Video
Tužilaštvo je izviđaj pokrenulo u junu 2023, nakon što su mediji objavili da je pacijent P.R. iz Nikšića, nakon što mu dva dana zaredom nije bio omogućen pregled psihijatra, izvršio samoubistvo vatrenim oružjem na rampi bolnice.
„U predmetu formiranom povodom događaja od 28. aprila, nakon izvršene obdukcije, prikupljenih obavještenja i drugih dokaza, ocijenjeno je da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo koje osobe, za bilo koje krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti“, saopštili su iz VDT-a za Vijesti. Porodica pokojnog je o odluci obaviještena.
Ombudsman: Povrijeđeno pravo na život
U paralelnom postupku po pritužbi porodice, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je bolnica propustila da zaštiti pravo na život pacijenta. Kako se navodi u mišljenju, Opšta bolnica u Nikšiću nije obezbijedila pregled psihijatra, iako je postojala neposredna opasnost po život pacijenta, niti je preduzela mjeru prinudne hospitalizacije.
U dokumentu se ističe da telefonska konsultacija sa psihijatrom, na osnovu koje je ordinirana terapija, nije mogla zamijeniti klinički pregled specijaliste. Tokom dva dana, bolnica nije imala ni dežurnog ni pripravnog psihijatra.
Porodica pokojnog P.R. navodi da je suicid mogao biti spriječen da je pacijent primljen na bolničko liječenje i da je razgovarao s psihijatrom, kako su zahtijevali.
Zakašnjelo obavještenje i osporene kontrole
Bivša uprava bolnice o incidentu je Ministarstvo zdravlja obavijestila tek dvadesetak dana kasnije, ukazujući na problem organizacije psihijatrijske službe. Ipak, interna i eksterna kontrola Ministarstva zdravlja zaključile su da su ispoštovani svi medicinski protokoli i algoritmi liječenja.
Zaštitnik je, međutim, ocijenio da su obje komisije u izvještajima izostavile ključne činjenice, te iznijele „dominantno formalan pristup“. Upozorio je da nije ocijenjeno da li je bolnica učinila sve što je bilo razumno potrebno da se spriječi smrtni ishod, posebno s obzirom na raniju psihijatrijsku istoriju pacijenta.
Preporučeno
U mišljenju upućenom Vrhovnom državnom tužilaštvu, Zaštitnik je podsjetio da je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da država može biti odgovorna ne samo za pojedinačne propuste, već i za sistemske i organizacione nedostatke koji dovode do izostanka efikasne i dostupne zaštite.
