako dijete kojem je potrebna podrška može da je dobije. Nedovoljna pažnja posvećuje se i stigmatizaciji djece koja žive u siromaštvu, što dodatno produbljuje posljedice socijalne isključenosti“, ocijenila je Medojević.
Iz Banke hrane pozvali su nadležne institucije da borbu protiv dječjeg siromaštva postave među prioritete javnih politika.
Preporučeno
„Potrebno je osigurati progresivno povećanje obuhvata socijalnih davanja namijenjenih najsiromašnijim građanima, zajedno sa dječjim dodatkom za svu djecu koja žive ispod linije siromaštva. Ulaganje u djecu predstavlja ulaganje u budućnost cijelog društva. Nijedno dijete ne smije odrastati gladno, bez osnovnih uslova za život i bez jednake šanse za budućnost“, zaključila je Medojević.
