Video
Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, kojim rukovodi Predrag Šuković, priveli su Perović na saslušanje nakon što je okončan pretres prostorija u Agenciji za sprečavanje korupcije, koji je počeo juče ujutro oko 10 sati.
” Nakon pretresanja kancelarije i službenog vozila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su lišili slobode J. P, direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije, zbog osnova sumnje da je, tokom prošle i do aprila ove godine, učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, saopštio je portparol i specijalni tužilac SDT-a Vukas Radonjić.
BEZ SASLUŠANJA
Policija je, kako je dodao, pretresla njen stan ,,i druge prostorije radi pronalaska i drugih tragova i predmeta krivičnog djela“. Kojih tragova i kakvih predmeta, nije precizirano.
Perović, kako je Pobjedi potvrdio njen advokat Nikola Martinović, juče, ipak, nije saslušana u Specijalnom državnom tužilaštvu, zato što nema slobodnih termina, već je zadržana u policiji?! Nema informacija zbog čega tužiteljka Maja Janković nije imala vremena da obavi sasušanje direktorice ASK, što do sada nije zabilježena praksa.
Branilac Perović, poznati advokat Martinović je kazao i da na početku pretresa službenici SPO-a nijesu znali što konkretno traže, pa su pretresli sve prostorije u ASK.
” Pretresli su sve, ali ništa nijesu našli. Zatim su rekli da im je potrebna određena dokumentacija, po čemu sam zaključio da je jasno da im treba dokumentacija o korišćenju vozila koje duži Jelena Perović, o tome koliko ga je koristila, jer tužilac sumnja da ga je koristila više nego što treba. Dakle, to bi bila optužba, a u pitanju su i njena službena putovanja, zbog kojih je tužilac tereti da je putovala više nego što on misli da treba. To su razlozi pretresa”, kazao je Martinović.
IZUZETA DOKUMENTACIJA
Dokumentaciju koju su pripadnici SPO našli i izuzeli, već jednom je predata, tako da će SDT imati sada duplu dokumentaciju.
” Problem je što su iznijeti i djelovodnici Agencije, tako Agencija neće moći da radi, pa oni koji strahuju od toga da im se na teret stavljaju neke koruptivne radnje, sada mogu da odahnu. Slikali su kilometražu na vozilu i oduzeli dokumenta koja su već ranije bila predata tužilaštvu, a odnosila su se na pređene kilometre ili putovanja”, kazao je Martinović.
I stan u posjedu Perović je pretresen, a u kojem nije ništa pronađeno.
Njegov osnovan zaključak je, ističe, da se sve svodi na stav tužilaštva da je Perović zloupotrijebila službeni položaj tako što je koristila auto više nego što je trebalo. Ipak, ukazuje i da nigdje nije propisano koliko bi službeno auto trebalo da se koristi.
” Sve se svodi na to je li putovala više ili manje”, podvukao je Martinović.
Na pitanje Pobjede zašto se onda Specijalno policijsko odjeljenje bavi ovim slučajem, odgovorio je da misli da se radi o predstavi.
,,SPO SPEKTAKL“
” Pokušava se napraviti predstava da je ona neki kriminalac, a u tom pretresu nije pronađeno ništa”, izričit je Martinović.
Službenici SPO su, kako je kazao, oduzeli telefon i kompjuter.
” Sve što ima u tom kompjuteru postoji u sistemu Agencije jer je vezan za nju. Uzeli su dokumenta koja su već jednom oduzeli i koja već postoje jer imaju elektronsku arhivu”, istakao je Martinović.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da glavni specijalni tužilac u bilo kom smislu nije postupao, niti će postupati u predmetu formiranom protiv Perović.
– Iz razloga jer je, nakon formiranja predmeta, na njegov zahtjev, vrhovni državni tužilac preuzeo da neposredno vrši sva ovlašćenja i preduzima sve radnje za koje je zakonom ovlašćen glavni specijalni tužilac, a sve u skladu sa članom 133 Zakona o Državnom tužilaštvu.
IZUZEĆE NOVOVIĆA
Na pitanje Pobjede zašto je Milorad Marković preuzeo slučaj, odgovoreno nam je da vrhovni državni tužilac postupa u Specijalnom državnom tužilaštvu, kojem je predmet pripao slučajnom dodjelom, na osnovu dostavljenog zapisnika budžetske inspekcije.
” Vrhovni državni tužilac je, nakon formiranja predmeta, preuzeo ovlašćenja koja ima glavni specijalni tužilac, kao rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva, u skladu sa Zakonom o državnom tužilaštvu, zbog izuzeća i drugih opravdanih razloga koji mogu uticati na dalje vođenje postupka (član 133), da bi se izbjegla bilo koja sumnja u nezavisnost postupanja u konkretnom predmetu”, saopšteno je Pobjedi.
Perović je u saslušana u Specijalnom tužilaštvu 11. septembra prošle godine u svojstvu građanke po krivičnoj prijavi koju je podnio predsjednik Sindikalne organizacije Agencije za sprečavanje korupcije, a koji je optužio za stvaranje kriminalne organizacije u ASK-u, te zloupotrebu službenog položaja i nesavjesnog rada u službi.
