Video
Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, istakao je značaj aktivnog i kontinuiranog rada civilnog sektora u oblasti suočavanja sa prošlošću.
“Do sada smo imali tranzicionu nepravdu. Mi smo društvo koje voli da zatvara oči pred problemima, ne bavimo se ključnim temama, a pitanje ratnih zločina je važno za našu budućnost i treba ga ozbiljno tretirati. Današnje učešće Vlade će možda značiti da se neki drugi kurs nametne u narodnom periodu, ali to zavisi i u velikoj mjeri od tužilačkih i sudskih institucija”, kazao je on.
Abazović je podvukao da “ratni zločini ne zastarijevaju, ali moramo konstatovati porazne činjenice – nema adekvatnih epiloga kada su u pitanju ratni zločini. Taj diskurs treba popraviti jer je očigledno da sudska, politička, zakonodavna, izvršna vlast izbjegava tretiranje te teme”. On je stava da nema iskoraka na putu ka EU bez suštinskih poteza.
“Dva poglavlja tretiraju ratne zločine i građani koji podržavaju članstvo treba da budu svjesni da ne možemo pokazati uspjeh niti imati efikasan integracioni put bez rješavanja tih pitanja”, kazao je Abazović. On je iznio i mišljenja da nova Vlada neće imati epohalne iskorake, ali da je promjena bila neophodna za pokretanje demokratskog točka koji je bio zaglavljen.
“Mislim da više ne postoje politički monopoli, da je važan svako na svoj način i smatram da će se u narednim izbornim ciklusima to i nastaviti. Crna Gora ne treba da živi u 90im godinama, ona mora da iskorači, a jedan od iskoraka definitivno je i pokretanje postupka za smjenu ministra pravde”, kazao je on odgovarajući na pitanje o dometima i kapacitetima nove Vlade za uspostavljanje tranzicione pravde.
Kris Karber, otpravnik poslova u Ambasadi SAD, podsjetio je da Američka ambasada pomaže Crnoj Gori da izgradi učinkovitiji krivični sistem i da ojača vladavinu prava, a što je presudno za državu koja pristupa EU, naglašavajući ključnu ulogu NVO u jačanju vladavine prava.
”Američka ambasada je podržala proces pomirenja kroz širok spektar aktivnosti koje su za cilj imale snaženje kapaciteta nosilaca pravosudnih funkcija kako bi identifikovali, istražili i procesuirali ratne zločine. Takođe, dovodili smo eskperte iz SAD i iz Haškog tribunala i organizovali studijske posjete sudija i tužilaca međunarodnim institucijama”, pojasnio je on.
“Priznanje zločina iz prošlosti onakvima kakvi su bili, uključujući, na primjer genocid koji je izvršen u Srebrenici je od ključne važnosti. Naprijed možemo ići samo kad priznamo i učimo od prošlosti”, poručio je Karber.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, ukazala je na potencijal, ali i obaveznost, koju nosi uspostavljanje tranzicione pravde za ukupnu demokratsku transformaciju i izgradnju društva pravde, uz osvrt i na ocjene iz posljednjeg Nezvaničnog papir EK o stanju u poglavljima 23 i 24.
“Znači, EK je poslala jasnu poruku kad je riječ o odnosu prema suočavanju sa prošlošću i ratnim zločinima, koja bi morala zvoniti u glavi poslanicima i onima u Vladi koji su i dalje spremni da stoje uz ministra Leposavića, ali i onima koji tvrde da su iskreno za proces evropeizacije a ne žele da glasaju za Rezoluciju o Srebrenici“, navela je ona.
“Upravo sistemsko potiranje ovih pitanja u prethodnom periodu danas nam se vraća, u raznim neprijatnim i opasnim aspektima. Zato je ključno razumijevanje donosilaca odluka da pitanja tranzicione pravde ne smiju biti predmet političkih manipulacija. Samo suočavanje s prošlošću je dovoljno kompleksan i izazovan proces da bi bio opterećen raspravama o pravosnažnim sudskim presudama, naučno utvrđenim činjenicama i na kraju, opšte prihvaćenim civilizacijskim normama”, zaključila je ona.
