Nakon završetka rasprave planirano je da se glasa o toj tački Dnevnog reda.

Poslanici su minutom ćutanja odali poštu ubijenima u Danilovgradu.

Pratite uživo na portalu Standard:

Pred poslanicima Crne Gore danas se nalaze Prijedlog za promjenu Ustava Crne Gore i Prijedlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Prijedlogom za promjenu Ustava je, između ostalog, predviđeno ukidanje imuniteta predsjedniku i članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti.

Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je, obrazlažući ove izmjene, rekao da se ovaj prijedlog ne pravi zbog nekog ili bilo koga, prenosi E TV Portal.

“On je iznad bilo kojeg trenutka ili bilo koje dnevne političke potrebe. Ovaj prijedlog se pravi zbog vladavine prava i budućnosti u kojoj će svi građani biti pravno sigurni i uvjereni da će svi biti jednaki pred zakonom”, poručio je Koprivica.

On je objasnio da se ne imunitet ne ukida za sva krivična djela, nego za ona sa elementom korupcije.

Nijedna izvršna funkcija, poručuje on, ne može biti štit od odgovornosti za krivična djela sa elementom korupcije. 

“Nijedan ministar ne smije biti iznad zakona, imunitet ne smije biti procesna prepreka za odgovornost korupciju”, naglasio je Koprivica.

Prema njegovim riječima, ograničiti Vladu putem Ustava i prava je suština ustavne i pravne države.

Ovo je, ističe Koprivica, jedan veliki korak ka uspostavljanju jednakosti pred zakonom i ka djelotvornijoj borbi protiv korupcije, ispunjavanju međunarodnih standarda i dovršetku EU integracija.

“Ovo je samo jedna od mjera u sistemu prevencije i borbe protiv korupcije”, poručio je Koprivica.

Čarapić: Mi nismo opterećeni imunitetom

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić kazao je da neko ko ne koristi funkciju za ostvarivanje privatnih interesa je potpuno neopterećen kada treba usvajati izmjene Ustava koje se tiču imuniteta.

– Mi nismo opterećeni imunitetom, integritetom… Vidjeli smo da su neophodni veći standardi ukoliko želimo da sačuvamo građane od određenih anomalija. Ova generacija političara koja završava pregovore sa EU, sprovodi velike reforme nije ista kao ranije generacija političara koje svjesno ovo nijesu radile – ocijenio je Čarapić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se “rapidno mijenja” i svaka demokratska država, navodi on, sadrži ograničenje koje se odnosi na povredu službene dužnosti.

– Mislim da smo obezbijedili široku podršku za ovu izmjene i mislim da ćemo ih imati za sve ostale ustavne izmjene – kazao je Čarapić.

Nikolić: Nemojte da nam govorite o principima, evropskim vrijednostima i vladavini prava

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da je logično da nemaju potrebu da se protive ovoj izmjeni jer “nikome od državnih funkcionera ne treba imunitet da bi pošteno radio državni posao”.

“Ali nemojte da od toga pravimo predstavu u kojoj ste vi borci protiv korupcije, bez straha da vas tužilaštvo može goniti po bilo kom osnovu, pa nemate strah, a mi iz opozicije smo neko ko bi se iza tog imuniteta skrivao. I jedni i drugi imali smo puno prilika da dokažemo naš odnos prema pitanju imuniteta onda kada je tužilaštvo tražilo da se skine imunitet onima koji su stajali u našim redovima”, rekao je Nikolić.

On je podsjetio da je u fiokama parlamenta “čamio” zahtjev za skidanje imuniteta tadašnjeg poslanika NSD Marka Kovačevića.

– Za razliku od nas koji smo svaki put principijelno, čak i kada smo sumnjali u selektivnost i politički progon, skinuli imunitet kolegama i omogućili da se protiv njih vodi nesmetani postupak – naglasio je Nikolić.

Ako je imunitet tolika prepreka vladavini prava da zbog njega mijenjaju Ustav, Nikolić pita zašto je smetao imunitet kada je trebalo zaštiti čovjeka iz parlamentarne većine.

“Zato nemojte da nam govorite o principima, evropskim vrijednostima i privrženosti vladavini prava”, dodao je Nikolić, podsjećajući i na primjer predsjednika Opštine Mojkovac.

On je iznio i glavnu rezervu poslanika iz njegovog poslaničkog kluba po pitanju predloženih izmjena.

“Ovim sistemskim rješenjima, Tužilaštvo, policija, ANB postaju gospodari političkog sistema u Crnoj Gori i o svim vlastima ubuduće će odlučivati represivni aparat. Nema ni zakonskih ni ustavnih prepreka jer više ne postoji ravnoteža sistema vlasti u Crnoj Gori. Došli smo do toga da svjedno, ako se otvori neki postupak protiv bilo koga posebno iz svijeta politike, automatski smo napravili političku štetu. Nema nikakvog obuzdavajućeg mehanizma ni u Ustavu, ni u zakonima u tom pogledu”, naglasio je Nikolić.

Pitanje je, navodi on, ko kontroliše one koji imaju tu vrstu represivne moći.

“Tužilaštvo nikome ne odgovara, šta to znači”, dodao je Nikolić.

U ovoj situaciji, navodi on, boji se da izbori prestaju da budu demokratski institut preko kojih se dolazi do nove, na legitimitetu izborne volje građana Crne Gore zasnovane vlasti.

U obrazloženju prijedloga navodi se da krivična djela protiv službene dužnosti, kao što su zloupotreba službenog položaja, primanje i davanje mita i druga srodna djela, direktno ugrožavaju integritet javne vlasti, povjerenje građana u institucije i osnovne principe ustavnog poretka.

Zbog toga je, kako se ističe, neophodno jasno normirati da u vezi sa tim djelima ne postoji ustavna zaštita u vidu imuniteta.

“Predloženom izmjenom postižu se sljedeći ciljevi: jačanje principa odgovornosti nosilaca najviših funkcija u izvršnoj vlasti, unapređenje prevencije i borbe protiv korupcije i zloupotrebe vlasti, usklađivanje ustavnog sistema sa međunarodnim standardima u oblasti vladavine prava i antikorupcije, kao i povećanje povjerenja građana u rad državnih institucija”, piše u obrazloženju Predloga za promjenu Ustava.

Navodi se da se, istovremeno, zadržava svrha imuniteta u dijelu koji se odnosi na zaštitu od eventualnog vanpravno motivisanog progona za izražena mišljenja i glasanje u vršenju funkcije, čime se obezbjeđuje balans između funkcionalne zaštite i pravne odgovornosti.

“Uvođenjem ovog ustavnog rješenja jasno se potvrđuje da najviši funkcioneri iżvršne vlasti ne smiju biti iznad zakona, što predstavlja jedan od temeljnih postulata demokratskog društva”, dodaje se u Predlogu za promjenu najvišeg pravnog akta.

Ističe se da je Predlog za promjenu Ustava u skladu sa osnovnim ustavnim načelima, kao i sa opšteprihvaćenim standardima u oblasti vladavine prava, odgovornosti javnih funkcionera i antikorupcijskog zakonodavstva.

“Predložena promjena Ustava treba da doprinese jačanju vladavine prava, unapređenju okvira za prevenciju korupcije, efikasnijem sistemu odgovornosti lica na najvišim funkcijama u izvršnoj vlasti, usklađivanju sa najvišim međunarodnim antikorupcijskim standardima i ubrzanju evropskih integracija” navodi se u obrazloženju.

Na dnevnom redu vanrednog skupštinskog zasijedanja su i Prijedlog zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku.