Video
U Crnoj Gori službeni jezik je crnogorski, a Ustav prepoznaje srpski, bosanski, albanski i hrvatski kao jezike u službenoj upotrebi. Međutim, političke tenzije po pitanju službenog jezika prisutne su već duže. Najave dijela vladajućih partija, odnosno koalicije Za budućnost Crne Gore, da će pokrenuti inicijativu da i srpski jezik postane službeni, izazvala je oštre kritike opozicije. Iz DPS-a poručuju da bi istrajnost parlamentarne većine u toj namjeri značila rušenje ustavnog poretka.
„Ko god u ovom trenutku bude spreman da na bilo koji drugi način, posegne za nekim aktivnostima koje bi vodili ka promjeni statusa jezika a da to nisu izmjene ustava, dobiće jasan i nedvosmilen odgovor parlamentarne opozicije, prije svega DPS-a“, kazao je poslanik DPS-a, Mihailo Anđušić.
S druge strane, iz vladajućeg NSD-a poručuju da bi, ako i srpski jezik postane službeni, bila uvažena većinska volja građana.
Crna Gora neće izgubiti suverinitet ako i srpski jezik postane službeni, poručuju iz PES-a.
„Jezik definitivno ne predstavlja pitanje suvereniteta države. Neće Crna Gora biti manje ili više suverena i neće izgubiti ni jedan atribut svog suvereniteta ako služebi jezik bude ili ne bude srpski“, poručuje Darko Dragović iz PES-a.
Pitanja koja stvaraju podjele u Crnoj Gori treba ostaviti za neka druga vremena, smatra poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj. Kaže da će se o srpskom jeziku izjasniti kada bude na dnevnom redu Skupštine.
„Kako će se nazvati jezik, to je pitanje konsenzusa i dogovora i zna se za šta je potrebna većina. Mi imamo jedan ustav i do taga ćemo ga poštovani, a kada dođe do predloga izmjena tada ćemo se oko toga izjasniti“, kazao je Camaj.
Preporučeno
Podsjetimo, za izmjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina poslanika, ili organizovanje referenduma i ono najvažnije – politički kompromis kojeg, po pitanju srpskog jezika, definitivno manjka.