Miodrag Lekić, predsjednik predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i član Odbora za ljudska prava i slobode, iz poslačnog kluba Mir je naša nacija (DEMOS), smatra da se “kultura sjećanja pretvara u građanski rat sjećanja”.
On je ukazao na nedostatnosti i demkratske tradicije i sadašnjosti u Crnoj Gori, naglašavajući da je “pitanje suočavanje sa prošlošću tema koja je suštinska za vladu, državu”. Lekić je mišljenja da je naša prošlost djelo sadašnjih manipulatora i vlasti, projekat podjele društva sa svim posljedicama koje dolaze.
“Ljudi skromnog obrazovanja su osjetili privlačnost istorije u smislu njene upotrebne vrijednosti i tu se vidio jak prostor manipulacija koji traje, što ukazuje na potrebu neophodnog preokreta u ovom aspektu”. On je istakao da su prioritetan zadatak unaprijeđenja ekonomskog sistema, deblokada pravosuđa i rješenja koja izgledaju ponekad nedovoljno solidna.
“Suživot je zajednička stvar i ovim promjenama treba izbjeći percepciju nulte tačke istorije koja nas je mnogo koštala. Ozbiljnost ove vlasti će se mjeriti izbjegavanjem radikalizma, priznanjem pozitivnih ranijih dometa i njihovom daljom valorizacijom u građenju novog društva, uz radikalan diskontinuitet sa deformacijama”, kazao je on. U osvrtu na prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici, istakao je da “ako su kriterijumi presude međunarodnog suda, nema dileme da je bio genocid. Ipak, bio sam uzdržan zbog određenih formulacija u predloženoj rezoluciji a sa namjerom da se taj tekst popravi”, pojasnio je on.
Suzana Pribilović, članica Zakonodavnog odbora, iz Kluba poslanika Demokratska partija socijalista Crne Gore i Liberalna partija Crne Gore – LPCG osvrnula se detaljno na nedovno objavljenu Rezoluciju Evropskog parlamenta izražavajući čuđenje nad formulacijama koje prethodnu vlast karakterišu kao autokratsku, a posebno u odnosu na konstatovani napredak u pregovorima i tokom prenosa vlasti. Ona je izrazila i zabrinutost nad razvojem događaja u vezi sa Glavnim specijalnim tužiocem i neusvajanjem cjelovitih preporuka Venecijanske komisije.
“Izmjenama i dopunama Zakona o tužilaštvu je se urušava ustavni poredak države. Ako očekujemo da će se u punom kapacitetu uhvatiti u koštac sa tim izazovom vršilac dužnosti VDT-a, kojeg će Tužilački savjet moći da imenuje iz bilo kojeg privrednog društva, javne ustanove uz uslov da ima položen državni ispit, suvišna je svaka priča da će se i na polju tranzicione pravde ostvariti neki značajniji rezultat. Takođe, EK je snažno osudila poricanje genocida u Srebrenici i sumnje koje je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava izrazio u vezi sa presudama i legitimitetom Haškog tribunala, ali i pozdravila brze reakcije Vlade.”
Ona je apostrofirala i neke izjave ministarke Vesne Bratić ocjenjujući da one ne doprinose afirmaciji ljudskih prava i demokratskih principa, kao i izjavu kolege poslanika, Strahinje Bulajića, da stav ministra pravde Leposavića po pitanju genocida u Srebrenici dijele svi članovi koalicije “Za budućnost Crne Gore”, zaključujući da “sve ovo ide u prilog da stavovi o autokratskoj prethodnoj vlasti nijesu istina. S druge strane, moglo se više i bolje, ali isto tako ne smijemo zanemariti alarmantno stanje na javnoj sceni koje imamo od konstituisanje nove vlade i nepodržavanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici od strane sadašnje parlamentarne većine”.
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA), naglašava da je “pravda za žrtve ratnih zločina test vladavine prava koju Crna Gora mora da ispuni ne samo na putu ka EU već i ka uspostavljanju demokratske savremene države. Nažalost, taj test nije prošla i još uvijek moramo o tome da brinemo”. Ona je podsjetila na loš učinak u procesuiranju ratnih zločina.
