Video
Američki izbori za predsjednika biće održani 3. novembra. Od toga koji će kandidat pobijediti, mogao bi zavisiti i budući odnos NATO i vodeće članice Alijanse, što bi se svakako odrazilo i na odnos sa dvije najmlađe članice sa Balkana – Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom.
Razlika između dvojice kandidata, demokrate Džoa Bajdena i aktuelnog predsjednika, republikanca Donalda Trampa dobra je ilustracija različitih savezničkih politika. Demokratski kandidat, bivši potpredsjednik Džo Bajden, otvoreno je zagovarao pristupanje Crne Gore Alijansi, dok Tramp, sa druge strane, nije našao baš mnogo razloga da pozdravi učlanjenje naše zemlje u savez.
Tramp je nekoliko puta ranije kritikovao NATO, rekavši da je Evropa nesrazmjerno velika korisnica Alijanse, što ć e američke poreske obveznike koštati mnogo. Tramp je takođe postavio pitanje da li postoji stvarna potreba za odredbom o kolektivnoj odbrani u Statutu NATO-a (član 5) te zašto bi njegov sin išao da brani Crnu Goru ukoliko bude napadnuta.
Crnogorce je takođe nazvao agresivnim, rekavši da bi mogli izazvati treći svjetski rat. Dejmon Vilson, izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta, govoreći o odnosu dvojice kandidata prema NATO-u, ali i odnosu sa Crnom Gorom kaže da je posvećenost SAD Alijansi, ali i savez sa Crnom Gorom trajan.
” U Sjedinjenim Državama postoji duboka dvostranačka podrška snažnijim odnosima sa našim demokratskim saveznicima “, kaže Vilson za Pobjedu.
Predsjednik Tramp snažno je insistirao na tome da saveznici u NATO-u učine više na podjeli tereta unutar Alijanse i da troše više na odbranu, navodi Vilson.
” Njegov politički pristup i retorika zaoštrili su veze sa nekim ključnim saveznicima u NATO-u, poput Njemačke. Alijansa je najučinkovitija u odvrać anju od prijetnji kada projektuje solidarnost i jedinstvo. Istovremeno, Sjedinjene Države su pojačale svoju posveć enost istočnom krilu NATO-a pred ruskim zastrašivanjem i usredsredile Alijansu na globalni izazov Kine. Predsjednik Tramp bi vjerovatno pritiskao saveznike da više sarađuju u vezi sa Kinom. Ovaj ambivalentan pristup vjerovatno bi okarakterisao drugi Trampov mandat “, ocjenjuje Vilson za naš list.
Sa druge strane, Bajden, kako navodi Vilson, ima dugogodišnje iskustvo u radu sa saveznicima i pružao je podršku proširenju NATO-a.
” U svojoj kampanji on se obavezao da ć e ojačati američke saveze, posebno u Evropi i Indo-Pacifiku. Dvostranačka podrška ć e se nastaviti za jaču američku koordinaciju sa našim demokratskim saveznicima u suočavanju sa izazovom autoritarnog korumpiranog kapitalizma, bilo iz Rusije ili iz Kine. Administracija Bajdena nastavila bi da očekuje od naših saveznika da učine više u radu sa Alijansom, ali ć e uložiti napore da se konsultuju kako bi razvili zajedničke strategije o ključnim regionalnim i globalnim pitanjima. NATO bi bio u središtu spoljne politike Bajdena “, navodi Vilson.
Kada su u pitanju odnosi sa Crnom Gorom, Vilson ponavlja da je članstvo Crne Gore u NATO-u kao rezultat savezništva sa Sjedinjenim Državama „trajna obaveza naših država koja prevazilazi određene vođe ili vlade“.
” Sjedinjene Države i njihovi saveznici pozdravili su Crnu Goru u NATO-u kao suverenu, nezavisnu demokratiju koja je odlučila da se pridruži savezu. Kao što ć e članstvo Crne Gore u NATOu ostati konstanta kada se vremenom budu mijenjale vlade i lideri, tako će i savezništvo SAD sa Crnom Gorom ostati neupitno – ističe Vilson. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države imaju trajne interese na Zapadnom Balkanu i ostale su angažovane u regionu. – Pod Trampovom administracijom, Sjedinjene Države su se usredsredile na podršku normalizaciji Srbije i Kosova i uklanjanje barijera za privlačenje privatnih investicija na Balkanu. Američki Kongres podržao je snažniji američki angažman kao odgovor na ruski i kineski uticaj “, smatra Vilson.
Sa druge strane, ocjenjuje Vilson, Bajden izuzetno dobro poznaje Balkan.
Preporučeno
” Može se očekivati da će Bajdenova administracija biti aktivna i angažovana u radu na unapređenju cjelovite i slobodne Evrope. Sjedinjene Države ć e nastaviti da podržavaju pristupanje Crne Gore i drugih balkanskih država EU, dalje demokratske i ekonomske reforme i ubrzano regionalno pomirenje i razvoj “, zaključio je Vilson.
