Podsjećamo, od ponoći eurodizel je skuplji 16, a benzin sedam centi.

Mulešković u razgovoru za Standard ističe da nafta i energenti predstavljaju jedan od ključnih troškova poslovanja gotovo svih privrednih subjekata, zbog čega svako značajnije poskupljenje goriva neminovno utiče na povećanje cijena drugih proizvoda.

„Kada dođe do ovako turbulentnog rasta cijena nafte i naftnih derivata, to sa sobom povlači i povećanje drugih cijena. Ukoliko ratno stanje potraje, taj uticaj će biti veoma osjetan, ne samo u Crnoj Gori već i u drugim državama, posebno u sektoru transporta, ali i energetike“, kazao je Mulešković.

On podsjeća da je slična situacija viđena 2022. godine, nakon napada Rusije na Ukrajinu, kada je nagli skok cijena energenata izazvao talas poskupljenja širom tržišta.

„Ne treba zaboraviti 2022. godinu i kako je tada rast cijena energenata doveo do drastičnog povećanja cijena brojnih proizvoda. Prvo su rasle cijene energenata, a zatim se taj rast prelijevao i na sve ostale proizvode i usluge“, naveo je Mulešković.

Povezani članci

Ekonomija

MULEŠKOVIĆ ZA STANDARD: Inflacija u Crnoj Gori dvostruko veća od EU, rješenje je jačanje domaće proizvodnje

Ekonomija

MULEŠKOVIĆ ZA STANDARD: Crnogorci troše više nego što zarađuju, a godišnji odmor je luksuz za većinu

Ekonomija

Ništa ne proizvodimo, cijene nam divljaju, a plate nijesmo zaradili

Posebno upozorava na činjenicu da rast cijena goriva brzo utiče na tržište, dok se njihov pad znatno sporije odražava na cijene drugih proizvoda.

„Svjedoci smo da kada cijena goriva raste, dolazi do opšteg rasta cijena. Međutim, kada gorivo pojeftini, pad cijena drugih proizvoda ne prati istu dinamiku. Cijene najčešće ostaju na nivou na koji su porasle nakon prethodnog poskupljenja goriva“, objašnjava on.

Zbog toga Mulešković smatra da donosioci odluka moraju reagovati na vrijeme kako bi ublažili negativne posljedice po građane.

„Važno je da se odluke donesu pravovremeno, bez čekanja i kašnjenja. Država ima mehanizme, poput smanjenja akciza, kojima može uticati na stabilizaciju cijena i spriječiti širi talas poskupljenja“, istakao je on.

Prema njegovim riječima, već nakon prvog obračunskog perioda postaje jasno da se situacija na tržištu energenata neće brzo smiriti, zbog čega bi o takvim mjerama trebalo razmišljati što prije.

„Na taj način bi se zaštitio životni standard građana, ali i spriječio potencijalni dalji rast cijena osnovnih životnih namirnica“, zaključio je Mulešković.