Pismo, do kojeg je Pobjeda došla od svog izvora, nije javno objavljeno, ali iz njegovog sadržaja proizilazi da je upućeno nakon što je Crnoj Gori produžen rok za dostavljanje pojašnjenja do 1. februara, zbog čega se država u dokumentu izvinjava na kašnjenju. Prema izvoru Pobjede, riječ je o zvaničnoj komunikaciji države sa direktorom Centra za svjetsku baštinu.

Dokument predstavlja odgovor na nacrt odluke UNESCO World Heritage Committee u kojoj se podsjeća da bi svako proširenje skijaške infrastrukture unutar dobra predstavljalo „utvrđenu opasnost“ po izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) i u kojoj se sa „najvećom zabrinutošću“ bilježe izvještaji trećih strana o instalaciji sistema za vještačko osnježavanje na skijalištu unutar dobra.

U pismu se navodi da Crna Gora želi izričito i nedvosmisleno da potvrdi sljedeće:

“Država ugovornica je definitivno odustala od svih planova za proširenje skijaške infrastrukture unutar dobra svjetske baštine, uključujući bilo kakvo širenje skijaških zona, izgradnju novih ski-staza, dodatnih žičara ili bilo kakvo povećanje kapaciteta”, navodi se u dokumentu.

Prema dokumentu, jedine aktivnosti koje se u budućnosti mogu odnositi na skijalište Savin kuk tiču se postojeće žičare.

“Sve buduće aktivnosti koje se odnose na postojeću žičaru u skijaškom centru Savin kuk biće strogo ograničene isključivo na njenu rekonstrukciju i tehničko unapređenje, u okviru postojećeg prostornog obuhvata, trase i kapaciteta, bez ikakvog proširenja ili uvećanja”, piše u pismu koje je adresirano na Asoma.

U dokumentu se dodaje da je već započeta izrada idejnog rješenja za rekonstrukciju postojeće žičare, ali da će sva dokumentacija, prije bilo kakve realizacije, biti dostavljena Centru za svjetsku baštinu na informisanje i razmatranje.

“Izrada idejnog rješenja za rekonstrukciju postojeće žičare u okviru njenih sadašnjih parametara je započeta, a ova dokumentacija će u narednim mjesecima, prije bilo kakve realizacije, biti dostavljena Centru za svjetsku baštinu”, navodi se u pismu.

Poseban dio dokumenta odnosi se na pitanje vještačkog osnježavanja, oko kojeg su u prethodnom periodu stizala upozorenja međunarodnih organizacija i nevladinog sektora.

“Država ugovornica želi da uvjeri Centar za svjetsku baštinu da u ovom kontekstu neće preduzimati nikakve jednostrane aktivnosti bez prethodnih konsultacija sa Centrom”, piše u pismu, uz pojašnjenje da se trenutno sprovodi analitičko sagledavanje mogućih pristupa i praksi u drugim zaštićenim područjima, kako bi se procijenila njihova usklađenost sa zaštitom OUV-a.

Nakon te analize, kako se navodi, Crna Gora će se formalno obratiti Centru i zatražiti njegovo mišljenje „prije razmatranja ili preduzimanja bilo kakvih daljih koraka“.

Na kraju dokumenta, država ponavlja „punu posvećenost očuvanju izuzetne univerzalne vrijednosti dobra svjetske baštine Nacionalni park Durmitor i nastavku saradnje sa Centrom za svjetsku baštinu, u skladu sa Operativnim smjernicama za sprovođenje Konvencije o svjetskoj baštini“.

Ovaj odgovor države dolazi nakon višegodišnjih upozorenja UNESCO-a da bi svako širenje skijaške infrastrukture unutar granica zaštićenog područja moglo ugroziti status Durmitora kao dobra svjetske baštine, ali i nakon više prijava nevladinih organizacija i međunarodnih mreža koje su ukazivale na potencijalne radove i planove nesaglasne sa tim statusom.

Formulacija „utvrđena opasnost“, koju UNESCO koristi u svojim odlukama, ima posebno značenje u sistemu zaštite svjetske baštine i označava situaciju u kojoj su vrijednosti zbog kojih je dobro upisano na Listu ozbiljno ugrožene. U praksi, to je korak koji prethodi mogućnosti da se dobro nađe na Listi svjetske baštine u opasnosti, a u krajnjem slučaju i razmatranju skidanja sa Liste.

Zbog toga UNESCO od Crne Gore ne traži samo političke izjave, već pravno i planski utemeljene dokaze da se sporni projekti zaustavljaju, da su režimi zaštite pooštreni i da je uspostavljen sistem kontrole koji sprečava buduće pokušaje širenja infrastrukture.

Istovremeno, nijedno nadležno ministarstvo nije odgovorilo na pitanja Pobjede o tome koje su konkretne mjere preduzete nakon tih upozorenja. Iz Vlade je prošle sedmice saopšteno samo da su pitanja proslijeđena nadležnom ministarstvu.

O Durmitoru

U posljednjem izvještaju o stanju očuvanosti Nacionalnog parka Durmitor, UNESCO navodi da je od trećih strana primio informacije o instalaciji sistema za vještačko osnježavanje na dijelu skijališta Savin kuk, o uspostavljanju kampa u katunu Lokvice, koji se nalazi unutar granica dobra i koji bi mogao negativno uticati na ekosisteme i staništa, kao i o prisustvu dvije telekomunikacione kule unutar lokaliteta.

