Video
Taman kada se pomisli da je crnogorsko pravosuđe otišlo dođavola, desi se neko čudo. Čisto da se potvrdi to nepisano pravilo.
Južnokorejskom “kralju kriptovaluta” Do Kvonu i njegovom finansijskom direktoru Hon Čand Junu, koji su, kako tvrdi američko tužilaštvo, opljačkali svojim klijentima između 40 i 60 milijardi dolara, dozvoljeno je da se brane sa slobode.
Ni po babu, ni po stričevima
Ekstremno bogatom prevarantskom dvojcu bilo je dovoljno da njihovi advokati ponude crnogorskom sudstvu jemstvo od po 400.000 eura, pa da oni izađu iz pritvora. I tako neuslovne spuške ćelije zamjene luksuznim stanom.
Presuđujući ni po babu, ni po stričevima sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ivana Becić presudila je kako „jemstvo od po 400.000 eura, koliko su ponudili Do Kvon (32) i Hon Čand Jun (37), nije beznačajan dio njihove imovine i predstavlja dovoljnu garanciju“ da neće pobjeći i ometati dalji tok postupka.
Ovakva presuda sutkinje Ivane Becić je, nema dileme, za svaku pohvalu jer uvažavajući institut jemstva ona poštuje crnogorski zakon i odluke Ustavnog Suda CG. Posebno imajući u vidu činjenicu da ponuđeno jemstvo za dvojicu ekstremnih bogataša Kvona i Juna iznosi značajnih 0,0001 posto od njihove procijenjene imovine.
Podsjećanja radi, Kvon i Jun su uhapšeni na podgoričkom aerodromu, po crvenoj Interpolovoj potjernici, prilikom njihovog odlaska iz Crne Gore, a prije ulaska u privatni avion kojim su planirali da odlete za Dubai. No, odali su ih falsifikovani pasoši Kostarike. Potom se klupko odmotalo: za „kraljem kriptovaluta“ raspisali su potjernice SAD, Južna Koreja i Singapur.
Podgorički Osnovni sud je, takođe, donio odluku da će ukoliko Kvon i Jun pobjegnu ili prekrše izrečenu mjeru nadzora, rješenjem tog suda njihovo jemstvo od 800.000 eura biti prebačeno u budžet za rad sudova.
Frapantan podatak
Pošto smo vidjeli kako nepristrasni crnogorski sudovi presuđuju u slučaju Kvona i Juna, za koje su zainteresovani američki tužioci, ali i advokati, podsjetimo kako primjena instituta jemstva izgleda kada su u pitanju crnogorski građani.
Kao što znamo Viši sud u Podgorici je više puta odbacivao jemstvo za službenika ANB-a Petra Lazovića, pa čak i ovo posljednje u visini od 7,6 miliona eura. Toliko jemstvo, uglavnom u nekretninama, za Petra Lazovića ponudili su ugledni privrednici, prijatelji, kumovi i članovi porodice.
Ako procentualno gledano uporedimo ponuđeno jemstvo za Kvona i Juna, s jedne, i Petra Lazovića s druge strane, dolazimo do frapantnog podatka: da bi se tom službeniku ANB-a omogućilo da se brani sa slobode, trebalo bi da se uplati 760. eura. Odnosno 0,0001 od sadašnjeg ponuđenog jemstva.
Može i obrnuto: ako bi se po standardima Višeg suda primijenjenih na Kvona i Juna za Lazovića prihvatilo jemstvo od ponuđenih 7,6 miliona, to bi značilo da ljudi koji su ponudili jemstvo za njega imaju bogatsvo Elona Maska, Džefa Bezosa i Bila Gejtsa. Ili, recimo, Majkla Blumberga.
Viši sud nije uvažio ni krucijelnu činjenicu da Lazović, za razliku od Kvona i Juna, nije uhvaćen na podgoričkom aerodromu sa lažnim dokumentima, niti sa kartom u jednom pravcu, već je u podgoričku policiju otišao na običan telefonski poziv svojih kolega. I tamo predao svoj pasoš i službeni pištolj.
Osim toga, za razliku od Kvona i Juna, Petar Lazović u Crnoj Gori ima suprugu i dvoje male djece, roditelje, braću… Što je, valjda, dodatni razlog da ih neće ostaviti i pobjeći.
Kadija te tuži, ruka pravde sudi
Kvon i Jun nemaju, za razliku od Petra Lazovića, ni presude Ustavnog suda Crne Gore koji je, odolijevajući neviđenim političkim, medijskim i tužilačkim pritiscima, ukinuo rješenja Višeg suda u Podgorici o odbijanju višemilionskog jemstva za puštanje na slobodu službenika ANB-a Petra Lazovića.
Što jasno pokazuje da predsjednik i neke sudije Višeg suda ne uvažavaju odluke Ustavnog suda.
Ustavni sud je, znamo, utvrdio da su Petru Lazoviću povrijeđena prava u odnosu na određivanje pritvora, te na razloge za pritvor i njegovo produžavanje.
Za nekoliko dana Lazović ulazi u dvanaesti mjesec pritvora. Čime je sve bliži sudbini Budimira i Marine Krstović. Oca i kćerke, koji su u pritvoru proveli gotovo 15. mjeseci. Tužilaštvo i Sud su uporno odbijali njihova visoka jemstva da im se omogući da se brane sa slobode. I pored eksplicitne odluke Ustavnog suda CG da se dugim zadržavanjem u pritvoru Krstovićima krše elementarna ljudska prava.
Epilog znamo: sud je Krstoviće oslobodio optužbe da su pokušali da prokrijumčare veliku količinu droge, pa će država Crna Gora, iz džepova njenih građana, morati da im isplati visoko obeštećenje.
Nažalost, iz gore navedenih primjera vidimo da iz slučaja Krstović crnogorske sudije nisu izvukle potrebni nauk, niti su se postiđeli što optuženima nisu prihvatili jemstvo i dozvolili da se brane sa slobode. Kao u slučaju Kvona i Juna.
Što otvara ozbiljna pitanja: zašto se institut jemstva u Crnoj Gori pravovremeno sprovodi prema strancima, ali ne i prema crnogorskim građanima. I da li je u pitanju sprovođenje selektivne pravde.
Preporučeno
Ili preciznije rečeno: zloglasne Dritanove „ruke pravde“.
