„Drugo je politička borba i treba da se sukobimo u toj političkoj areni, ali treba da udružimo snage da Crna Gora uđe u EU. Ako ne volite svoju državu, ako navijate za drugu reprezantaciju i radujete se njenom neuspjehu, onda nikada nećete ništa dobro uraditi za ovu državu. Morate je voljeti i poštovati sa svim razlikama koje imamo“, kazao je Eraković.

Prema njegovim riječima oni koji su se ogriješili o zakon ili imaju bilo kakve „mrlje“ ne treba da učestvuju u politici i treba da odgovaraju zbog toga, nezavisno od imena i kojoj političkoj partiji pripadaju.

„Ideološke razlike će uvijek postojati, ali za mene je crvena linija preko koje se ne može preći oni koji ne žele građanski koncept Crne Gore, koji žele da ponište ulazak u NATO savez i protiv su evropskog puta Crne Gore“, poručio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS).

Smatra da su sve regionalne inicijative pokušaj ostvarivanja dominacije većih država u odnosu na manje i pokušaj tih država da „kroz te pakete i angažmane naprave naš otklon ka evropskoj perspektivi i to iz tazloga što se oni nalaze na raskrsnici između Istoka i Zapada“.

„Na pravi način nije stavljen otklon prema takvim inicijativima, od naših zapadnih partnera, poput inicijative Otvoreni Balkan, koja je vremenom osuđena na propast jer je jedini put i perspektiva Crne Gore Evropska unija“.

Eraković smatra da ni „ultra Crnogorci, ni ultra Srbi“ nijesu željeli dobro ljudima koji drugačije misle, jer su nametnuli pogrešan stav da takvi ljudi ne vole Crnu Goru.

„Bez takvih ljudi koji imaju različita misljenja, različita opredjeljenja, nema ni budućnosti Crne Gore. To je lekcija koju smo, nadam se, naučili“.

Istakao je da je DPS parija koja ima najmlađe rukovodstvo, ali i najveći broj ljekara, doktora nauka, profesionalno ostvarenih i ljudi iza kojih stoje rezultati, i da će to pokazati na podgoričkim izborima, kao i da je to jedini razlog zbog koga ostale partije „prijete DPS-om“.

„I u političkoj konkurenciji postoje takvi ljudi, ali i ljudi koji ne zaslužuju da se nađu na tim pozicijama, pa smo tako imali komunalnog policajca i nezavršenog studenta menadžmenta privatnog fakulteta da se nađu na čelu zdavstvenih ustanova. Tokom tridesetogodišnje vladavine imali smo i mi ljude koji moralnim karakteristikama nijesu trebali da budu na pozicijama koje im ne pripadaju, ali tokom vremena i sistem je bio ranjiv i porozan“, kazao je potpredsjednik DPS-a.

Smeta mu, kako je istakao, da mladi ulaze u politiku bez ikakvog profesionalnog ostvarenja, da im je politika jedini radni angažman, i takvim ljudima ne vjeruje. Na pitanje učesnika Foruma, da li je taj stav iznio i bivšem predsjedniku DPS-a Milu Đukanoviću, koji je postao „premijer bez dana radnog staža, a iz politike otišao kao milioner“, Eraković je kazao da je tada bio komunistički sistem i da su mladi rano postajali članovi partije.

„Da li je zbog toga bio hendikepiran u prvim godinama djelovanja ne znam, ali samokritički se i sam osvrnuo na to jer je bilo nesnaleženja, što je bilo opterećenje za državu“, kazao je Eraković.

Poslanik u Skupštini Crne Gore, Nikola Zirojević, kazao je da nikad nije teže motivisati mlade ljude da se bave politikom, jer je i način života mnogo drugačiji od onog kada su oni počinjali, ali i da ih razumije jer kada vide šta se sve dešava na društvenim mrežama, kakav nam je dijalog, požele da budu što dalje od političke arene.

