Video
Đukanović je odgovarajući na pitanje kako Crna Gora može pomoći savezu i da li razmatra slanje vojnika u četiri borbene misije koje su najavljene na Samitu, kazao da je Crna Gora trenutno u problemu sa funkcionalnošću određenih institucija od kojih zavisi posvećenost Alijansi.
“Crna Gora je trenutno u problemu koji su poslijedica hibridnog djelovanja Rusije na Zapadni Balkan. Mi poslednjih mjesec dana imamo problem sa funkcionalnošću određenih instituicja od kojih zavisi naša posvećenost Alijansi. Najvažnije je da dobijemo novu vladu i da se osposobe parlament i vlada, i da se na taj način stvore uslovi za donošenje odluka koje će značiti odgovorno ispunjavanje obaveza, a uz to Crna Gora treba da nastavi kroz razne forme pomoći, uključujući humantarnu, obezbjedi zaštitu interesa Ukrajine i njenih stanovnika”, kazao je Đukanović novinarima nakon samita.
On podsjeća da je na Samitu govoreno o snaženju NATO struktura u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
“To će podrazumjevati angažman svih članica, uključujući i Crnu Goru na šta će ona odgovoriti”, kazao je crnogorski predsjednik.
Đukanović ocjenjuje i da okolnost da je ovo drugi samit NATO-a na kojem učestvuju svi lideri članica i šefovi partnerskih država govori o visokoj mobilnosti unutar saveza i visokom stepenu odlučnosti da se stane na put ruske agresije.
“Na današnjem Samitu je potvrđena snažna podrška i spremnost članica Alijanse da obezbjede traženu pomoć Ukrajini. Ponovljena je odlučnost da se zaštiti prostor NATO-a i ponovljeno je ono što je član 5. Vašingstonskog ugovora o zaštiti evroatlantskog prostora. Ponovljena je i spremnost da se u poseban režim pažnje dovedu zemlje koji su pretendenti za članstvo, poput BiH i Gruzije. Potvrđena je i spremnost da se osnaži NATO struktura posebno u istočnom krilu Alijanse. Potvrdili smo čvrstu rješenost da ne dozvolimo da se ugroze vrijednosti koje su napadnute ovom agresijom Rusije na Ukrajinu. Ovdje nije riječ o problemu bezbjednosti Ukrajine, već je riječ o udaru na aktuelnu svjetski poredak i evropsku bezbjednost. Sve te vrijednosti danas se brane u Ukrajini zato ona ima snažnu podršku Alijanse”,kazao je Đukanović.
On je ocijenio da se svaka zemlja mora suočiti sa dilemom – da li je na strani evropskih vrijendnosti ili na strani agresora.
“Teško možete biti na jednoj i na drugoj strani. U Crnoj Gori nemamo nikakvog problema, od prvog časa smo kazali da smo na strani evropskih vrijednosti, evropskog jedinstva, evroatlanske bezbjednosti. Kao članica Alijanse smo spremi da preduzmemo sve obavez”, kazao je on.
Zadovoljstvo je, kako ističe, vijdeti da su se skoro sve evropske zemlje opredijelile za stranu, dodajući da neke od države odbijaju da prihvate politiku sankcija EU prema Ruskoj federaciji, ističući da nema drugog instrumenta da se suprodstavi ruskoj agresiji, ako se „pametno odlučilo da se ne ulazi u treći svjetki rat“.
Preporučeno
“To je izazov za svaku zemlju. Za očekivati je da svaka evropska zemlja sa istim osjećajem odgovornosti da čuvamo svoju bezbjednost i vrijednosti, pristupiti takvoj politici “, kazao je Đukanović.
