Višemjesečna kriza vlasti mogla bi da dobije svoj početak kraja tokom sljedeće sedmice kada će dva događaja ubrzati rasplet i dati više odgovora. Konačno će za isti sto, kako je najavio lider DEMOS-a Miodrag Lekić, sjesti lideri vlasti i pokušati da se dogovore oko nove vlade, jer je rekonstrukcija postojeće arhivirana. Možda značajniji događaj je dolazak američkog izaslanika za Balkan Gabrijela Eskobara, koji će, opet prema najavi, ovoga puta vicepremijera Dritana Abazovića, donijeti poruke koje “će za građane biti interesantne”. Osim što će biti interesantne, kazao je Abazović, biće i iznenađujuće u pozitivnom smislu. Za građane, naravno, ali ne i za neke od aktera političkog trilera u Crnoj Gori.
Kada je riječ o daljoj sudbini Krivokapićeve vlade, ova dva događaja treba smjestiti u isti kontekst.
Sastanak lidera skupštinske većine
Šta može da donese nova runda razgovora ili pregovora Abazović, Bečić, Mandić? Čini se ništa, jer priča o novoj vladi treba da počne obaranjem Krivokapićeve, a tu je na potezu DF, da u Skupštini zatraže izjašnjavanje o povjerenju vlade i da se ne kriju iza licemjernih stavova da neće sa DPS-om obarati Krivokapića. Na tom redosljedu koraka će insistirati URA, odnosno koalicija Crno na bijelo minus CIVIS.
Sve i da DF prihvati tu odgovornost, kako doći do imena premijera koji će zadovoljiti i desne i lijeve kriterijume, sve vrijednosti i želje zapada i istoka. Pa i to da se desi nekim čudom, sastavljanje tog kabineta bi bio “mission impossible”.
Već izlizani narativ DF-a da su im građani dali mandat da upravljaju Crnom Gorom nije tačan iz prostog razloga jer nemaju 41 poslanika koji imaju ista stremljenja i mjerila vrijednosti. Imali su, zajedno sa Demokratama i pokretom URA, većinu, ali samo u odnosu na DPS. Nijesu ni najjača politička organizacija u parlamentu, već je to DPS.
To su činjenice koje govore da ih građani nijesu delegirali da upravljaju Crnom Gorom.
Sve što bi eventualno da se dogovore lideri većine jesu prijevremeni parlamentarni izbori kao izlaz iz političke krize. Čini se realnim da bi lideri, nakon što sve karte bace na sto, a poneko zadrži neki adut u rukavu, dogovore da vanredne izbore održe na proljeće 2022. kako bi ih spojili sa lokalnim izborima. Podsjetimo da je predjednik Skupštine Aleksa Bečić najavio raspravu o Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi za 12. novembar. Tim zakonom bi se stvorili uslovi, smatra Bečić, da se raspisani izbori u Petnjici, Mojkovcu i Cetinju odlože za proljeće sljedeće godine. Kako je Standardu rekao bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić, to je “vrlo mutna pravna stvar”, te da se to može desiti ako Skupština prvo utvrdi javni interes.
S obzirom na to da je heterogena vlast ipak saglasna oko takvog scenarija, za očekivati je da se, uprkos pravnim preprekama, lokalni izbori spoje i budu održani u aprilu ili maju sljedeće godine.
Međunarodna zajednica blagonaklono gleda na inicijativu spajanja svih lokalnih izbora u jedan dan. Predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom Vladimir Bilčik je rekao da stalna izborna kampanja nije dobra za kvalitet rada javne uprave.
„Nije najbolje za stabilnost i rad državnih institucija, ako je zemlja u stalnoj političkoj kampanji“, naveo je Bilčik.
Osim pomenotog rješenja da se lideri većine dogovore oko izbora na proljeće 2022. moguće je i da URA minus CIVIS sa Demokratama i manjinama sačine spisak od 41 poslanika i naprave manjinsku vladu koja bi dobila podršku i opozicije. Takva vlada bi, takođe bila oročena izborima na proljeće sljedeće godine, a bila bi i po “ukusu” zapada. Naravno, Krivokapić bi figurirao kao neko ko takvu vladu može da vodi, a koja bi bila rekonstrisana kadrovima manjina, Demokrata i URA-e.
Sisojev: SAD će tražiti od CG garancije da će ostati na prozapadnom kursu
Za Gendija Sisojeva, dopisnika sa Balkana uglednog ruskog dnevnika Komersant nema dileme šta su ciljevi Eskobarove posjete Crnoj Gori. On za Standard kaže da ih je američki izaslanik sam formulisao. Prvi put kada je govorio u Budvi na 2BS (To be Secure) Forumu i drugi put prilikom nedavne posjete crnogorskih zvaničnika Vašingtonu.
“Suština toga je da će SAD podržati samo one snage u CG koje se zalažu za zapadnu orjentaciju i evroatlanske integracije. Eskobar u Crnu Goru dolazi po garancije da će CG na djelu, a ne samo na riječima ostati na prozapadnom kursu i da neće dozvoli veći upliv trećih sila. Sa sadašnjom kombinaciom u vlasti jasno je da to nije moguće. Znači, faktički, on će na neki način tražiti prekompoziciju vlasti na osnovu principa koji je formulisao. Dakle, vladu bez DF-a”, rekao je Genadij Sisiojev.
Ovo znači da će u trenutnim okolnostima Amerikanci podržati neku vrstu manjinske vlade prozapadno orjentisanih snaga u Crnoj Gori, i da će, ukoliko to bude potrebno, i konkretizovati tu podršku za sada nepoznatim “instrumentima”.
Činjenica je da u regionu imamo tri, a od nedavno i četiri žarižne tačke: Odnos Srbije i Kosova, siutaciju u BiH, iznenadnu krizu u Sjevernoj Makedoniji i na kraju političku agoniju u Crnoj Gori. Očigledno je da su angažovanjem Eskobara Amerikansi procijenili da će najlakše stvari srediti u Crnoj Gori, pa im je zato ona u agendi pod brojem jedan.
Preporučeno
Video