Video
Pomirenje je, prema njegovim riječima, naravno ne samo dobrodošlo nego i nužno potrebno savremenoj Crnoj Gori.
– Ali ne po cijenu odricanja od svojih najvećih vrijednosti i najponosnijih tekovina. A to je antifašizam. Najsjajnija karika u hiljadugodišnoj istoriji crnogorskog slobodarskog trajanja – poručio je Đukanović.
Retrogradne politike
Kongres SUBNORA se, kako dodaje, održava u vremenu u kom već drugu godinu traju brutalna ratna dejstva u antiistorijskoj invaziji Rusije na Ukrajinu, najveća nakon Drugog svjetskog rata u Evropi.
– Istovremeno, svjedočimo i pogoršanju prilika u regionu i povampirenju retrogradnih politika iz devedesetih godina. Zato njegove poruke i dometi imaju poseban značaj za crnogorsko društvo. Postojeći društveni i politički kontekst opterećen je beskrupuloznim nasrtajima na samu srž antifašističkih vrijednosti koje dijelimo sa civilizovanim svijetom. Ti napadi naizgled ne zavređuju veću medijsku ili društvenu pažnju, ali na njih treba ukazivati, jer to pokazuje karakter određenih političkih snaga i opasnost koju one predstavljaju za crnogorsko društvo – istakao je Đukanović.
Jednako kao i drugdje u Evropi, a posebno u regionu, dodaje, antifašizam je na udaru pokušaja revizionizma.
– Krivotvorenjem istorijskih činjenica i manipulacijom kolektivnim sjećanjem pokušavaju se zamijeniti uloge i opravdati i legitimisati izdaja i sluganstvo okupatoru, što nažalost postaje moralno prihvatljivo. Od toga, nažalost, nije imuna ni Crna Gora. Ne preza se čak ni od bestidnog skrnavljenja spomen-obilježja Ljubu Čupiću, ikoni crnogorskog antifašizma. Svjedočimo sveopštoj relativizaciji istorijske istine, koja na mala vrata rehabilituje zločine, a od zločinaca pokušava praviti uzor mladim generacijama – naveo je Đukanović.
Istovremeno, prema njegovim riječima, na bazi istorijskih falsifikata stvara se klima koja podriva ne samo politički sistem, već i temelje bez kojih Crna Gora kao država ne može postojati.
– Nažalost, i sadašnja državna politika, svjesno ili nesvjesno, stavljena je upravo u tu funkciju. U samo nešto kraće od tri godine Crna Gora se od oaze multietničke demokratije i uspješne evropske priče danas opisuje kao rak rana Balkana i Evrope. To je vrijeme u kom se i sa oficijelnog nivoa borci protiv fašizma pokušavaju prikazati kao nasilnici i avanturisti, a saradnici okupatora kao borci za slobodu, patriote i žrtve – kazao je Đukanović.
Imajući u vidu otpore i izazove sa kojima se danas susreće ideja antifašizma i tradicija Narodnooslobodilačkog pokreta, nada se, kako je rekao, i vjeruje da će SUBNOR i u narednom periodu doprinositi da zajedno na njih tražimo odgovore, posvećeni nadgradnji državnog okvira, koji su nam ostavili crnogorski antifašisti i partizani.
– Vjerujem da će nove političke okolnosti u Crnoj Gori uskoro biti faktor koji će nam u toj borbi biti siguran oslonac. I da nas u 2023. očekuje sveobuhvatni izborni ciklus koji je počeo raspisanim predsjedničkim izborima za 19. mart i koji će se, siguran sam, nastaviti nekoliko mjeseci nakon toga održavanjem vanrednih parlamentarnih izbora. Crna Gora ima priliku da mudrim odlukama svojih građana, kroz izborne procese obnovi stabilnost i otvori put ka bržem ekonomskom razvoju, reformama i daljem napretku, na putu do punopravnog članstva u EU – poručio je Đukanović.
FOTO: Kabinet predsjednika Crne Gore
Antifašističko nasljeđe
Čestitao je SUBNOR-u i na, kako je istakao, impozantnim rezultatima u očuvanju sjećanja na tekovine slavne Narodnooslobodilačke borbe i podvige tokon socijalističke izgradnje zemlje, kao i afirmaciji antifašizma kao državnog i civilizacijskog svjetonazora na kome se temelji savremena Crna Gora.
– To su vrijednosti na kojima je trasiran evropski put naše države i koje su u ovom nevremenu koje živimo na udaru retrogradnih snaga i kod nas, kao i u užem i širem okruženju. Vaš Kongres dobija na značaju i zato što se održava u godini velikih jubileja i podsjećanja na događaje koji su oblikovali noviju crnogorsku istoriju. Navršava se 80 godina od bitaka na Neretvi i Sutjesci, čiji su ishodi presudno uticali na razvoj NOB-a. Tim velikim pobjedama nemjerljiv doprinos dali su i crnogorski partizani i antifašisti. U ovim bitkama učestvovale su sve crnogorske partizanske jedinice. Ove godine obilježavamo i 80 godina od prvog zasijedanja ZAVNO Crne Gore i Boke, kojim je započeo proces državne obnove Crne Gore i konstituisanja njene ravnopravne pozicije u novoj Jugoslaviji – naglasio je Đukanović.
