Iako smo ove godine takvih slučajeva imali relativno dosta, podaci Pravosudnog informacionog sistema, ukazuju da u tekućoj godini nema nijednog pravosnažnog riješenog predmeta za krivična djela protiv polne slobode učinjene prema djeci. Sa druge strane, dodatno zabrinjava to da, u cilju zaštite djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja, u Crnoj Gori još nije uspostavljen registar pedofila.
Baza podataka koju je za Dnevno.me dostavio Pravosudni informacioni sistem, ukazuje na to da je u periodu od 2018. do 2022. godine ukupno riješeno 43 predmeta iz oblasti krivičnih djela protiv polne slobode. S obzirom na to da se kroz postojeći informacioni sistem ne vodi precizna evidencija o žrtvama, nijesu bili u mogućnosti da nam preciziraju da li se ova brojka odnosi samo na maloljetnike, tako da se navedeni podaci odnose na sva starosna doba.Najviše, tj. 19 predmeta je obrađeno iz člana 208 koji je u vezi sa članom 206, a odnosi se na nedozvoljene polne radnje vezano za obljubu sa djetetom; zatim 11 predmeta je obrađeno iz člana 211 koji se odnosi na dječju pornografiju; riješeno je šest predmeta iz člana 206 koji se odnosi na obljubu sa djetetom; tri predmeta iz člana 204 koji se odnosi na silovanje (stav četiri i pet); dva predmeta iz člana 208 u vezi sa članom 204 i dva predmeta iz člana 207 (stav tri) koji se odnosi na obljubu zloupotrebom položaja.
Imajući u vidu da su ovo podaci za period od pet godina, a da pojedini predmeti još nijesu riješeni, bezbjednost maloljetnika, a i starijih osoba je upitna. Jedno od rješenja, inicijatori ideje o kreiranju registra vide u konačnoj primjeni samog registra, kojim bi se potencijalno uticalo na prevenciju smanjenja pedofilije među populacijom.
Jedan od inicijatora za uspostavljanje registra pedofila jeste Udruženje „Roditelji“, koje se godinama zalagalo za usvajanja izmjena Krivičnog zakonika. No, iako su izmjene usvojene, one nijesu našle primjenu u praksi.
„Niti je registar uspostavljen, niti je bilo šta od svega što je dogovoreno urađeno, odnosno od svega onoga što piše u zakonu da treba da se radi. Nažalost, od Ministarstva pravde kojem može biti da ignoriše bilo kakvo pitanje koje se odnosi na ovu temu, ne možemo da dobijemo nikakve informacije. Ne možemo znati kada će početi primjena zakona, tj. kada će pripremiti podzakonske akte da bi mogli da se primjenjuju u određeno doba. Dakle, apsolutno ništa ne znamo o tome, niti se šta primjenjuje, niti se o tome išta zna, prolazi tako vrijeme. Već dvije godine je apsolutno nemoguće bilo šta uraditi u odnosu na ono što piše u crnogorskom Krivičnom zakoniku, a tiče se zaštite maloljetnika od svih djela protiv polne slobode“, kazala je predsjednica Udruženja „Roditelji“ Kristina Mihailović.
Dodaje da nije zamišljeno da registar bude javan, jer nadležni nijesu pristali da takvu inicijativu uzmu na razmatranje. Ali, kako ističe, taj registar bi potencijalno pomogao onim poslodavcima koji namjeravaju da zaposle radnika koji će raditi sa djecom ili imati bilo kakav kontakt sa maloljetnicima. Tada bi poslodavci bili u obavezi da traže dokaz od Ministarstva pravde za konkretnu osobu koju žele da zaposle.
„Prema tome, registar je jedna vrsta zaštite i bilo bi dobro da neko konačno počne da radi svoj posao u Ministarstvu pravde, te da nam saopšte kada ćemo ga dobiti. To je samo jedan dio priče koji treba da se uspostavi i podrške cjelokupnom sistemu da bi djeca bila što više zaštićena“, apeluje Mihailović.
Na osnovu kontakata sa roditeljima i na osnovu svega onoga što se dešava, iz Udruženja su u saznanju da je slučajeva protiv polne slobode sve više i više.
„U toku ovog ljeta, za 15 dana bila su dva slučaja. Jedan je bio u Podgorici, drugi na primorju. Zatim, poslije nekoliko dana, sličan scenario se desio ove godine na moru, kada su strani državljani seksualno uznemiravali djevojčice. Dakle, ima mnogo slučajeva, ali i samo da je jedan, to bilo bi dovoljno da neko ovu temu ozbiljno shvati i da se omogući primjena izmijenjenih odredbi Krivičnog zakonika“, poručila je Mihailović.
Prema njenim riječima, neophodno je da počinioci takvih djela ne mogu imati olakšavajuće okolnosti u vidu dodjeljivanja novčanih kazni i ograničavanju slobode kretanja.
„U obavezi su kada sud donese takvu odluku na osnovu zakona, da se javljaju posebno službi koja treba da se njima bavi u policiji, da ih negdje nadzire, provjerava kuda se kreću, da oni razmjenjuju informacije sa njima i da se na taj način kontroliše i nova odredba. To se odnosi na to da ne mogu da borave nigdje na prostoru ili teritoriji gdje borave djeca, u blizini škola i vrtića i igrališta“, kazala je predsjednica Udruženja „Roditelji“.
Sve to zajedno, kako navodi Mihailović, mora početi što prije da se primjenjuje, kako bismo imali jasnu sliku i poruku da će ta djela biti strogo sankcionisana i da će oni koji su za tako nešto osuđeni i odgovarati adekvatno.
„Ono što mi u praksi dodatno imamo kao problem jeste to što se postupa, odnosno donose presude koje uopšte nijesu po Krivičnom zakonu, zato što se ne kvalifikuju djela kao krivična djela, već kao prekršaj i postupa se po Zakonu o prekršajima. To je dodatni problem i to je, takođe, nešto što sad nevezano za Krivični zakonik mora da se mijenja i da se unaprijedi. To mora da podrazumijeva mnogo bolje uključivanje i senzibilnost sudija i tužilaca“, ističe Mihailović.
Napominje da je v.d. Vrhovne državne tužiteljke najavila da će imati sa tužiocima sastanke kako bi se bavili tom tematikom.
Preporučeno
„To smatramo važnim i to smo im konkretno i tražili, jer nijesu do sada ništa po tom pitanju uradili da Vrhovni sud u okviru njihovog odjeljenja, kada pričamo o sudskoj praksi i na osnovu nje presuđivanja, pokuša nešto promijeniti. Treba vidjeti kako da se postupa, da se ta praksa unapređuje i mijenja. Ali, sve je to nekako na čekanju i sve je to nešto što tek treba da se desi. Godine prolaze i naša djeca su sve više izložena tome u ovom direktnom kontaktu, a možete da zamislite kako to izgleda u onlajn svijetu“, zaključuje Mihailović za Dnevno.me.
Video