UNESCO konstatuje da su ove informacije u suprotnosti sa izjavama Crne Gore da je proširenje skijališne infrastrukture suspendovano i navodi da, u trenutku izrade izvještaja, odgovor državne strane na ove navode još nije bio primljen.

Zbog toga Komitet za svjetsku baštinu poziva Crnu Goru da provjeri stanje na terenu i dostavi pojašnjenja i relevantnu dokumentaciju, uz podsjećanje da bi svako proširenje skijaške infrastrukture unutar dobra predstavljalo utvrđenu opasnost za njegov status svjetske baštine.

U analizama Centra za svjetsku baštinu i International Union for Conservation of Nature podsjeća se i da su nalazi zajedničke savjetodavne misije iz 2019. godine i dalje važeći, te da svaka modernizacija mora ostati strogo ograničena na postojeće staze i kapacitete. Takođe se naglašava da, imajući u vidu klimatske promjene i sve kraće sniježne sezone, Crna Gora treba da razmotri čak i mogućnost potpunog ukidanja korišćenja Savinog kuka za skijanje i da prioritet da oblicima turizma koji manje štete ovom prirodnom dobru.

Komarnica bez tražene dokumentacije

UNESCO konstatuje da Crna Gora od prethodnog izvještaja nije dostavila tražene informacije o predloženom projektu hidroelektrane Komarnica, niti prateću dokumentaciju o procjeni uticaja na životnu sredinu. Komitet je ponovio zahtjev da se pažljivo procijene potencijalni uticaji projekta na Nacionalni park Durmitor i okolna zaštićena područja, posebno kada je riječ o očuvanju zaštićenih i endemskih vrsta, poput mladice.

Naglašava se da je posebno problematično to što se informacije i dokumentacija ne dostavljaju pravovremeno, jer se prema Operativnim smjernicama Konvencije o svjetskoj baštini svi veliki projekti koji mogu imati uticaj na dobro moraju prijaviti Centru prije donošenja „nepovratnih odluka“.

Navodi se i da je Crna Gora obavijestila UNESCO da u vezi sa hidroelektranom Buk Bijela neće pristati na gradnju bez prethodne procjene uticaja na životnu sredinu, ali Komitet konstatuje da nema naznaka da će se takva procjena sprovesti u skladu sa smjernicama za procjenu uticaja u kontekstu svjetske baštine.

Projektovana brana na Komarnici, FOTO: CZIP

UNESCO je informisan i da je implementacija projekta rudnika cinka i olova „Brskovo“ suspendovana, što je ocijenjeno kao pozitivan pomak, ali uz napomenu da Centar za svjetsku baštinu mora biti odmah obaviješten ukoliko se bilo koji rudarski projekat ponovo pokrene.

Nastavljen je i monitoring nizvodnih uticaja izgradnje dionice Smokovac – Mateševo auto-puta Bar – Boljare, pri čemu je potvrđeno prisustvo mladice na novim lokacijama.

Ranija upozorenja i paralela sa Kotorom

Pobjeda je u prethodnim godinama objavljivala da stručnjaci i organizacije civilnog društva upozoravaju kako projekti koji ugrožavaju Durmitor ne treba da dobiju zeleno svjetlo i da se odluke o razvoju ovog područja donose bez jasne strategije koja daje prednost zaštiti prirodne baštine.

Sličan obrazac zabilježen je i u slučaju zaštićenog područja Kotora, gdje UNESCO mjesecima upozorava na potrebu uvođenja zabrane gradnje i jačanja mehanizama kontrole, dok institucije uglavnom ostaju na nivou sastanaka, zapisnika i zaključaka.

Jasne obaveze

UNESCO je u posljednjoj odluci odredio i jasne rokove: Crna Gora je obavezna da dostavi pojašnjenja o navodima trećih strana i dokumentaciju o vještačkom osnježavanju, kao i ažurirani izvještaj o stanju očuvanosti Durmitora i sprovođenju mjera. Pismo upućeno Asomu pokazuje da se sa tim odgovorom već kasnilo.

Pismo predstavlja važan signal da je Crna Gora svjesna ozbiljnosti upozorenja.

Međutim, UNESCO ne traži obećanja, već dokaze: odluke, zabrane, planove i dokumentaciju.

Da li će pismo označiti početak stvarne promjene politike prema Durmitoru ili tek još jedan pokušaj da se dobije na vremenu, zavisiće od toga hoće li država svoje navode pretočiti u konkretne i vidljive mjere.

HRONOLOGIJA – Što je traženo a što nije dato

2019 – Zajednička savjetodavna misija UNESCO/IUCN:

Traži da se ne šire skijaški kapaciteti, da modernizacija ostane u okviru postojećih staza, te da se razmotri odustajanje od skijanja na Savinom kuku.

2020 – Crna Gora obavještava UNESCO da obustavlja proces proširenja skijališta.

2022 – UNESCO traži informacije o HE Komarnica i upozorava na moguće negativne uticaje; dokumentacija nije dostavljena.

2023–2024 – Treće strane dostavljaju informacije o vještačkom osnježavanju i kampu na Lokvicama.

2024 – UNESCO konstatuje da su informacije trećih strana u suprotnosti sa navodima države.

Rok 1. decembar – Tražena pojašnjenja nijesu dostavljena.

Rok produžen do 1. februara – Država šalje pismo direktoru Centra za svjetsku baštinu.