Sve ovo, prema njegovim riječima, potvrđuje koliko je značajno antifašistiško nasljeđe Crne Gore i koliko je ono doprinijelo njenoj državnoj i nacionalnoj emancipaciji.
– Nigdje na prostoru bivše Jugoslavije, kao u Crnoj Gori, ideja antifašizma nema takvu snagu, uvažavanje i postojanost. Crna Gora ima za to i svoje posebne razloge, jer to nije bila samo borba protiv okupatora i kolaborantskih pokreta, već i borba za priznavanje onih prava koja su joj uskraćena 1918. Na izvjestan način, crnogorski antifašisti su nastavili borbu koju je za prava Crne Gore vodio komitski pokret, s tim što su imali snage da je u zajedničkoj borbi s jugoslovenskim narodima krunišu uspjehom. Na zasijedanju ZAVNO Crne Gore i Boke 1943. izabrani su i delegati za Drugo zasijedanje AVNOJ-a u Jajcu, na kome su izgrađeni temelji federativne Jugoslavije, sa Crnom Gorom kao konstitutivnom jedinicom. Ravnopravnost i posebnost Crne Gore u budućoj Jugoslaviji, dodatno je definisana odlukama Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja, jula 1944. godine, kada je riješeno da i ona dobije status ravnopravne federalne jedinice s mnogim elementima državnosti – naveo je Đukanović.
Ove godine se, dodaje, navršava i 80 godina od formiranja Antifašističkog fronta žena za Crnu Goru i Boku, koji je preuzeo ključnu ulogu u njihovoj afirmaciji, čija su borbenost i požrtvovanje u NOB-u takođe prevazilazile granice Crne Gore.
– Upravo taj proces omogućio je da Jugoslavija i Crna Gora budu predvodnici u borbi za prava žena u poratnoj Evropi. Fotografija crnogorske partizanke i antifašistkinje Stane Tomašević, buduće prve žene ambasadora u SFRJ, postala je evropski simbol otpora fašizmu. Saveznički vojnici su 1944, uoči iskrcavanja u Normandiji, iz aviona bacali fotografiju te hrabre Crnogorke u partizanskoj uniformi, kako bi osnažili vojni moral pred odsudnu bitku – istakao je Đukanović.
To, prema njegovim riječima, nije bio prvi put da crnogorski antifašizam i borba za slobodu pređu jugoslovenske granice.
– Crnogorci su 1936. godine prihvatili poziv slobodnog svijeta i ne štedeći živote otišli u Španiju da se bore protiv fašizma. Peko Dapčević, Veljko Vlahović, Vladimir Popović, Ratko Vujović Čoče, Veljko Kovačević i mnogi drugi, učešćem u Internacionalnimbrigadama, vođeni tradicionalnim crnogorskim slobodarstvom i osjećajem za pravdu, obogatili su univerzalne vrijednosti kao što su borba protiv fašizma i borba za slobodu. Njihovo ratno iskustvo stečeno u Španiji bilo je kasnije dragocjeno tokom NOB – naveo je Đukanović.
FOTO: Kabinet predsjednika Crne Gore
Nova epoha
Mi se, kako je rekao, ponosimo našim 13. julom, prvom pravom masovnom pobunom u porobljenoj Evropi.
– Ovo je prava prilika da podsjetimo i na još neke upečatljive podatke koji svjedoče o neprocjenjivom doprinosu crnogorskog naroda velikoj pobjedi jugoslovenskih partizana u 2. svjetskom ratu. Od 26 proleterskih bataljona 14 je bilo iz Crne Gore, a od 27 komandanata divizija 10 su bili Crnogorci. Oni su zauzimali gotovo polovinu od svih rukovodećih dužnosti u toku NOB. Među narodnim herojima, od 1307 244 je bilo iz Crne Gore. Nakon rata, 36 odsto od ukupnog broja generala Vojske Jugoslavije bili su Crnogorci. Pri tom treba imati u vidu da je stanovništvo Crne Gore u ukupnoj populaciji Jugoslavije činilo ispod 5 odsto. Crnogorske jedinice su učestvovale u oslobađanju Srbije, Kosova i Metohije, BiH, Hrvatske i Slovenije. Nijedan rat do tada nije dao toliko znamenitih ljudi, heroja, istaknutih ličnosti svih profila iz Crne Gore, koji su uživali ogromni ugled širom Jugoslavije i izvan njenih granica – istakao je Đukanović.
Upravo zahvaljujući crnogorskim antifašistima i njihovoj četvorogodišnjoj borbi, za Crnu Goru je 1945. godine, kako je naglasio, počela jedna nova epoha, koja joj je donijela najintenzivniji društveni napredak u čitavoj njenoj istoriji.
Preporučeno
– Isto tako, Crna Gora je zahvaljujući naporima crnogorskih antifašista konačno dobila ravnopravan status u jugoslovenskoj državi, uz potpuno uvažavanje njenog državnog i nacionalnog identiteta. Bez takve Crne Gore, i institucionalne i idejne osnove koja je stvarana tokom socijalističkog perioda, zasigurno ne bi bilo moguće započeti borbu i ostvariti crnogorsku nezavisnost u XXI vijeku – naveo je Đukanović i poručio: “Smrt fašizmu i da je vječna Crna Gora”.