“Profesionalna odgovornost tužilaca je naupitna. U slučajevima kojima se Tužilaštvo od 90ih bavilo, od 37 optuženih čak 27 je oslobođeno, od 11 odsuđenih 4 nijesu izdržali kaznu. Takođe, tri ratna zločina nijesu ni kvalifikovana kao ratni zločini od strane sudova u Crnoj Gori. Ekspert EU je kritikovao ove presude jos 2014, kao i strategiju Tužilaštva. U svakom izvještaju EK od 2013. kritikuje se ova oblast i presude crnogorskih sudova zbog pogrešne primjene prava, što je važna činjenica u komparativnom aspektu jer takve oštre ocjenu nema u odnosu na neku drugu presudu koja se tiče organizovanog kriminala, korupcije itd.’’
Gorjanc Prelević je problematičnim okarakterisala i da Tužilaštvo nije pokrenulo nijednu istragu na sopstvenu inicijativu u posljednjih šest godina.
“Veliki je problem i odgovornost državnog vrha za ratne zločine gdje se posebno ističe slučaj deportacije izbjeglica. Krivična prijava protiv vrha vlasti u vezi Deportacije odbačena je bez obrazloženja što ne doprinosti povjerenju u institucije i u državu”, kazala je ona. Ona je naglasila da su reparacije odnosno naknada štete koja je dosuđena znatnom broju ljudi pozitivne strane, dok sa druge postoji pitanje instituta zastarjelosti potraživanja za naknadu štete, što bi Vlada morala adresirati. Kao jedan od stubova u ostvarivanju tranzicione pravde istakla je i memorijale za šta postoji velika podrška javnog mnjenja koji smatraju da svako mjesto zločina treba obilježiti.
Rade Bojović, programski koordinator u Građanskoj inicijativi “21 maj” mišljenja je da se ovaj proces neće brzo završiti a da tema traži direktan govor.
“Koliko god važna priča o odgovornosti pravosuđa bila, njegova funkcionalnost, spremnost sudija i tužilaca da procesuiraju najgrozomornije slučajeve koji su se dešavali nije moguće u političkom ambijentu koji sve to negira, potire bilo iz razloga koji su vezani za personalnu odgovornost iz tog vremena ili politike koja diominira i stvara takve uslove da je teško nekome upustiti se u procese koji isključuju oportunizam, ličnu hrabrost i suprotstavljanje dominirajućem politickom mišljenju’’.
On smatra da niko ne žali što se desio 30. avgusta i što je jedna vlast koja se nije suočavala sa ovim pitanjem izgubila izbore, već da se radi se o tome što se umjesto lošeg dobilo gore – „vlada u bijegu što ukazuje politički odnos prema inicijativama o rezolucije, deklaracije, zabrane fašističkih grupa, slučaju Leposavić…“. Bojović ocjenjuje i da „revizionizam, relativizam, izbjegavanje otvaranja tih pitanja paralizuje ovo drustvo. To nije problem samo ovog društva, ova pitanja se i u drugim zemljama guraju pod tepih i pokušavaju riješiti deklarativnom retorikom. Za crnogorsku političku budućnost najbolje bi bilo kada bi politički akteri koji reflektuju 90e i nijesu odlučili da se do kraja riješe prošlosti, sami postali prošlost. Crna Gora mora da smogne snage da se suoči sa svojim nasljeđem. Nije Crna Gora bez potencijala za tako nešto, ali dominirajuće političko mišljenje je i dalje prepreka. Naravno, u saradnji sa međunarodnim faktorima, postoji veći stepen šanse da se izvlačimo iz terete 90ih“, istakao je Bojović.
Konferencija je okupila oko 50 predstavnika parlamentarne većine i opozicije, akademske zajednice i civilnog sektora, uz poštovanje epidemioloških mjera.
Preporučeno
Konferencije predstavlja završni događaj u okviru projekta “Suočavanje s prošlošću za budućnost”, koji CGO realizuje uz podršku Vlade SAD, kroz Biro State department-a za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL).
