Jovana Marović, potpredsjednica Vlade Crne Gore i ministarka evropskih poslova, naglasila je da je “civilno društvo konstruktivan partner i korektivan faktor u procesu demokratizacije društva”. Ona je kazala i da “iskustvo promjene vlasti nosi sa sobom brojne izazove, ali svaka Vlada mora da obezbijedi učešće civilnog društva u kreiranju javnih politika i da uvažava kritike i sugestije”, ističući da je veliki korak napravljen učešćem NVO u pregovaračkim radnim grupama, javnim raspravama, radnim grupama za izmjene zakonodavstva, uključivanjem u Savjet za vladavinu prava, ali i da uvijek postoji prostor za unaprjeđenje. “U MEP-u smo obnovili članstvo NVO u pregovaračkim radnim grupama, a prema sugestijama NVO trudićemo se da pojednostavimo procedure za kandidovanje kandidata/tkinja. Planiramo i da u potpunosti otvorimo za javnost rad pregovaračkih radnih grupa, kako bi svi zainteresovani mogli da prisustvuju i daju svoj doprinos. OCD su i dalje veoma zainteresovane za pregovorački proces, nije došlo do zasićenja bez obzira na dužinu njegovog trajanja. MEP je otvoren za sve predloge NVO i trudimo se da pregovarački proces bude u potpunosti transparentan”, zaključila je Marović.

“EU pridaje veliki značaj civilnom društvu. Aktivno civilno društvo je ključni element svakog demokratskog sistema, ono pomaže u kanalisanju glasa građana i povezivanju građana i institucija”, istakla je Liselotte Isaksson, zamjenica šefa kooperacija u Delegaciji EU u Crnoj Gori. Ona je navela da podrška EU i ostalih donatora jeste od pomoći, ali da ne rješava sve, i da je za sadržajnu inkluziju civilnog društva u procesima donošenja odluka potreban iskren napor obje strane – vlasti i NVO sektora. “U trenucima političke nestabilnosti, vi ste važni u okupljanju ljudi, u promovisanju tolerancije i dijaloga. EU čvrsto stoji na vašoj strani i učinili smo mnogo da vam pomognemo da rastete i razvijate se tokom poslednjih godina, uključujuci povecanje naše finansijske podrške kroz naše pretpristupne fondove”, kazala je ona. Ona je dodala i da se razvoj i funkcionisanje civilnog društva ne završava ulaskom države u EU. “Naprotiv, i tada ce postojati potreba za njihovim aktivizmom, da nastave da pozivaju vladu i institucije na odgovornost i da učestvuju u radu institucija i razvoju politika EU”, poručila je ona.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, istakla je neizvjesnu poziciu civilnog društva u Crnoj Gori kao trajući problem. „Teško je jer nije savladano osnovno gradivo da je civilno društvo progresivno jezgro i da bez njega nema suštinske evropeizacije. Vlast se promijenila ali ne i odnos prema kritički orijentisanom NVO sektoru. Danas su samo neki novi akteri u vlasti, i njihovi medijumi, koji pokazuju isti netrpeljitovost, netoleranciju prema drugom i drugačijem a što se posebno iskazuje u odnosu na slobodu izražavanja i osnovna ljudska prava“, kazala je ona. “Uloga istinskog civilnog društva je da bude budno na kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda, slučajeve korupcije, urušavanje institucija, ugrožavanje građanskih vrijednosti, itd. nezavisno od toga od koga to dolazi“, decidna je Uljarević, poručujući da „svi u svojim oblastima moramo biti postojani i ostati vezani za naše ciljeve i vizije. Odustajanje od tih principa biće plodno tle za razvoj nazadnih okvira koji u svom centru imaju nacionalistički i klerikalni estradni sadržaj, i u koje se mi ne smijemo uklapati. To ne znači da naše ideje moraju biti identične, ali moraju da služe opštem interesu, da budu vrijednosno valjano utemeljene, uz uvažavanje naših razlika i pogleda kako vidimo put do boljeg društva u kojem živimo“. Uljarević je naglasila i značaj lokalnih inicijativa i pokreta, kao i pojedinaca čije su inicijative i borbe višeznačne.

Tokom prvog panela fokus je bio na civilnom društvo u vrtlogu političke krize i zagovaranju za građanske vrijednosti.

Dušan Pajović, građanski aktivista, cijeni da su građanske vrijednosti danas u Crnoj Gori ugrožene. “Mislili smo da je loše u vrijeme protesta ODUPRI SE, koje sam entuzijastično podržavao, a nakon kojih smo umjesto promjena dobili samo zamjene. Litije su donijele polarazaciju i promjenu vlasti. Crna Gora ne da nije krenula putem kvalitetne promjene, već imamo i mnoge znake da se ide unazad”, pojasnio je on. “Građanske vrijednosti su ugrožene i kad god pomislim da teško može gore političke elite uvijek uspiju da nas iznenade”, naglasio je on. Pajović smatra da se NVO sektor, ljevičari i aktivisti udaljavaju od političke borbe, postaju neorganizovani, a njihove izjave se skraćeno ili izvučeno iz konteksta prenose. “Građanska snaga postoji. Međutim, u strahu od kritike, u strahu da ih neko etiketira neoliberalom, četnikom ili komitom, jedan dio ljudi bira pasivnost koja pobjeđuje borbu za promjene”, upozorio je on. “Moramo kreirati idealiste, a ne karijeriste što je često problem u politici, ali i mnogim drugim društvenim segmentima. Nije demokratija glasanje za političare koji onda rade šta hoće, građanske struje treba da se trude da osiguraju brigu o građanima”, poručio je Pajović.

