Vlada ne planira smanjenje PDV-a na voće, povrće i mesne prerađevine

Vlada ne planira smanjenje PDV-a na voće, povrće i mesne prerađevine

Standard

17/05/2025

08:20

Ministarstvo finansija (MF) nema namjeru da se odrekne budžetskih prihoda i smanji stopu PDV-a na voće, povrće i mesne prerađevine, što su sugerisali iz skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet nakon kontrolnog saslušanja u vezi sa visokim cijenama u crnogorskim trgovinama.

,,Iznos PDV-a na ove namirnice nije presudan faktor u formiranju njihovih maloprodajnih cijena”, smatraju u resoru Novice Vukovića.

Naglašavaju da se od uvođenja PDV sistema ova poreska stopa na voće i povrće nije mijenjala te da nije mogla uticati na po većanje cijena tih namirnica.

,,Za svježu i rashlađenu ribu 2022. godine uvedena je snižena stopa PDV-a od sedam odsto. Međutim, uprkos tim činjenicama, cijene ovih namirnica za krajnje potrošače nijesu se smanjivale naprotiv, one su posljednjih godina značajno porasle”, kazali su Pobjedi iz MF dodajući da nastavljaju sa primjenom Fiskalne strategije koja predviđa očuvanje stabilnosti poreskih stopa, posebno u segmentima osnovnih životnih namirnica.

Do sada su, kako navode, preduzimali brojne mjere u cilju očuvanja životnog standarda građana te, posebno tokom pandemije kovida, snižavali stopu PDV-a na osnovne životne namirnice.

,,Izmjenama Zakona o PDV-u propisano je umanjenje stope PDV-a pri prometu i uvozu brašna i ulja od suncokreta sa sedam na nula odsto, soli sa 21 na sedam odsto do kraja 2022.godine, te peleta za grijanje sa 21 na sedam odsto do kraja 2023. godine. Procijenjeni fiskalni efekat smanjenja stope PDV-a na brašno, hljeb, ulje i so, prema analizi, na prihode budžeta godišnje iznosi oko četiri miliona eura”, kazali su iz MF.

Naglasili su da se država tokom 2021. i 2022. godine snižavanjem PDV-a na jaja, so, pelene za bebe i menstrualne proizvode, svjesno odrekla dijela budžetskih prihoda, pokazujući spremnost da fiskalne politike usmjeri ka olakšavanju svakodnevnih troškova građana.

Smanjenje akcize na bezolovni benzin i dizel do 40 odsto tokom 2022. godine, državu je, kako navode, koštao oko 50 miliona eura.

,,Usvojenim mjerama podrške izdvojen je značajan iznos sredstava, a na ovaj način država je uložila u sektore od najvećeg značaja za očuvanje kupovne moći građana i, kroz to, očuvanje životnog standarda građana. U skladu sa navedenim, usvojene mjere predstavljaju poreski rashod države”, navode iz MF.

Napominju da i pored tih mjera sprovedenih radi očuvanja kupovne moći građana u uslovima tržišnih šokova i rasta cijena, očekivano smanjenje maloprodajnih cijena nije u potpunosti realizovano.

Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša (SD) je nakon kontrolnog saslušanja ukazao da je zaključak Odbora da je neophodno preduzeti dodatne mjere kako bi se zaštitio standard građana. Potrebno je i, kako je zaključeno, definisati konkretne korake u pravcu sistemskog rješavanja problema visokih cijena.

,,Sada je ključna odgovornost na Vladi i trgovačkim lancima da sprovedu predložene mjere, sa ciljem obezbjeđivanja povoljnijih cijena za krajnje potrošače”, objavio je Mugoša na mreži X.

Odbor je bio stava da je potrebna veća budžetska podrška domaćoj proizvodnji i veći agrobudžet. Predloženo je i da Vlada u saradnji sa trgovcima sagleda mogućnost da se domaći proizvodi pozicioniraju na što vidljivijim mjestima uz sugestiju lancima da, ukoliko je to moguće, u većim prodajnim objektima obezbijede posebne prodajne prostore za proizvode sa ograničenim cijenama.

Izvor: Pobjeda
Izvor (naslovna fotografija):Ilustracija, Freepik

Ostavite komentar

Komentari (0)

X