“Zašto? Podrška građana članstvu u EU je podložna oscilacijama. Pa će, kako na dnevni red budu dolazila poglavlja ili klaseri, koji će tražiti neke dublje reforme, odnsono odricanja od svega nespojivog sa pravnom baštinom Evropske unije. Tako će privremeno padati i podrška. To se događalo u svim zemljama kandidatkinjama, ja mogu posvjedočiti da se to desilo u hrvatskom slučaju”, kaže Picula I dodaje da su ipak građani svjesni da na duže staze reforme donose ozbiljnu korist cijelom društvu, osnosno svim građanima.

Političke razlike u koalicijama na vlasti znale su da izazovu problem u prošlosti

Komentarišući kohabitaciju na crnogorskoj političkoj sceni i činjenicu da, s jedne strane premijer Milojko Spajić zagovara članstvo u EU I ubrzane reforme, a s druge predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji u focus stavlja identitetska pitanja, Picula kaže da je prethodni period pokazao da takve situacije crnogorskom putu u EU ne donose dobro.

“Političke garniture na vlasti ne bira niko iz institucija Evropske unije, nego građani na izborima, odnosno njihovi predstavnici u parlamentu. I političke opcije na vlasti snose odgovornost za percepciju koju imaju među građanima, ali in na međunarodnoj sceni. Nedavna istorija odnosa različitih kombinacija u Crnoj Gori govori da su razlike među partnerima znale da blokiraju djelovanje političke, ali i nekih drugih važnih institucija i vijdjećemo kako će funkcionisati kohabitacija koja danas ima punu odgovornost u zemlji”, ocjenjuje Picula. 

Premijer Milojko Spajić je proces pregovora opisao nedavno kao “vruć krompir” koji mu je stavljen u ruke. Picula ocjenjuje da je premijer to znao.

“Bio je i ministar u jednoj od vlada i nije sigurno bio iznenađen kako opsegom, tako I dubinom problema. Naravno sad je pitanje što će on ostaviti svom nasljedniku, pretpostavljam da će učiniti sve da se u međuvremenu taj vruć krompir ohladi, kako se ne bi neko drugi iza njega našao u situaciji u kojoj se on danas nalazi”, ocjenjuje Picula.

Dodaje da EU ne komentariše unutrašnja pitanja Crne Gore, ali je podstiče da se fokusira na reforme.

“EU najčešće ne komentariše unutrašnje odnose, osima ako se ne radi o eklatantnom narušavanju obveza i ključnih preporuka, što se znalo događati. Identitetska pitanja mogu biti razlog političkog sukobljavanja, pogotovo ako dođe do mimoilaženja u nekim, recimo to tako, interesno obojenim pitanjima. Koalicije mogu nastati na temelju nekog zajedničkog cilja, prepoznavanja njega, ali se mogu naravno razići ne zato što se identitetski razilaze, već se mogu razići zbog vrlo jasnih interesa koji ih udaljavaju, da li su to kadrovska politika, ili neka druga pitanja, to sve zavisi od slučaja do slučaja”, kaže Picula za TV E.

Konsenzus umjesto duboke polarizacije za brži put ka EU

Duboka polarizacija, kaže on, može blokirati zemlje u napretku ka Evropskoj Uniji. Ipak, posljednji događaji u Crnoj Gori pokazali su da se ipak može doći do konsenzusa.

“Ostaje naravno da se vidi hoće li to ostati izolovana pojava, ili će se događati svaki put kada okolnosti u zemlji traže takav dogovor, pogotovo kada je riječ o napredovanju na evropskom putu. Kako bude napredovala na svom evropskom putu sužavaće se politički prostor upravo onima, koji bi nekim antizapadnim stavovima blokirali odnose Podgorice i njenih zapadnih partnera”, smatra Picula.

Picula kaže i da u Evropskoj uniji postoje mnoge tenzije koje nije lako razriješiti.

“Ovo je, da podsjetim, globalno superizborna godina, koja će kulminirati američkim predsjedničkim izborima u novembru. Crna Gora ne smije previše računati na ponašanje drugih, nego se treba usmjeriti da odradi sve ono što je potrebno da ostavri konačni cilj, a ja se nadam da će oko tog cilja – ulaska u Evropsku Uniju prevladati konsenzus i da se za početak neće praviti greške koje su, ne tako davno, upravo blokirale zemlju i to u nekim ozbiljnim obimima”, kaže Picula.

Treba se ugledati na Hrvatsku – Savez za Evropu, političke razlike po strani

Hrvatska je, podsjeća Picula, na momente imala vrlo traumatične odnose na unutrašnjoj političkoj sceni tokom pregovora o članstvu. Međutim, kada se došlo do konačne prilike da se krene put EU, tada su se razlike ostavile po strain zarad većeg cilja.

“Tada smo upravo sklopili tu vrstu saveza za Evropu i naše političke razlike su nastavile naravno, mi smo se sučeljavali na političkoj sceni, ali, kada je trebalo rješavati sve ono što je država morala napraviti da bi ispregovarala pojedina poglavlja, da bi sprovela teške reforme, tada su te političke razlike ostajale po strani i to nije utiecalo na politički identitet ni SDP-a ni HDZ-a, stranke koja je u to vrijeme ipak dobrim djelom obnašala vlast. Dakle, taj savez za Evropu je neka vrsta političkog now-how I ja ga toplo preporučujem Crnoj Gori. Posebno sada, kada nominalno i imamo mnogo protagonista koji upravo zagovaraju što brži put Crne Gore u EU. Na kraju krajeva, vladajuća stranka zagovara „Evropu sad“. Dakle, da bi Evropa bila moguća sjutra, onda u nekom bližem periodu budućnosti treba prije svega učiniti onaj iskorak koji će značiti više razumijevanja više povjerenja, o stvarima koje će građanima Crne Gore donijeti korist”, ocijenio je on.

Sredstva moraju pasti na plodno tlo, države da rješavaju probleme, a ne da izmišljaju nove

Cilj plana rasta za Zapadni Balkan, kaže Picula, je da se tim sredstvima udvsotruči volumen ekonomija na zapadnom balkanu u narednih deset godina.

“Takođe i da se ubrza pristupni proces.Ali, sva ta sredstva moraju pasti na plodno tlo. Dakle, vlade koje su preuzele odgovornost na temelju povjerenja građana moraju biti spremne da rješavaju problem, a ne da ih izmišljaju odnosno da stvaraju nove. Da li će plan rasta u ovom pogledu biti možda jedna od tih ključnih referenci Evropske Unije, ostaje da se vidi”, zaključio je Picula.