Ona je tada kazala da je simptomatično da je prijava vrlo slična onoj koju je protiv nje u februaru prošle godine podnijela jedna nevladina organizacija zbog korišćenja službenog vozila.
” Pozdravljam i podržavam neobično brzu reakciju SDT-a, koje me pozvalo da se izjasnim kao građanka na krivičnu prijavu, neosnovano podnijetu 1. avgusta 2023. godine. Srećna okolnost je da se dokumentacija iz koje se može utvrditi isključivo zakonit rad Agencije na svim poljima, pa i na polju „prisvajanja luksuznog BMW-a, već nalazi u SDT-u”, navela je tada Perović.
Pitanje je da li će se što konkretnije saznati nakon današnjeg saslušanja direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.
ASK upozorio i na „rupe u zakonu“ koje daju moć glavnom specijalnom tužiocu
Agencija za sprečavanje korupcije donijela je 27. jula prošle godine mišljenje, postupajući po službenoj dužnosti, na odredbe relevantne za upućivanje državnih tužilaca u Specijalno državno tužilaštvo, na zahtjev glavnog specijalnog tužioca, „radi obavljanja poslova hitne prirode, povećanog obima posla ili zbog postupanja u konkretnom predmetu“.
U mišljenju su ukazali da je problematično da se u SDT, kao ispomoć, upućuju tužioci iz osnovnih ili viših tužilaštava, jer Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu traži znatno više uslove koje mora ispuniti tužilac da bi mogao konkurisati za specijalnog tužioca, od uslova koje moraju da ispune kandidati za osnovnog ili višeg tužioca.
” …Postavlja se pitanje ispunjenosti uslova za rad u Specijalnom državnom tužilaštvu od strane državnih tužilaca iz drugih tužilaštava, te obim njihovih ovlašćenja, status i opis poslova… “, piše, pored ostalog, u aktu.
Agencija je pozvala „resorno ministarstvo da predloži adekvatna rješenja u ovoj oblasti kako bi se osigurala kvalifikovanost državnih tužilaca“…
” Osim kriterijuma kojima bi se nedvosmisleno utvrđivala njihova kvalifikovanost za rad u ovom tužilaštvu, Agencija smatra da je neophodno jasno zakonski precizirati obim ovlašćenja, status i opis poslova navedenih lica, kako bi se osiguralo da upućeni tužioci osim kvalifikovanosti za obavljanje konkretnog tužilačkog posla imaju ovlašćenja da sprovode tužilačke radnje u kapacitetu koji ima specijalni državni tužilac i odgovornost za radnje koje sprovode”, navodi se u mišljenju ASK-a.
Naglašava se da „…mora biti zakonom jasno uređeno na koji način se upućeni tužioci integrišu u ovaj dio tužilačke organizacije u smislu ovlašćenja, statusa i opisa poslova, a dodatno, zakonom je potrebno precizirati i sadržaj obrazloženja zahtjeva koji glavni specijalni tužilac upućuje Tužilačkom savjetu, kao i sadržaj obrazloženja odluke koju na osnovu ovog zahtjeva donosi Tužilački savjet, kako bi bio očuvan princip transparentnosti, objektivnosti i izbora koji je zasnovan na zaslugama i kvalitetima koje predmetne pozicije podrazumijevaju“.
Pitanje ovlašćenja upućenih tužilaca i njihovog statusa u periodu dok traje njihovo upućivanje (period od jedne, odnosno dvije godine) u Specijalno državno tužilaštvo važno je, piše u aktu, i „zbog primjene vrlo složenih pravila za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, posebno kod primjene mjerila kvantiteta i kvaliteta rada, sve u cilju da zakonsko rješenje vodi transparentnosti i ne ostavlja prostor da neka od kategorija državnih tužilaca bude stavljena u povlašćen, odnosno podređen položaj“.
Preporučeno
” Skromna razrađenost pravnih procedura kod upućivanja tužilaca na rad u Specijalno tužilaštvo, odnosno nepostojanje iste… ne smije biti opravdanje za praksu postupanja upućenih tužilaca u statusu koji shodno Zakonu o Specijalnom državnom tužilaštvu ne bi mogli imati, jer član 4 Zakona propisuje da poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela navedenih u članu 3 ovog zakona, vrše glavni specijalni tužilac kao rukovodilac državnog tužilaštva i specijalni tužioci, kao državni tužioci, čiji broj određuje Tužilački savjet u skladu sa Zakonom o Državnom tužilaštvu, ali ne i upućeni tužioci shodno članu 24 istog zakona, te je preporuka Agencije da u cilju očuvanja pravne sigurnosti, a do definisanja pomenutih procedura, sve radnje predmetnih tužilaca treba da budu „odobrene“, odnosno potpisane od stane glavnog specijalnog tužioca kao onoga na čiji je zahtjev Tužilački savjet odlučivao”, piše u aktu.