Marko Sošić, istraživač javnih politika u Institutu alternativa (IA), komentarišići poziciju NVO sektora, akcentirao je finansiranje NVO sektora i probleme koji nastaju nejasnoćama u budžetu i dodjeljivanjem manje novca od zakonski propisanog. “Osim toga, problem je ko dobija novac, na koji način se na konkursima odučuje o raspodjeli, i uopšte koja ministarstva imaju konkurse jer ih neka godinama organizuju. Time koga podržava, država šalje poruku da želi anonimni ili nerazvijeni ili pak civilni sektor koji se bavi komunikacionim aktivnostima za njhove javne politike”, objasnio je Sošić. “Civilno društvo treba da nastavi svoj rad i bude korektiv ovoj i budućim vlastima, i da se trudi da glas onima koji ga nemaju, koji su u političkoj utakmici zaboravljeni ili nevidljivi”, poručio je on. Dalje je Sošić ocijenio da postoji velika kampanja protiv civilnog sektora od strane nekih političkih aktera kojima. “To je obično onaj dio političkog spektra koji kada su na vlasti ne podnose bilo koju kritiku i kritikuju NVO-a. Takođe, očigledna je i tiranija očekivanja prema NVO da budu svuda, na svakom mjestu, da se oglase oko svega što neko u društvu misli da je važno. U toj trci, NVO treba da rade u skladu sa svojim principima i idejama, a ne da podilaze bilo čiijm očekivanjima”, ističe Sošić.

Ervina Dabižinović, mirovna i feministička aktivistkinja, istakla je da situacija u kojoj se danas nalazimo ima dvije ekipe koje tvrde da niko ne može biti na njihovom mjestu. “Došlo je do razbijanja građanskog društva. Mi stalno ponavljamo situaciju – ciljevi isti, a ponovljene situacije”, kazala je ona, dodajući da su građani demotivisani. “Ono što sada treba reći ljudima na poziciji je da moraju ići”, poručuje ona. “Političke elite su blokirale sistem i trguju. A društvo je devastirano i ono malo bagaža koji je godinama izgrađivano je dovedeno u pitanje. Sistemu su sve inicijative suvišne. Kriza je duboka a neizvjesno je kako će se završiti. Samo da ne bude oružjem”, kazala je Dabižinović. Nadavnu ideju da čelne pozicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti preuzmu žene, ona komentariše kao instrumentalizaciju. “Radi se o karikaturalnosti jednog ozbiljnog pitanja preko leđa žena. To je pokušaj karikiranja jednog značajnog pitanja i koncepta ženske vlade o kojoj ni Ženski politički klub a ni njihovi partijski prijatelji ne znaju ama baš ništa. Izgledalo je kao u jednom starom jugoslovenskom filmu kada Katica radi i umeću je u sve iako je samo higijeničarka”, kaže ona.

Preporučeno

Vuković: USVOJENE IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA I ANB-u

JANIČIĆ ipak pod crnogorskom zastavom na UFC događaju

CASIO predstavio sat u obliku prstena

ŽIVKOVIĆ: DPS spreman da preuzme odgovornost za upravljanje državom nakon izbora

UDES na putu Lipci-Grahovo, saobraćaj potpuno obustavljen

Mujović: NEĆU PODNIJETI OSTAVKU, da sam grad u ZLATO PRETVORIO, ne bi pomoglo da dobijem POTREBNU PODRŠKU

“Naše društvo je otišlo dalje u krajnost”, mišljenja je Brano Mandić, pisac i novinar, urednik portala normalizuj.me, dodajući da je “potrebno prispitivanje koje uvijek radim sa svojim postupcima. Međutim, u društvu u kojem se politički sadržaj ispraznio i koje se svelo na parole promišljanje se zapravo nikada ne dešava”. Mandić smatra da je civilno društvo godinama ogrezlo u lijenosti i koristoljublju, i naglašava potrebu za više kreativnosti i ulaganja u kreativne odgovore na mržnju koja počinje da nas uznemirava na dubljem nivou. “Usmjeravanje svih mogućih resursa na pojedince koji će istupiti i biti ohrabreni da govore u svoje lično ime bih smatrao pomakom”, naveo je on. Mandić smatra da “treba ići više ka građanima, ovozemljskim problemimamo koje imamo i koje prepoznajemo kao suštinske u životu”. Kada je riječ o populizmu koji je sveprisutan, Mandić se osvrnuo na medije i njihovu ulogu u tome. “Mediji ne rade ništa u sprječavanju populizma, gnusnog ponižavanja inteligencije i istine, već ostvaruju profit i konekcije sa političkim strujama kako bi prezivjeli”, zaključuje on.