„Kada uđete u političku arenu morate biti svjesni toga da postoje politički neistomišjenmici koji neće prezati ni od čega, da na udaru nećete biti samo vi, već i ljudi iz vašeg okruženja, da će razni botovi izmišljati stvari, da će vas povezivati sa ljudima sa kojima nemate nikakve veze. Ovo je prilično ’prljav’ posao i mora doći momenat kada ćete morati da ’isprljate’ ruke. Na vama je da izaberete na koji način ćete da im vratiti, a moje iskustvo pokazuje da je najbolje da im vratite istom mjerom“, poručio je Zirojević.

Prema riječima Zirojevića, koji je i funkcioner Evropskog saveza, Parlament je mjesto postizanja dogovora iako ga često „pretvorimo u nešto drugo“. Svjestan je da su često „osuđeni“ od glasačkog tijela ukoliko podrže zakone koje su predložili članovi politički suprotnih partija, ali kako je istakao, nikada ne glasa „ni sa četnicima, ni sa partizanima, već za ono što je dobro za građane Crne Gore, ne gledajući ko je to predložio“.

„Crnogorsko društvo, kao i društvo na Balkanu, je do te mjere polarizovano da vas građani osuđuju ukoliko kažete nešto pozitivno o onome ko politički misli drugačije. Možda bi bilo dobro da nas građani vide i izvan Parlamenta, da vide da mi nijesmo neprijatelji u ljudskom smislu, iako nekad kažemo grube riječi. Uglavnom u Parlamentu sjede mlađi ljudi koji nemaju teret prošlih vremena i koje ne opterećuju neki prethodni odnosi. Mnogo ljudi gleda Skupštinu i dobro bi bilo da građani mogu da vide da nije sve crno i pesimistično i da svi zajedno možemo da funkcionišemo, jer Crna Gora je skup svih nas. Ne treba mi ’čista’ Crna Gora, nego ovakva kakva je – skup svih različitosti, samo da se potrudimo da još malo budemo bolji“, kazao je Zirojević.

Prema njegovim riječima, nije istina da je Vlada zaslužna za dobijanje Ibara, već zasluge pripadaju Parlamentu i svima koji su „glasali ključne stvari kako bi Crna Gora mogli da nastavi put proširenja ka EU“.

„Progledali smo kroz prste i ne baš dobrim zakonima kako bi Crna Gora dobila snažan zamah i ponovo postala lider na putu proširenja EU“, kazao je Zirojević.

Zbog usvojene Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, došlo je do narušavanja odnosa sa Hrvatskom koja je, prema riječima Zirojevića bila „najveći vjetar u leđa za evropski put Crne Gore“.

„Hrvatska diplomatija je svjesna da je njihov interes da Crna Gora uđe u EU, a ne da nas ’gurnu’ na drugu stranu. Mislim da neće doći do toga da blokira naš ulazak u Evropsku uniju, ali će doći do ozbiljnih posledica i načina na koji će nas ’kazniti’ – blokiranje određenih sredstava iz EU, proširivanje liste nepoželjnih osoba, ali ne i blokadom u EU“, smatra Zirojević.

Odgovarajući na pitanje kako tumači optužbe Ervina Ibrahimovića da su izdali bošnjački narod, kazao je da će vrijeme pokazati ko je to uradio, a da će najbolju ocjenu pokazati glasači.

„Ibrahimović će da rasvjetljava zločine devedesetih sa Mandićem koji ga u oči gleda i kaže da genocida u Srebrenici nije bilo. Da li zarad pet-šest ministarskih i potpredsjedničkih mjesta treba preći preko ljudskih i civilizacijskih principa. Kao što sam već jednom rekao, ovo nije Vlada pomirenja, već podmirenja svačijih interesa, što će vrijeme brzo i pokazati“, kazao je Zirojević.

Ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić,, govoreći o izazovima i mogućnostima evropske perspektive zemalja Zapadnog Balkana, kazao je da Crna Gora može služiti kao dobar primjer i ohrabrenje ostalim zemljama koje nastavljaju svoj put ka EU.

