Video
Branilac Čađenovića, advokat Vasilije Bečanović, kazao je za Pobjedu da je Ustavni sud u odluci od 8. maja prošle godine uvažio stav odbrane da se Vrhovni sud u rješenju o produženju pritvora poziva na okolnosti koje su u domenu pretpostavki, dajući uopštene razloge, iz kojih proizilazi da opasnost od bjekstva nije izvjesna i realna, već nemoguća.
“Odbrana je u međuvremenu podnijela još dvije ustavne žalbe ali odluka još uvijek nema”, kazao je Bečanović.
Prema navodima odluke od 8. maja u koju je Pobjeda imala uvid, sudije Ustavnog suda su ocjenile da je Čađenoviću produženjem pritvora povrijeđeno pravo na ličnu slobodu jer Vrhovni sud nije postupio sa dužnom pažnjom u procjeni dovoljnih i relevantnih razloga za dalje trajanje pritvora.
“Sama činjenica da se nekom licu može izreći relativno visoka kazna zatvora, koja ga ne može ostaviti ravnodušnim u odnosu na dostupnost tužilaštvu i sudu, kao i to da se organizator i pojedini pripadnici kriminalne organizacije nalaze u bjekstvu, ne mogu biti same po sebi razlog za produženje pritvora”, navodi se u odluci Ustavnog suda od 8. maja prošle godine.
Ovaj sud je našao proizvoljnost u rješenju Vrhovnog suda o produženju pritvora.
“Vrhovni sud zanemario je da procijeni i obrazloži jedan broj faktora specifičnih za predmet, kao što su karakter lica, moral, dom, zanimanje, imovina, porodične veze i veze sa državom Crnom Gorom, u kojoj se krivično goni.
Obaveza suda je da u rješenju navede detaljne razloge za takvu odluku. Nije dovoljno samo površno i stereotipno navođenje okolnosti, već se mora utvrditi postojanje konkretnih okolnosti koje nesumnjivo ukazuju da postoje zakonski razlozi i osnov za produženje pritvora”, potencira Ustavni sud.
I pritvorski osnov koji ukazuje da Čađenović može uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog djela ili da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače za Ustavni sud nije opravdan konkretnim i valjanim razlozima.
Ovaj sud ukazuje da se rješenje Vrhovnog suda zasniva na uopštenim konstatacijama a da pri tom nije obrazložio konkretne okolnosti koje se pokazuju kao ,,osobite“.
Podsjećaju i da se sumnje protiv Čađenovića temelje na sadržini u komunikacijama ostvarenim preko Skaj aplikacije, a koje se nalaze u spisima predmeta, iz čega proizliazi da se sadržina ovog dokaza ne može izmijeniti eventualnim uticajem Čađenovića na svjedoke.
Čađenović se nalazi u pritvoru od 9. decembra 2022. godine, zbog sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja.
Optužnica kojom Specijalno tužilaštvo Čađenovića tereti da je službeno djelovanje podredio interesima kavačkog kriminalnog klana potvrđena je 19. oktobra prošle godine.
Čađenović je prilikom kontrole dokaza SDT-a protiv njega negirao da je kao specijalni tužilac radio za kavački klan i pripadnike te mafijaške organizacije čuvao od krivičnog gonjenja.
“Ako je ko gonio pripadnike kriminalnih grupa u Crnoj Gori, gonio sam ih ja. Ne da nema osnovane sumnje, no nema ni osnova sumnje da sam počinio bilo koje krivično djelo. Čitav svoj život i radni vijek posvetio sam tužilaštvu. Rezultati koje sam postigao govore sami za sebe”, rekao je tada Čađenović.
On je naveo i da je najbolji svjedok njegovog uspješnog rada upravo krivično vijeće koje odlučuje o dokazima protiv njega, a pred kojim je mnoge optužbe podizao u posljednjih 7-8 godina.
“Podizao sam optužnice u najtežim predmetima gdje su donošene osuđujuće presude”, podsjetio je Čađenović nekadašnje kolege.
On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovlašćenjima zbog čega iskaz svjedoka saradnika Milana Kankaraša kojim optužuje Duška Roganovića bez pokrića nije mogao prihvatiti kao dokaz i pokrenuti krivični postupak.
Čađenović je ustvrdio da ne poznaje Radoja Zvicera ni Duška Roganovića, ali zna da se imena ovih ljudi nalaze na optužnici za otmicu i ubistvo Mila Radulovića koju je on podigao.
On je kazao i da ne zna ništa o tome da je službenik ANB-a Petar Lazović komunicirao sa Zvicerom vezano za status Roganovića u pojedinim predmetima ističući da Lazović te informacije nije dobijao od njega.
Prema optužnici Specijalnog tužilaštva koju potpisuje tužilac Miloš Šoškić, Čađenović je prikrivao izvršioce najtežih krivičnih djela i nije pokretao krivične postupke protiv njih, tako što je uklanjao krivične prijave protiv vođa i pripadnika kriminalnog kavačkog klana – Radoja Zvicera, Igora Božovića, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Aleksandra Paunovića i Aleksandra Ljumovića.
Tužilac Čađenović je, piše u optužnici, postao član kavačkog klana u drugoj polovini 2020. godine.
Preporučeno
On je, tvrdi SDT, Zvicera, Vujotića, Živkovića i Dragana Kneževića, u spisima tužilačkih predmeta predstavljao kao nepoznata lica, iako je znao njihov identitet.
