Video
“Q (kju) groznica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Coxiella burnetii. Od ove bolesti prvenstveno obolijevaju domaće i divlje životinje, ali i ljudi. Infekcija kod ljudi je obično asimptomatska (50-60 odsto), međutim može imati blaži do umjereni tok (sa simptomima sličnim gripu), rijetko teži i veoma rijetko smrtonosni tok. Sem akutnog rjeđe se može razviti i hronična forma. Kako je ovo bakterijska, a ne virusna bolest, uspješno se kod ljudi liječi antibioticima iz grupe tetraciklina”, navodi se u saopštenju Udruženja.
Kod životinja se, kako navode, mogu javiti abortusi i rađanje mrtvorođene teladi, jagnjadi i drugih mladunaca, (kada je rizik za prenos bolesti na ljude i najveći, jer se ova bakterija oslobađa u velikim količinama iz posteljice i plodove vode).
Kao komplikacija, kod domaćih životinja, može se javiti metritis ili upala pluća.
“Ljudi i životinje se inficiraju najčešće udisanjem kontaminirane prašine u vazduhu ili u direktnom kontaktu sa oboljelom životinjom i njenim mladuncima nakon rađanja. Prenos je moguć i kontaktom sa kontaminiranim predmetima, organima ili izlučevinama. Pasterizacija mlijeka je proces kojim se bakterija uništava, pa je konzumacija pasterizovanih mliječnih proizvoda sigurna, kao i konzumacija prokuvanog mlijeka i proizvoda napravljenih od takvog mlijeka. Od bolesti uglavnom obolijevaju veterinari, veterinarski tehničari, farmeri, mesari i radnici u klanicama, dakle uglavnom je profesionalno oboljenje. Antitijela protiv uzročnika Q groznice mogu se detektovati duži vremenski period, nakon infekcije, odnosno preboljenja”, dodaju iz Udruženja.
Udruženje jedno zdravlje Crne Gore, koje okuplja stručnjake medicinske, veterinarske i ekološke struke apeluje na nadležne da se problemi sa zoonotskim oboljenjima najbolje rješavaju sinergetskim radom institucija sve tri struke.
“Pristup jednom zdravlju je od izuzetnog značaja kako u ovom tako i u budućim sličnim situacijama, jer veliki broj zaraznih bolesti ljudi potiče upravo od životinja. S obzirom da Institut za javno zdravlje Crne Gore i nadležne higijensko-epidemiološke i veterinarske službe sprovode pojačani nadzor nad ovom bolešču, a imajući u vidu broj inficiranih životinja, Udruženje još jednom apeluje na sve zainteresovane strane da se pridržavaju donesenih mjera, jer će se tako najbrže riješiti problem. Istovremeno, savjetuje farmere-stočare sa zaraženih farmi: da koriste zaštitnu opremu, pasterizuju ili prokuvavaju mlijeko, odvajaju bolesne i seropozitivne životinje i time zaštite zdrave životinje, redovno čiste i dezinfekuju objekte, da ne rasprskavaju stajsko đubrivo po livadama, da ne prodaju, prevoze ili premještaju bolesne životinje, ne dozvoljavaju ulazak drugih lica na svoje farme, i dr”, kaže se u saopštenju.
Takođe, Udruženje apeluje na lokalne samouprave da hitno i bez odlaganja nađu adekvatno mjesto za zakopavanje eutanaziranih životinja.
“Podsjećamo da se kod epidemije bolesti kvrgave kože goveda 2016. godine ubijeno preko 550 goveda i da gotovo da nije bilo problema oko zakopavanja. Stoga ostaje nejasno zašto se toliko čeka oko određivanja lokacije. Apelujemo na lokalne samouprave, da u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, Zakonom o veterinarstvu i ostalim važećim propisima, što prije definišu mjesta za zakopavanje leševa životinja uginulih ili eutanaziranih od zaraznih bolesti uz poštovanje stručnih preporuka i standarda u ovoj oblasti”, ističu u saopštenju.
Konstatuju da za razliku od tog vremena danas određeni ekološki aktivisti i građani, zbog nedovoljne informisanosti ili drugih razloga, sprječavaju zakopavanje na već određenim lokacijama, ometaju komunalne radnike i veterinarske inspektore, šire paniku netačnim i neprovjerenim informacijama, pa čak i prijete otkopavanjem leševa i sličnim neodgovornim akcijama.
Preporučeno
“Molimo da se takve nedobronamjerne aktivnosti više ne čine, kako bismo svi zajedno doprinijeli suzbijanju ove zarazne bolesti kroz ,,pristup jednom zdravlju“, u interesu zdravlja ljudi, životinja i očuvanja životne sredine”, zaključuju u saopštenju.