„U ovoj našoj evropskoj regati, Crna Gora je zaista isprednjačila i mislim da bi to trebalo naglasiti u svim našim izjavama. Isprednjačila je većim dijelom svojom zaslugom, a i poklopili su se eksterni momenti“, kazao je Jukić.

Put u EU je, prema riječima ambasadora, dobra prilika da se „maknemo sa naših balkanskih stramputica“.

„Sad je konačno vrijeme da svi mi u regionu počnemo da nadoknađujemo propuštene stvari. Ne kažem da je idealan život u EU, ali je najbolji do sada. Crna Gora je svojim napretkom dala ohrabrenje svima u regiji“, poručio je Jukić.

Prema njegovim riječima, trenutna dešavanja u Evropi su dala EU samopouzdanje oko proširenja. Smatra da ulaskom u Evropsku uniju, zemlje Balkana neće zaustaviti „odliv mozgova i radne snage“, jer je neprikosnoveno da „gubimo i gubićemo stanovništvo“, ali da EU treba shvatiti kao integrisano tržište, poput SAD-a.

Ambasador BiH–a je istakao da se njegova zemlja i Crna Gora međusobno podržavaju i da se uvijek u svim izvještajima Evropske komisije naglašavaju „naši dobrosusjedski odnosi, tako možemo samo nastaviti ovim putem“.

Seriju predavanja drugog dana REACT-a zatvorio je Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji je kazao da je od perioda kada je on došao na tu funkciju do danas broj individualnih pritužbi koje je dobio sa 443 predmeta godišnje, porastao na 1.200.

„Osim što smo zemlja čuda, kada su u pitanju prirodne ljepote i kulturno-istorijski predmeti, mi smo zemlja čuda i što još uvijek nijesmo definisali mnoge prioritetne ciljeve i pitanja unutrašnje politike koji još uvijek ostaju misaona imenica. Mi, i ne samo mi, nego i region, 20 i više godina živimo u nekim krizama koje su proizvele da sistem ljudskih prava nije zaživio u onoj mjeri u kojoj treba“, kazao je Bjeković.

Prema njegovim riječima najidealniji recept, za koje još uvijek nijesu svi spremni, je saradnja i poštovanje trougla: državne institucije –ombdusman – građanin.

„Ako odgovorna vlast usvoji mišljenje obdusmana samim tim znači da poštuje građanina, kao i instituciju ombdusmana. Ljudska prava nijesu jeftina stvar, ali jesu prioritet za državu koja je obećala da će ih se pridržavati“, istakao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Odgovarajući na pitanje kako spriječiti širenja govora mržnje preko društvenih mreža, a posebno kada su žene u pitanju, Bjeković smatra da žene, kojih je u Crnoj Gori 52 odsto, ne koriste svoju društvenu moć i pravo i nijesu jedinstvene, iako su, prema njegovom mišljenju, žene mnogo hrabrije prilikom donošenja odluka, u odnosu na muškarce.

Učesnike REACT-a je interesovalo da li postoji način da se građanima koji organizuju proteste i blokade saobraćajnica, omogući drugi način da zaštite svoja prava, jer sada štiteći svoja, krše tuđa prava. Kako je

Bjeković istakao, pravo na javno okupljanje nije apsolutno pravo i ograničeno je, između ostalog, zaštitom prava i sloboda drugih i ekonomskom dobrobiti zemje, tako da je potrebno naći balans između slobode okupljanja i prava drugih, koji mora biti u skladu sa standardima Evropskog suda u Strazburu.

NVO „ALFA centar“ po 17. put organizuje trodnevni REACT forum za mlade, koji se ove godine organizuje na Žabljaku. Na trodnevnom Forumu učestvuje oko 50 mladih iz zemlje i regiona, a za predavanja su zaduženi državni zvaničnici, političari, stručnjaci.

Partneri ovogodišnjeg REACT-a su Ministarstvo evropskih poslova i Elektroprivreda.