Ta dva užasna zločina obilježila su srijedu 11. jun u Crnoj Gori.

Ovo je ko zna koja po redu opomena državi i društvu, smatraju u NVO Sistem.

– Ne znamo koja je ovo po redu vijest o porodičnom nasilju, ali znamo da je slučaj femicida u Nikšiću, kao i pokušaj femicida u Danilovgradu nešto što mora da potrese cijelo crnogorsko društvo. Još jednom nas brutalna realnost podsjeća da o nasilju govorimo tek kada bude kasno. Nasilje nad ženama i djecom ostavlja trajne posljedice, ne samo po pojedinca, već i po zajednicu. Neophodno je da se svi uključimo – institucije, organizacije, ali i svaki građanin, jer nasilje nije privatna stvar – kazali su iz NVO Sistem.

Ističu da ćutanje ne spašava, već da to čini podrška.

Kada je prebio partnerku, D. R. je napustio njenu kuću i ostavio dijete samo. Osim za krivično djelo nasilje u porodici, biće gonjen i prekršajno zbog zanemarivanja djeteta svoje partnerke.

Iz NVO Sistem su kazali da ova realnost zahtijeva sistemsku, snažnu podršku i promjenu u kulturi prijavljivanja nasilja.

– Nasilje se mora prijavljivati, ako znamo da je neko žrtva, ne smijemo okretati glavu, već pomoći. Moramo pokazati da Crna Gora može i mora biti nenasilno društvo, netolerantno na bilo koji oblik nasilja, spremno pružiti pomoć, zaštitu i razumijevanje žrtvama – naglasili su iz NVO Sistem.

U Crnoj Gori u posljednjih sedam godina ubijeno je 19 žena. U 16 slučajeva žrtve su ubijene samo zbog toga što su žene, jer femicid kao posebno krivično djelo još uvijek ne prepoznaje crnogorsko zakonodavstvo.

Ministar pravde Bojan Božović kazao je 3. marta u Skupštini da je izmjenama Krivičnog zakonika predviđeno uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela, a biće propisane kazne od 10 do 40 godina.

Evropska komisija je upozoravala da je veoma zabrinjavajući problem trend rasta broja femicida i to što je sudska praksa za nasilje nad ženama veoma blaga.

U pogledu kaznene politike, za 2023. godinu EK je napisala da su među izrečenim prekršajnim kaznama najčešće bile novčane (29 odsto), a da je 20 odsto prijava završeno oslobađanjem od optužbi.

Zatvorske kazne su određivane u samo 10 odsto svih slučajeva, zabrane prilaska u 18 odsto, a iseljenja počinilaca iz stana u samo osam odsto završenih postupaka.

– Dostupne hitne mjere za zaštitu žrtava tokom trajanja postupka rijetko se koriste. Čak 80 odsto prekršajnih postupaka traje do šest mjeseci – piše u tom izvještaju EK.

Ipak, sudska praksa se mijenja, pa su tako tokom aprila sudovi donijeli odluke o maksimalnim kaznama od po 40 godina u tri odvojena slučaja, ubicama Šejle Bakije, Zumrite Nerde i Ljiljane Simić.

Na zasijedanju Ženskog parlamenta u martu ove godine poručeno je da je femicid zločin koji ne smije biti posmatran kao napad na samo jednu ženu, već na cjelokupno društvo.

Jedan od poraza crnogorskog sistema jeste činjenica da žene koje su ubijene ili su bile žrtve porodičnog nasilja prijavljuju nasilnike, ali da im država nije omogućila zaštitu.

Od 19 žrtava, četiri su prije tragičnog događaja prijavljivale nasilje – sistem je ćutao i one su ubijene.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da porast broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja poziva na odlučniji odgovor sudstva kroz kaznenu politiku koja ima odvraćajući efekat i odgovara težini djela, što dovodi do aktivacije ne samo represivne, već i preventivne uloge.

Ukazala je na propust državnih institucija da preduzmu razumne mjere, koje bi realno mogle da spriječe femicid, te da je to dovoljan razlog da se država smatra odgovornom.

Mira Saveljić iz NVO Sigurna ženska kuća ranije je Pobjedi kazala da je potrebna edukacija policije i bolja kontrola počinilaca nasilja. Navela je primjere da nasilniku može biti stavljena nanogica, ali on slobodno šeta gradom, zna kada policija dolazi u njegovu kuću… tužioci zadržavaju počinioca samo 72 sata, nakon čega bude pušten. Ona je istakla da istražni sudija treba da obavijesti ženu da je sigurna, a da te žene ne znaju jesu li sigurne ni kada su u skloništu.

Prošle godine u septembru Biljanu Pavićević (33) u Podgorici nožem je ubio bivši suprug Miljan Bošković (37). Kao i u brojnim prethodnim slučajevima, i ona se obraćala nadležnima koji porodično nasilje nijesu prepoznali.

Iste godine u novembru, takođe u Podgorici, Goricu Medojević (39) ubio je bivši partner Nebojša Vujković (44) vatrenim oružjem.

