Video
„U Crnoj Gori od kad je ratifikovana Istanbulska konvencija pa do dan danas nasilje nad ženama ne jenjava“, poručuje Kaća Đuričković, rukovoditeljka tima za rodnu ravnopravnost u UNDP-u.
I analize pavosnažnih presuda Vrhovnog suda Crne Gore pokazuju da su kazne za nasilje u porodici blage.
„Zapaža se da je udio uslovnih osuda kao mjera upozorenja znatno veći od kazni zatvora. Kada su u pitanju kazne zatvora one su bliže zakonskom minimumu dok se prosjek svih izrečenih kazni zatvora kreće oko četiri mjeseca“, saopštila je za RTCG Bojana Bandović, savjetnica u Vrhovnom sudu.
Sa druge strane direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kaže da u pravosuđu postoji nerazumijevanje međunarodnih standarda.
“Primijetili smo kroz analizu da se sudovi često pozivaju na činjenicu da je neko porodičan čovjek da je otac, a to je u suprotnosti sa Istanbulskom konvencijom koja traži da to bude otežavajuća okolnost, kada se nasilje izvrši prema članu porodice”, navodi Raičević.
Prošle godine oko 400 uslovnih kazni i oko 240 zatvorskih
Pored krivičnih predmeta za nasilje u porodici kojih je prošle godine bilo oko 450, još oko 2.300 slučajeva završilo je pred crnogorskim sudovima za prekršaje, pokazuju podaci Vrhovnog suda.
Kada su u pitanju podaci za 2023. godinu, sudovi su imali u radu ukupno 443 predmeta, od kojih je riješeno u prvom stepenu 254 predmeta, dok je njih 157 riješeno pravnosnažno.
“U strukturi osuđujućih presuda, uslovne osude su izrečene za 52 lica, kazne zatvora za 84, novčana kazna (4), kazna rad u javnom interesu (6), a mjere bezbjednosti (43)”, saopšteno nam iz Vrhovnog suda.
Sudovi za prekršaje su u toku 2023. godine imali ukupno u radu 2.311 predmet iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, od čega 646 predmeta prenijeti iz ranijih godina i 1.665 novih predmeta.
Kako pokazuju podaci Vrhovnog suda ukupno je završeno 1.582 predmeta ili 68,45%.
“Navedeni predmeti su završeni na način što je izrečeno: novčanih kazni 451, kazni zatvora 155, uslovnih osuda 351, opomena 108, vaspitnih mjera 19, u 18 predmeta je odbačen zahtjev, u 72 predmeta je obustavljen postupak, u 331 predmetu donijeta je oslobađajuća odluka, dok je 77 predmeta riješeno na drugi način. Takođe, ukupno su izrečene 843 zaštitne mjere, saopšteno nam je iz Vrhovnog suda.
I Raičević upozorava da u prekršajnim postupcima dominiraju uslovne kazne.
„Jako puno još ima uslovnih kazni u prekršajima preovladavaju uslovne kazne, opomene, novčane, zatvorskih kazni je tek nešto 10% od ukupnog broja okončanih predmeta“, navodi Raičević.
“Nažalost podaci pokazuju da je broj predmeta pred sudovima za prekršaje i dalje u konstantnom porastu na neki način to možda nije toliki porast u odnosu na prethodni period, ali ako vam kažem da se uvijek kreće od 2.000 do 2.300 možda i više, onda vam je jasno da takav trend pokazuje da nešto ne funkcioniše u sistemu“, ističe ombudsman Siniša Bjeković.
U sistemu ne funkcioniše ni primjena Istanbulsku konvencije, iako je Crna Gora taj dokument ratifikovala još prije 11 godina.
„Postoji pozitivna praksa da u određenom broju slučajeva se sudovi pozivaju na međunarodne standarde i odredbe Istanbulske konvencije, ali ne možemo reći da je to u dovoljnom broju to je na nivou koji nije zadovoljavajući“, ističe Bandović.
“Ne samo da se Istanbulska konvencija ne sprovodi, nego se ne sprovodi ni protokol koji smo mi zaključili da bi implementirali Istanbulsku konvenciju. Znači postoji protokol o slučajevima nasilja u porodici koji su potpisale praktično sve institucije čim se on ne sprovodi, znači ne sprovodi se ni Istanbulska konvencija“, upozorava ombudsman.
I iz UNDP-a upozoravaju da naša zakonska rješenja nijesu adekvatno prilagođena Istanbulskoj konvenciji.
“Zakoni čak ni same pojmove rodno zasnovanog nasilja ne interpretiraju na adekvatan način bilo da je riječ o krivičnom ili drugim zakonima. Mi tu moramo još dosta da poradimo“, poručuje Đuričković.
Oprezno sa uvođenjem femicida
Već radi grupa koju je formiralo Ministarstvo pravde, a koja će razmotriti da li uvesti femicid kao posebno krivično djelo.
U tom resoru podsjećaju da su krajem prošle godine usvojene izmjene Krivičnog zakonika i pooštrene kazne za nasilje u porodici. Kada je riječ o femicidu pozivaju na oprez.
„Potencijalno uvođenje femicida zahtijeva jednu veliku pažnju stručne javnosti i Ministarstva pravde naravno, gdje se odluka mora donijeti ne tek tako i ne preko noći već analizirajući sve aspekte i postojeći zakonodavni okvir“, saopštila je za RTCG Jelena Grdinić iz Ministarstva pravde.
Da zakonodavni okvir treba pažljivo mijenjati ne spori niko. Svi pozivaju na oprez, jer kako kažu, nije lako ni pravno, ni pojmovno definisati femicid.
„Ne moramo da idemo daleko da pogledamo hrvatska iskustva i da vidimo sve pravne dileme koje donosi uvođenje femicida. Dakle hitno jeste, ali treba da bude vrlo mudro“, navodi Kaća Đuričković iz UNDP-a.
“Femicid može da bude forma za one koji treba da se opredijele za način gonjenja ne samo u funkciji optuženja nego i u funkciji toga kako bi trebalo da izgleda sankcija”, poručuje Bjeković.
U Centru za ženska prava ističu da je zakon o suzbijanju femicida nekim zemljama donio bolju procjenu rizika, prikupljanje podataka, intenzivnije korišćenje zaštitnih mjera, bolje servise podrške djeci žrtvama.
“U tom smislu to bi bilo pozitivno. Međutim moramo da pazimo da ne prenormiramo naš Krivični zakonik i da on bude primjenjiv, ali vjerujem da bi se to riješilo kroz adekvatna uputstva i obuke“, zaključila je Raičević.
A jasna uputstva za uspješniju borbu protiv nasilja nad ženama već nam daje Istanbulska konvencija, samo je treba primjeniti, poručuju iz UNDP-a.
Preporučeno
„Mi treba da radimo i ozbiljno vođenje statistike i statističkih podataka da radimo i vrlo ozbiljne analize, da unapređujemo sistem zaštite žrtava nasilja, da radimo na jačim investicijama posebno u dijelu servisa specijalizovanih za žrtve nasilja bilo da su to krizni centri ili sloništa. To se kod nas sporo kreće, jer kao što vidimo prioriteta za finansiranje imamo drugih, a životi žena su izgleda najjeftiniji“, zaključila je Đuričković.
