Video
Takva praksa stvara ozbiljno diskriminatorske uslove na tržištu, posebno za velike trgovačke lance koji poštuju zakon i zbog toga moraju držati svoje objekte zatvorenim. Umjesto ravnopravne tržišne utakmice, dobili smo situaciju u kojoj su jedni kažnjeni zbog poštovanja propisa, dok drugi ostvaruju značajnu tržišnu prednost koristeći pravne praznine.
Zbog toga je neophodno hitno precizirati zakonske izuzetke, jasno definisati koji objekti mogu raditi nedjeljom, pod kojim uslovima i sa kojim asortimanom robe, ali i značajno pooštriti kaznenu politiku za one koji svjesno zloupotrebljavaju propise.
Međutim, ovo pitanje otvara i jednu mnogo širu dilemu. Vrijeme je da se postavi pitanje da li je model neradne nedjelje uopšte održiv u zemlji čija se ekonomija u velikoj mjeri oslanja na turizam.
Većina mediteranskih i turističkih država omogućava rad trgovina tokom turističke sezone ili ima fleksibilnije modele rada. U državama poput Hrvatske, Italije, Španije i Grčke postoje različiti režimi koji vode računa o potrebama turista i lokalne privrede, uz zaštitu prava zaposlenih kroz drugačiju organizaciju radnog vremena, uvećane dnevnice ili rotaciju zaposlenih. Cilj nije potpuno zatvaranje trgovine, već pronalaženje balansa između prava radnika i potreba ekonomije.
Crna Gora danas svjedoči i drugom efektu ove mjere. Značajan broj građana vikendom odlazi u kupovinu u Trebinje i Skadar, gdje veliki trgovački centri i hipermarketi rade bez ograničenja. Umjesto da novac ostane u domaćoj ekonomiji, on završava u susjednim državama, što predstavlja direktan gubitak za crnogorske trgovce, budžet i ukupnu privrednu aktivnost.
Preporučeno
Zato je potrebno otvoriti ozbiljan dijalog o budućnosti ovog modela. Ukoliko neradna nedjelja ostane na snazi, pravila moraju važiti jednako za sve bez izuzetaka i mogućnosti njihovog zaobilaženja. Ukoliko se procijeni da postojeći sistem nanosi više štete nego koristi, posebno u turističkoj zemlji kao što je Crna Gora, onda treba razmotriti fleksibilniji model koji će istovremeno zaštititi prava zaposlenih, očuvati konkurentnost domaće trgovine i spriječiti odliv potrošnje u susjedne zemlje.