Detalj sa protesta ispred zgrade Vlade, FOTO: Pobjeda

Veru Drobnjak (49), profesoricu iz Podgorice, i njenog maloljetnog sina ubio je iz pištolja januara 2024. suprug, penzionisani policajac Mileta Drobnjak (52) koji je potom izvršio samoubistvo.

Branku Petrović (47) iz Herceg Novog ubio je juna 2022. hicima iz puške njen bivši suprug Bojan Rašović.

Zimrita Nerda ubijena je trudna 2022, a njen suprug Dalibor Nikolić zadao joj je završni udarac nakon nekoliko sati brutalnog premlaćivanja – pred malom djecom…

Edisu Škrijelj (36) u Petnjici 2021. ubio je suprug Ahmed Škrijelj (50), nakon čega je podlegla povredama, dok je on izvršio samoubistvo.

Šejlu Bakiju (19) ubio je nevjenčani suprug Ilir Đokaj (28) ispred roditeljske kuće u Tuzima, septembra 2021.

Ljiljanu Simić (54), kanadsku državljanku, u septembru 2020, prema optužnici, ubili su iz koristoljublja Radomir Delić i Zoran Marić (47) sa kojim je bila u emotivnoj vezi.

Pred djecom je policajac Puniša Premović ubio suprugu Ivanu Premović 2020. godine u Beranama…

Dušanku Jocović (25) u decembru 2019. u Novom Sadu ubio je bivši momak Dejan Dabović iz Herceg Novog.

Savicu Krivokapić (68) sa Cetinja u decembru 2019. ubio je sin Pavle Krivokapić (47).

Kristinu Raičević (18) iz Nikšića, učenicu srednje škole, ubio je u septembru 2019. maloljetni N. B. (15).

Senku Striković (64) iz Nikšića ubio je u maju 2019. sin policajac Rajan Striković i izvršio samoubistvo.

Anastaziju Lašmanovu (30), ukrajinsku državljanku, ubio je sa 16 uboda oštricom maja 2018. u Kotoru njen partner Arsenije Stanković.

Sanju Radinović (52) hicima iz pištolja ubio je emotivni partner Sreten Boljević (55) u Podgorici u martu 2018. godine.

Duriju Pojatić (78), profesoricu u penziji, ubio je u oktobru 2017. bratanić Emir Sarvan (37).

Milicu Nikolić (84) ubio je suprug Rade Nikolić (89) u Kotoru, a potom izvršio samoubistvo u maju 2017.

Dudu Sokolaj (27) ubio je nožem u februaru 2017. nevjenčani muž Nedžad Beriša i izvršio samoubistvo.

Na teritoriji Crne Gore samo tokom januara prijavljeno je 85 krivičnih djela koja su Krivičnim zakonikom definisana kao nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, podaci su koje je Pobjeda dobila iz Uprave policije. Tokom februara policija je evidentirala 71 krivično djelo, a bilo je i osam krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici.

Nasilje u porodici ostaje jedan od najvećih problema društva, a institucije, gledajući samo slučajeve o kojima mediji izvještavaju, nemaju snagu niti sposobnost da se izbore sa sve ekstremnijim oblicima u kojima se javlja.

Ukoliko se pogledaju rubrike crne hronike u medijima, najveći dio vijesti odnosi se na nasilje u porodici. U jednom dijelu slučajeva, žrtve su djeca, pa i bebe. Djeca koja prisustvuju i svjedoče nasilju su takođe žrtve.

Obavezujuće uputstvo

Vrhovni državni tužilac je u oktobru prošle godine izdao Obavezujuče uputstvo tužiocima, nakon detaljne analize dosadašnje prakse postupanja državnih tužilaštava u ovim predmetima.

Uputstvo propisuje da postupajući tužioci hitno saslušaju žrtvu nasilja, bez njenog prethodnog saslušanja od strane policijskih službenika, ukoliko je to moguće.

-Prilikom saslušanja žrtve, potrebno je obazrivo postupati i izbjegavati susret žrtve i osumnjičenog/okrivljenog u prostorijama državnog tužilaštva, shodno Konvenciji Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici – navodi se u Uputstvu.

Takođe je propisano da se pribave podaci o procjeni rizika za žrtvu, ranijim prijavama nasilja, uključujući i one događaje koji nisu prijavljeni, kao i podaci o svim prethodno izrečenim zaštitnim mjerama, podnijetim prijavama, krivičnoj i prekršajnoj evidenciji za osumnjičenog.

– U slučaju postojanja razloga za određivanje pritvora, uvijek predložiti njegovo određivanje, u suprotnom, kada postoje okolnosti propisane Zakonikom o krivičnom postupku, predložiti izricanje mjere nadzora. Takođe, u slučaju ispunjenosti uslova propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, zahtijevati zaštitnu mjeru – propisano je Uputstvom.

Na osnovu Uputstva vrhovnog državnog tužioca postupajući državni tužioci obavezuju se da pribave podatke da li je dijete prisustvovalo nasilju i da djecu, žrtve ili svjedoke, saslušaju na posebno obazriv način, shodno Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Obaveza državnih tužilaca je i da upoznaju žrtvu o pravu na besplatnu pravnu pomoć i povjerljivo lice…