Video
Nekada prvi čovjek Fonda ističe i da se ukidanjem doprinosa ruše “svi izgrađeni stubovi stabilnosti i sigurnosti zdravstvenog sistema i ulazi u neizvjesnost”.
On smatra i kako sve to vodi ka ukidanju Fonda kao autonomne institucije, što će je pretvoriti u službu Ministarstva zdravlja.
Podsjećamo, ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje jedna je od mjera iz Maršalovog plana “Evropa sad”, koji je nedavno predstavio ministar Spajić, a po kojoj bi, uz ostale mjere poreske reforme trebalo da dovede do značajnog povećanja prosječne plate u Crnoj Gori.
CENTRALIZACIJA ZDRAVSTVA
Budući da doprinosi za zdravstveno osiguranje čine veliki dio prihoda Fonda, Čirgić ukazuje na rizike od takvog poteza resora finansija.
“Ako znamo da doprinosi za zdravstveno osiguranje koji iznose oko 200 miliona eura čine preko 70 odsto ukupnih prihoda FZO, a da pri tom nemamo nijednu analizu koja pokazuje finansijsku održivost zdravstvenog sistema i prednosti novog modela finansiranja i zdravstvenih benefita za građane ukidanje doprinosa cijenim kao rizičan potez. Da sve bude i čudno jeste što se to predlaže u vrijeme opasnosti i rizika po zdravstveni sistem uzrokovane korona pandemijom”, rekao je Čirgić.
Predloženim rješenjem se, kako je rekao, vrši centralizacija zdravstvenog sistema, što će, smatra on, dovesti do “još manje odgovornosti menadžera sistema i njihovo svođenje na obične administratore”.
“Ovo znači i da će se nastaviti, sada u još većoj mjeri, finansiranje zdravstvenih kapaciteta umjesto stvarnih usluga. Ukidanjem doprinosa na korak smo i do ukidanja FZO kao autonomne institucije i njegovo pretvaranje u službu Ministarstva zdravlja. Nije mi poznato da igdje u svijetu postoji fond bez doprinosa, kasa bez novca u prevodu, to je nonsens. Fond kao finansijska institucija doprinosima garantuje osiguranicima ostvarivanje prava shodno Zakonu o zdravstvenom osiguranju, što znači da su doprinosi faktor stabilnosti zdravstvenog sistema”, rekao je Čirgić.
MANJA EFIKASNOST, DUGE LISTE ČEKANJA…
Sagovornik Dnevnih napominje da model finansiranja iz doprinosa koristi najveći broj zemalja, poput Japana, Njemačke, Austrije, Francuske, Holandije, Belgije, te države regiona, uključujući Sloveniju i Hrvatsku.
“Vjerujem da bi se neke od zemalja, posebno one razvijenije od nas, sjetile čarobne formule za dostizanje većeg standarda. Međutim, u ekonomskoj nauci poznato je da nema većeg standarda bez veće produktivnosti, stvaranja nove vrijednosti”, rekao je Čirgić.
On strahuje i da bi primjena ponuđenog modela u Crnoj Gori, svojstvenog nekim visokorazvijenim zemljama poput Engleske, Švedske, Norveške, dovela do pada produktivnosti u sektoru zdravstva, manje efikasnosti, pojave dugih lista čekanja, kumuliranja neizmirenih obaveza i prebacivanja troškova zdravstvene zaštite na građane.
ŠTA AKO SE NI BUDŽET NE BUDE PUNIO PLANIRANOM DINAMIKOM?
Čirgić je pojasnio i da se sredstva iz doprinosa troše na bruto zarade zaposlenih u zdravstvu, materijalne troškove potrebne za rad javnih zdravstvenih ustanova, ljekove i medicinska sredstva, investicije u zdravstvu.
On pita i što je opcija ako se budžet ne bude punio planiranom dinamikom i u zacrtanom obimu, budući da, kako je rekao, znamo da BDP ni sljedeće godine neće dostići nivo iz 2019.
“Za koju od stavki će faliti sredstava? Takođe, znamo da troškovi zdravstva rastu i da će oni u narednoj godini, bez uvećanja zarada, biti veći minimum 6% u odnosu na ovu godinu. Nije teško doći do računice da je za potrebe zdravstva uz najavljeno povećanje zarada potrebno obezbijediti 400 miliona”, rekao je Čirgić.
Toliki budžet, vjeruje on, zdravstvo neće dobiti “jer uz ukidanje doprinosa Ministarstvo finansija to ne može obezbijediti”.
Preporučeno
“Posljedice će biti kumuliranje neizmirenih obaveza, i što obaveze budu više rasle imaćemo usporavanje zdravstvenog sistema, odnosno zdravstveni sistem neće moći blagovremeno odgovoriti zdravstvenim potrebama pacijenata”, zaključio je Čirgić.
