Na pitanje šta ako se inicijativa Otvoreni Balkan izglasa na Vladi, kao što se to desilo sa tzv. temeljnim ugovorom sa SPC, Đukanović je rekao da su to različite situaicje.

– Ipak su različite situacije u odnosu na izglasavanje tzv. Temeljnog ugovora u odnosu na ovu pretpostavljenu situaciju, da bi Vlada nakon izgubljenog povjerenja mogla pokušati Crnu Goru da uvede u Open Balkan. U trenutku kada je Vlada usvojila Temeljni ugovor u formalnom smislu to je bila legitimna Vlada. Ja sam uputio i danas ponovio prigovore na proceduru izglasavanja Temeljnog ugovora. Zaista mislim da je u pitanju bila zakulisna rabota, da je ta zakulisna rabota rađena u korist nekih centara izvan Crne Gore, da je nažalost to činila Vlada, odnosno premijer. Vlada je to neodgovorno aminovala, premijer je to želio da uradi bez uključivanja crnogorske stručne, naučne i druge relevantne političke javnosti. Ali, formalno-pravno to je urađeno u vrijeme kada je ta vlada imala legitimitet. Danas kada je ta vlada izgubila legitimitet u parlamentu, to bi bilo do te mjere neodgovorno i providno sluganski u interesu nekih država, a protivno interesima Crne Gore. Po mom dubokom uvjerenju to bi direktno vodilo pred sud – istakao je Đukanović.

Smatra da će mnogi potezi koji su napravljeni od strane nekih formalno odgovornih ljudi tokom prethodne dvije godine, završiti pred sudom.

– Jer ako ne vjerujemo da će ova zemlja prije ili kasnije biti pravno uređena država, sa samostalnim tužilaštvom i sa nezavisnim sudstvom, onda ne treba ni da živimo ovdje, a kamoli da se bavimo ovim poslovima za koje vjerujemo da su u javnom interesu. Dakle, ja vjerujem da će Crna Gora biti pravno uređena država, da ćemo svi biti u obavezi da položimo račune za ono što smo radili – poručio je Đukanović.

On preporučuje da se pročita analiza o Otvorenom Balkanu koju je Vlada objavila, povukla, pa opet objavila na sajtu dojučerašnje potpredsjednice Jovane Marović.

– Tu je dosta za mene ubjedljivih argumenata zašto Crna Gora ne bi trebalo da bude dio te regionalne inicijative. Zašto Open Balkan pored Berlinskog procesa? To je pitanje. Po meni, Open Balkan je lansiran od strane ljudi koji su izgubili povjerenje u realnost evropske perspektive za njihove zemlje. Lansirano je od strane, prije svega Srbije, Albanije, a onda kasnije se tome pridružila Sjeverna Makedonija. Tri druge države nijesu se pridružile toj inicijativi. Dakle, ta inicijativa već je samim tim hendikepirana u odnosu na Berlinski proces, jer nije dovoljno inkluzivna – naglasio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, inicijativa za saradnju unutar Open Balkana ne podrazumijeva poštovanje evropskih standarda.

– Ona nas ne priprema za život u Evropskoj uniji. Ona podrazumijeva saradnju na balkanskim standardima. Ja smatram da nam to ne treba, posebno kada imamo Berlinski proces, inicijativu koja tretira ista pitanja koja ima pokroviteljstvo Berlina i Brisela – naglasio je Đukanović.

S druge strane, smatra da Crna Gora ne treba da se pridruži onima koji ne vjeruju u evropsku budućnost.

– Slušao sam argumente koje je u Briselu iznosio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je na razgovorima koji su bili u organizaciji visokog predstavnika Žozepa Borelja iznio podatak da u tom trenutku, dakle to je bilo prije nekoliko mjeseci, samo 36 odsto građana Srbije podržava članstvo Srbije u Evropskoj uniji. 44 odsto se tome oštro protivi i da se ti trendovi pogoršavaju, da je dakle u padu podrška članstvu Srbije Evropskoj uniji. Sa sličnom ocjenom je izašao i premijer Sjeverne Makedonije. Kazao je da partija koja bi se sada na izborima, pretpostavljenim izborima u Sjevernoj Makedoniji pojavila sa idejom članstva te države u Evropskoj uniji, bi izgubila izbore. U Crnoj Gori je to oko 80 procenata. Zato se tu naša viđenja i naši interesi tu ne podudaraju. Mi smo prijatelji, treba da sarađujemo, ali prijatelji koji zajedno koračaju ka istom cilju, a to je članstvo naših država u Evropskoj uniji, jer je to jedini put da učvrstimo stabilnost Zapadnog Balkana, a bez stabilnosti nema prosperiteta – poručio je Đukanović.